Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (368)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

22-07-2017

Sa stranim partnerima gradim milijunski projekt u Slavoniji


Suvereno je koračala modnim pistama i mamila poglede, a danas se u trapericama i ravnim cipelama metalnim stubama uspinje po svojoj elektrani. Kao iz rukava, bivša manekenka sipa stručne pojmove iz energetike, laiku doista teško razumljive.

Nebo nad Babinom Gredom, malim mjestom nadomak Županje, gori na plus 40 stupnjeva. Sunčica Lalić, s građevinskom kacigom na glavi, vodi nas na gradilište tik uza spomenutu energanu. Ondje niče, pokazuje ponosno, najsuvremeniji centar za sušenje drvne građe u Hrvatskoj. Dok je plivala modnim vodama, živjela je i radila i u Francuskoj i Italiji, no posao ju je vratio tamo gdje je odrasla – u Slavoniju.

Investicija u Babinoj Gredi, mjestu s 3527 stanovnika, vrijedna je sedam milijuna eura. Poslovni put započela je još prije petnaestak godina u ugostiteljstvu, s bivšim životnim partnerom Draganom Juriljem, nastavila ga je na tržištu nekretnina, a teško pogođena recesijom, prebacila se 2009. u energetski sektor. Pokazalo se to punim pogotkom. Sagradila je prvo kogeneracijsku elektranu najnovije generacije koja pokriva čak 70 posto potreba za električnom energijom u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Otvorena je na Silvestrovo 2015., a ta greenfield investicija stajala je čak 42 milijuna eura. Centar za sušenje drvne građe, čija je gradnja počela proljetos, logičan je slijed koji zaokružuje cijeli projekt.
– Kompleks će se sastojati od 32 komore za sušenje, ukupnog neto kapaciteta 5300 kubnih metara, zatim otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata – otkriva Sunčica Lalić, suvlasnica tvrtke Uni Viridas. Zadovoljit će tako, s jedne strane, nužne zakonske propise, a s druge ostvariti sinergiju s drvnim industrijama i time, ističe, pridonijeti zaustavljanju izvoza trupaca iz slavonskih šuma.
Naime, kao povlašteni proizvođač električne energije, obvezni su istodobno proizvoditi i korisno upotrijebiti toplinsku energiju te tako ostvariti učinkovitost od najmanje 50 posto. Takvom toplinskom energijom već suše vlastitu drvnu sječku u dvorištu energane, a novom će investicijom postići puni efekt. Sušaru će zakupiti drvni div Florian.
– Zbog mrežaste stjenice koja napada hrast, Ministarstvo poljoprivrede naredilo je prosušivanje drvne građe prije izvoza, kako bi se spriječilo širenje tog nametnika. Naša investicija potpuno je u skladu s tim naputkom. Intencija je, nadalje, ojačati drvnu industriju u Hrvatskoj. Kao energana, doslovce osiguravamo besplatni energent drvnoj industriji, kako bi ona mogla postići veću dodanu vrijednost na svom proizvodu. Jer, bez tih pretpostavki, bez energane, troškovi energenata bili bi im previsoki pa ne bi bili ni konkurentni. S povoljnom energijom drvna industrija može na inozemno tržište izvoziti i proizvod višeg stupnja obrade, a ne samo sirovinu, odnosno trupce, rezimira naša sugovornica. Po domino-efektu, enorman je doprinos, uvjerena je, i za lokalnu zajednicu, ruralni razvoj i zapošljavanje.

Kada je obznanila da planira graditi termoelektranu na šumsku biomasu, i to ne bilo kakvu, nego najveću i najmoderniju snage 9,7 MW, Sunčicu Lalić gledali su ispod oka i s velikom skepsom, kako šira javnost tako i njezini potencijalni financijeri u bankama. A ona sama nije do tada imala nikakve veze s Babinom Gredom.
– Lokaciju smo odabrali isključivo po studijama koje su pokazale da je dostupnost sirovine, dakle šumske biomase, izvjesna i dostatna, da su šumske ceste jako prohodne pa zimi ne bismo imali problema s isporukom, što je ključno za kontinuitet poslovanja. Izvrsna je pozicija, uz autocestu – objašnjava.

I prvi razgovori s HEP-om, kao preuzimateljem električne energije, pokazali su da bi ta poslovna ideja mogla biti vrijedna i isplativa. Cijela se priča, tako, zakotrljala 2011., ali “brdovitim” putem. – Za takav velik i složen projekt nemoguće je tada bilo osigurati financiranje u hrvatskim bankama jer je bila riječ o čistoj greenfield investiciji. Lokacija je bila prazna ledina, bez ikakve infrastrukture. Neke su banke bile spremne pratiti gradnju vjetroelektrana, no šumska biomasa bila im je prilično nepoznato područje, koje je i puno kompleksnije pri kasnijem upravljanju.
RAST U izvoz ide čak 65% proizvoda od drva Imali smo veliku zadršku, bez obzira na to što mi je partner u tom projektu Unit Investment N.V., velika međunarodna korporacija s 40 godina iskustva u energetici, a sve zato što smo bili među pionirima. Nitko tada nije mogao dokazati da će takvi projekti, bez većih teškoća, zaista i zaživjeti, a najveća skepsa bila je vezana uz sigurnost opskrbe sirovinom. Ugovor potpisan s Hrvatskim šumama banke su dočekale s nepovjerenjem jer ta tvrtka prije nikada nije isporučivala tolike količine drvne sječke. Riječ je o 80.000 tona godišnje i mi smo najveći pojedinačni kupac u Hrvatskoj – prepričava nam 42-godišnja Sunčica Lalić.
Bio je to dugotrajan i iscrpljujući proces, a puno je hrabrosti, svjesna je ona, trebalo i partneru Unit Investmentu. Novac su, na kraju, potražili u inozemstvu, a ruku im je pružila tursko-izraelska Bank Positif pa je energana postala pravo greenfield i izravno strano ulaganje, najveće u 2013. godini. Tvrtka Uni Viridas, kao nositelj elektrane, osnovana je 2011. godine, a postrojenje je proradilo potkraj 2015. Povezana tvrtka je Unisol Kaštelica koja je pak investitor centra za sušenje. – Banke su, u međuvremenu, shvatile da Hrvatske šume, koje su smatrale najvećim rizikom, nisu nikakav rizik jer naš je partnerski odnos izvrstan, pogotovo s tvrtkom kćeri Šumskom biomasom, koja nam ispostavlja sirovinu. U gradnji sušare pratit će nas, tako, hrvatske banke, iznosi vlasnica. Ukupno 25 Slavonaca našlo je posao u energani, a sušara će ih zaposliti još tridesetak. No, taj pozitivan niz nastavlja se, ističe Lalić, na tvrtku Šumska biomasa koja angažira prijevoznike i kamione za dovoz sječke.

Termoelektranu je, inače, gradio finski Valmet, a ta globalna kompanija lider je u energetskim tehnologijama, s više od 12.000 zaposlenih. Energana u Babinoj Gredi pokazala se najizvrsnijim postrojenjem koje su Finci sagradili, kao ogledni primjer tehnologije razvijane 40 godina. – Radi kao švicarski sat. Dostupnost na mreži je više od 96 posto, što znači da nema kvarova i ispada. Dogodi li se neki kvar na mreži, primjerice zbog nevremena, nastavlja raditi u izoliranom pogonu, na minimunu snage za svoje potrebe, te se ne mora ugasiti. Nema oscilacija, nije potrebno dan prije planirati proizvodnju, što je razlika u odnosu na vjetroelektrane – uspoređuje poduzetnica.

Raspon je plaća u Uni Viridasu od 4500 do 13.000 kuna, ovisno o radnome mjestu, dok je prosjek oko tisuću eura.

Sunčica Lalić rođena je u Kanadi. Baš kada je polazila u školu, s roditeljima se doselila u Oriovac. U vihoru rata, kao 16-godišnjakinja i prognanica, seli se u Ljubljanu. Prve manekenske korake napravila je u Sloveniji, u kojoj se zadržala samo godinu dana. Uslijedilo je intenzivnih osam godina života tijekom kojih je često pakirala kovčege i selila se Europom, bez konkretnijeg doticaja s Hrvatskom. Kao manekenka, živjela je i radila u Francuskoj, Italiji, Austriji, Engleskoj. Uz hrvatski i engleski jezik, tečno govori i njemački. S 24 godine, vratila se u Hrvatsku. – Upoznala sam tada svoga bivšeg partnera Dragana Jurilja i shvatila da je možda dobar trenutak za povratak u Hrvatsku, da trebam iskušati neka znanja koja sam stekla živeći u inozemstvu, putujući i uspostavljajući poslovne kontakte. Otvorili smo nekoliko barova u Zagrebu, Opatiji, Rovinju i Dubrovniku i vrlo uspješno poslovali. No, nisam se u tome vidjela na duge staze. Brzo smo ih prodali, za dvije-tri godine, i započela je faza ulaganja u nekretnine. To je bilo predrecesijsko razdoblje, interes ulagača bio je vrlo velik. Veliki pad doživjela sam 2008. jer sam bila jako pogođena recesijom, a istodobno izložena ulaganju u nekretninski sektor. Trebalo mi je puno snage i snalažljivosti da se iz toga vratim. Kriza me pogurala u svijet energetike jer mi to ne bi bio ni prvi odabir ni prirodan slijed. Te 2009. godine bila sam suočena s činjenicom da se nećemo tako brzo oporaviti od recesije, tim više što sam, kada je ona nastupila, imala nekoliko projekata u visokoj fazi pripreme, s vrlo potentnim stranim ulagačima i investicijama od oko 50 milijuna eura za turističke komplekse na Jadranu. No preko noći se nad sve to nadvio veliki crni oblak neizvjesnosti i nemogućnosti dugoročnog planiranja – prisjeća se naša sugovornica.

Izlaz je bio jedino u hitnom preusmjeravanju, za što se i intenzivno educirala.
– Proradila mi je inspiracija pa ta nadogradnja nije bila toliko naporna, iako je iziskivala vrijeme i trud – nastavlja. Suočavala se i s predrasudama zbog svoje manekenske prošlosti, no nije dopuštala da je tuđe mišljenje ometa jer inače, kaže, ne bi napravila ni koraka. Punila je svojedobno novinske stranice, nerijetko u trač-rubrikama, a u posljednje vrijeme potpuno se distancirala od medija.
– Čini mi se to kao neki prijašnji život. Daleko je to iza mene. Jednostavno, u meni se dogodio evolucijski proces, neke stvari koje su mi bile zanimjive prije15 godina, nisu i danas. Nisam dugo osjetila opravdan razlog za javno istupanje, a tu fazu kada sam bila medijski izložena ne smatram dobrim razdobljem svoga života. Mogu reći da sam u jednom trenutku bila na krivom putu i ta mi faza nije baš najsvjetlija stranica života – otvoreno će Lalić. Kao poduzetnica, svakodnevno se nosi s bezbroj izazova, a pomoglo joj je u tome iskustvo iz mladosti kada je stekla, kako kaže, snalažljivost u globalnim okvirima. Ne boji se zakucati stranim ulagačima na vrata, razgovara s njima baš kao i s domaćima.
– Radi se o projektima koji iziskuju svakodnevnu pažnju, kao živi organizmi. Ako samo jedan dan nisam u toku, može se sve poremetiti. Jesam li uspješna poduzetnica? Element uspješnosti nije baza onoga što me pokreće, već je to unutarnji cilj da svoju viziju u konačnici i realiziram. Normalno je da radim i gotovo svaki vikend, ponekad i osam vikenda zaredom. Ustajem u pet
IZVOR

23-06-2017

ORKANSKO NEVRIJEME POHARALO BABINU GREDU


U petak oko 23 sata snažno nevrijeme zahvatilo je dijelove Vukovarsko-srijemske županije. Mjestimice je bilo jake kiše, olujnog vjetra pa i tuče, a najteže je pogođena Babina Greda, javlja HRT.

Za manje od pola sata snažan vjetar praćen jakom kišom opustošio je Babinu Gredu. Miran san mnogih mještana iznenada je prekinut, a cijelo mjesto pretrpjelo je veliku štetu.

Mještani se žale kako je ovo tragedija kakvu još nisu doživjeli. Kažu da je snažno nevrijeme otkrivalo kuće, pustošilo dvorišta, dvorišne zgrade, rušilo drveće, jednostavno uništavalo sve pred sobom. Nasreću, ozlijeđenih nije bilo. No općina s tri i pol tisuće stanovnika i skromnim proračunom trebat će pomoć u sanaciji.

U petak poslijepodne snažno nevrijeme pogodilo je i područje Međimurja i Podravine. No, osim porušenih stabala i prekida u opskrbi električnom energijom, težih posljedica nije bilo.
IZVOR

19-06-2017

Ima samo 18 mjeseci i bori se s tumorom u mokraćnom mjehuru


Do prije mjesec dana 18-mjesečna Nika Grgić bila je zdrava djevojčica, uveseljavala svoga 3,5-godišnjeg brata i mlade roditelje koji su uživali u njezinim prvim koracima i riječima. Iz dvorišta obiteljske kuće Grgićevih u Babinoj Gredi odjekivala je dječja cika, radost, a onda se u trenu sve preokrenulo. Djevojčica je oboljela od zloćudnog tumora na mokraćnom mjehuru, s majkom je već desetak dana na liječenju u Zagrebu i na Klinici za tumore podvrgnuta je komoterapijama.
Naime, Nika se iznenada, kada je trebala obaviti nuždu, počela jako napinjati i grčiti i roditelji su, priča nam očajna majka Manuela (23), u početku mislili da ima tvrdu stolicu. No ubrzo se otkrilo da nije riječ o zatvoru nego o opakoj bolesti mokraćnog sustava.
- Kada sam je pretprošle subote presvlačila, dok se napinjala kako bi se mokrila, pojavila se neka čudna tvorba koja je virila iz nje i jako smo se uplašili. U bolnici joj je stavljen kateter jer više nije mogla mokriti. I liječnici u Vinkovcima prvi su se put susreli s tako nečim, odmah su kontaktirali profesoricu na Klinici za tumore u Zagrebu i proslijedili joj snimku. Čim ju je vidjela, odmah joj je bilo jasno o čemu se radi. Hitno su nas poslali za Zagreb - ispričala nam je shrvana majka.
Otkriven na vrijeme
Ondje su djevojčici napravili sve pretrage kako bi se utvrdilo pravo stanje, veličina tumora i je li se gdje proširio. Karcinom mjehura je najčešći tumor mokraćnih organa i najvažnije je pronaći bolest u početnoj fazi jer tada je moguće izlječenje.
- Liječnici su nam rekli da je jako dobro što je tumor otkriven na vrijeme, sve ukazuje na to da je ostao u mjehuru i da se nije proširio. Nakon nekoliko kemoterapija koje bi ga trebale smanjiti, Nika će biti podvrgnuta operaciji i uklanjanju tumora. Za sada terapiju dobro podnosi, bilo je malo mučnine i povraćanja, imala je nešto povišenu temperaturu. Cijelo vrijeme sam uz nju, držimo se i trudimo biti hrabre. Nadam se da će nam dragi Bog dati snage da izdržimo i prebrodimo ovo teško razdoblje koje je pred nama, da nam Nika pobijedi ovu zloćudnu bolest, oporavi se i vrati kući svome bratu i obitelji - kaže zabrinuta majka.
Humanitarna akcija
Liječenje će biti dugotrajno, a iznenadna teška bolest kćerkice fizički će, psihički, ali i financijski iscrpiti mladu obitelj Grgić, koja će uskoro morati iznajmiti stan u Zagrebu. Majka je nazaposlena, a suprug radi u Croatia Busu i svaki slobodan trenutak koristi za odlazak u Zagreb kako bi bio s kćerkicom. Preko facebook-grupe Babina Greda pokrenuta je humanitarna akcija kojom su pozvani svi ljude dobre volje da se odazovu, pokažu veliko srce i pomognu Niki i njezinoj obitelji jer im je u ovoj teškoj situaciji koju proživljavaju svaka pomoć dobrodošla.
- Nika želi živjeti i svom svojom snagom i voljom trudi se oduprijeti toj opakoj bolesti, ali za to joj je potrebna i naša pomoć - apeliraju.
IZVOR

10-06-2017

Babina Greda dobila Interpretacijski centar konjogojstva


Babina Greda od sutra postaje bogatija za još jedan turistički sadržaj koji bi trebao pomoći u pozicioniranju te općine kao poželjne destinacije kontinentalnog turizma i privlačenju gostiju i omogućiti im cjelodnevni boravak i druženje s konjima, uz bogate i atraktivne popratne sadržaje.
U sklopu manifestacije “Nema sela nad Babine Grede”, koja se ovog vikenda održava, sutra će prije svečanosti otvorenja 37. Konja bijelaca svoja vrata otvoriti i Interpretacijski centar konjogojstva.

Babina Greda oduvijek je bila poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine, a tradiciju i ljubav prema tim plemenitim životinjama Općina je odlučila dići na jednu višu razinu i pretvoriti je u prepoznatljiv turistički proizvod. Podržalo ih je i Ministarstvo turizma s 300.000 kuna iz sredstava za razvojne projekte centara za posjetitelje. Općina Babina Greda uložila je pola milijuna kuna vlastitih sredstava. Cilj programa razvoja javne turističke infrastrukture je poticanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija. Riječ je o nepovratnim sredstvima namijenjenim za izradu projektne dokumentacije i kapitalna ulaganja (izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju i opremanje) centara za posjetitelje. Babogredci su odlučili oživjeti neiskorišteni kapital u selu i ljudima približiti bogati dio kulturne i gastronomske ponude svoga kraja.

Interpretacijski centar sagrađen je na hipodromu, a obuhvaća čitaonicu Ritić i objekte konjogojske udruge. Uređena je multimedijalna dvorana s velikim LED ekranima, suvenirnica, interaktivni pult, ugostiteljski objekt, dječje igralište...
- Posjetiteljima želimo prezentirati tradiciju i život Babine Grede, približiti im konjogojstvo. Očekujemo da će nam vikendima rado dolaziti obitelji s djecom i ovdje provoditi vrijeme, vidjeti mali zoopark domaćih životinja, jahati konje i ponije, kušati naša autohtona jela. Brojne mogućnosti koje će pružati naš Centar konjogojstva ponudit ćemo i osnovnim školama za organizaciju škole u prirodi. Smatramo da će u Babinoj Gredi moći uživati u bogatim sadržajima, puno toga vidjeti, naučiti, informirati se i sudjelovanjem u radionicama poticati svoju kreativnost - kaže načelnik Josip Krnić. A djeci s poteškoćama u razvoju bit će omogućeno i terapijsko jahanje.
- Ovih ćemo dana raspisati natječaj i organizaciju predviđenih sadržaja i usluga za koje su stvorene sve pretpostavke ponuditi u koncesiju. Imamo uređenu kuhinju za prezentaciju bogate gastronomske ponude Babine Grede, prije svega starinskih jela kakva se pripremaju i na Stanarskim susretima. Tu je i prekrasna terasu koju treba iskoristiti u ovom ljetnom razdoblju. Značajnu ulogu u zaživljavanju projekta imat će i turistička zajednica koja će biti zadužena za promociju i dovođenje gostiju, zaključuje.

Dani kulina i sira, dvoprezi
Danas će (subota) u Babinoj Gredi u 14 sati biti otvoreni Dani kulina i sira, ispred piste PZ-a Napredak. U 16 sati na hipodromu je revijalno natjecanje dvoprega u sklopu Konja bijelaca. Sat kasnije počinje Eko-etno-gastro sajam, a najbolji majstori okušat će se u kuhanju čobanca. Ujutro će (nedjelja) u 9 sati selom proći povorka svatovskih zaprega, sat kasnije je otvorenje Konja bijelaca, a točno u podne predviđena je pokazna vježba lokalnog DVD-a. A navečer, u 20.30 sati, u Babinoj Gredi počinje Bećarfest “Alaj ću se kerit i bećarit”.
IZVOR

09-06-2017

Babina Greda zadužuje se za tri milijuna kuna


Vlada RH na jučerašnjoj je sjednici dala suglasnost Općini Babina Greda za zaduženje kod HBOR-a u iznosu od tri milijuna kuna. Rok otplate kredita je 11 godina, uključujući i jednu godinu počeka, u 120 uzastopnih jednakih mjesečnih obroka, uz promjenjivu godišnju kamatnu stopu od 2,5 posto i jednokratnu naknadu za obradu kredita u visini od 0,50 posto iznosa odobrenog kredita. Sredstva će se koristiti za sufinanciranje kapitalnog projekta gradnje školske sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića. Jednaki iznos sredstava osigurat će i Vukovarsko-srijemska županija, koja treba raspisati i natječaj za nastavak gradnje dvorane. Preostali dio sufinancirat će Ministarstvo obrazovanja. Babogredci očekuju da će radovi početi što prije kako se ipak ne bi izgubilo cijelo ljeto i rok završetka ponovno prolongirao unedogled, što nikome nije u interesu. I na dobivanje suglasnosti za kreditno zaduženje Babina Greda je čekala nekoliko mjeseci. Naime, prilikom posjeta Babinoj Gredi krajem prošle godine ministar obrazovanja Pavo Barišić obećao je kako će na proljeće konačno početi gradnja sportske dvorane, vrijedne više od deset milijuna kuna, a da se završetak radova očekuje za dvije godine.
- Od HBOR-a smo već ranije dobili odobrenje za kredit i samo se čekala suglasnost Vlade RH za realizaciju. Sredstva su strogo namjenska i neće biti prebačena na račun Općine, nego će ih HBOR prema situacijama na gradilištu izravno uplaćivati izvođaču radova. Cilj nam je da natječaj bude što prije raspisan, da ovaj put dobijemo kvalitetnog izvođača i da se saga oko gradnje školske sportske dvorane u Babinoj Gredi konačno završi - kaže općinski načelnik Josip Krnić.
Kreditno zaduženje u visini izvornog proračuna svakako će biti dodatno opterećenje za Općinu Babina Greda i načelnik priznaje da bi mu bilo puno draže da je gradnju dvorane u cijelosti financirala država, kao što je prvobitno i trebalo biti. Ali svejedno zahvaljuje Vladi na dobivenoj suglasnosti za kreditno zaduženje kojim će se priča napokon moći privesti kraju i babogredski učenici dobiti dvoranu.
IZVOR

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>