Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (371)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 > >>

20-09-2017

Babina Greda plaća dojave o vlasnicima napuštenih pasa?


Zbog pojave velikog broja pasa na ulicama Babine Grede koji zapravo nisu lutalice, jer imaju ogrlice oko vrata, Općina Babina Greda poziva mještane da pse drže u za to predviđenom prostoru i na propisan način. U protivnom će, upozoravaju iz općinske uprave, poduzeti sve zakonom dopuštene radnje protiv neodgovornih vlasnika. U Općini pojašnjavaju da će žurno pristupiti rješavanju problema pasa lutalica, a vlasnici napuštenog psa, ili psa bez nadzora, bit će procesuirani nadležnim tijelima.

Velik broj pasa redovito se pojavljuje nakon svakog stočnog sajma koji se održava 10. i 25. u mjesecu tijekom cijele godine. U Babinu Gredu tada pristižu prodavači i kupci sa svih strana koji ondje trže i kupuju svinje, pasce, telad, junad... No, mnogi su nesavjesni građani u babogredskom sajmu prepoznali idealnu priliku za riješiti se svojih kućnih ljubimaca, a ostavljaju i kutije sa štencima.
- Nakon svakog vašara na prostoru Sajmišta gdje se održavaju, ostaju brojni psi i u prvi mah ni nama nije bilo jasno o čemu je riječ. Opazili smo da ljudi sa sobom dovode pse i ostavljaju ih. Psi lutalice veliki su nam problem koji ćemo vrlo teško riješiti. Nemamo ih gdje smjestiti, a jedini higijeničarski servis koji u našoj županiji pruža uslugu zbrinjavanja pasa rekao nam je da je azil pun i da nemaju mjesta za naše pse - kaže općinski načelnik Josip Krnić.
Uvjeren je da ih je vinkovački Tip-Tip odbio zato što im je svojedobno otkazao suradnju, revoltiran time što su, kako je pojasnio, od Općine, osim po 1500 kuna za svakog uhvaćenog psa tražili i dodatno plaćanje rezervacije za smještaj u azilu u iznosu od 1000 eura, što ga je razljutilo.

Općina je prije nekoliko godina za zbrinjavanje pasa, napominje načelnik, izdvojila 50-ak tisuća kuna, što je popriličan iznos. A bilo bi, kaže, mnogo bolje i pametnije da je taj novac utrošen za kupnju udžbenika i pomoć babogredskim roditeljima. Stoga apelira na vlasnike životinja da svoje kućne ljubimce ne ostavljaju na sajmu ili na ulici. S obzirom na to da problem uzima sve više maha, u Općini razmišljaju o tome da svaku prijavu o napuštanju psa za kojeg se može utvrditi vlasnik honoriraju s 200 kuna. Ako se bude išlo u tom smjeru, konačnu odluku, pojašnjava načelnik, trebalo bi donijeti Općinsko vijeće, jer se mora pronaći model, osigurati sredstva i zakonski regulirati taj dio.

“Imamo mnogo pasa lutalica, dolaze i pred školu i stalna su prijetnja učenicima koji u strahu dolaze i odlaze s nastave. Problem moramo što prije riješiti i sada tražimo higijeničarske servise u susjednim županijama. Ali moram naglasiti da je doista apsurdno samo da je u Vukovarsko-srijemskoj županiji samo jedna tvrtka ovlaštena za zbrinjavanje pasa. Svugdje, u svim poslovima i djelatnostima postoji konkurencija, samo je oni nemaju i stvarno mi nije jasno da na ovom našem području više nitko za to nije registriran”, zaključuje Krnić.
IZVOR

17-08-2017

Traže hitan nastavak radova na izgradnji nove sportske dvorane


Nastavlja se agonija oko školske sportske dvorane u Babinoj Gredi. Kao uvjet za nastavak gradnje i potpisivanje ugovora s novim izvođačem radova Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta još je prije godinu dana Općini Babina Greda i Vukovarsko-srijemskoj županijipostavilo sufinanciranje projekta sa po tri milijuna kuna, na što su pristali i odradili svoj dio posla.

I dalje zjapi jama
Prigodom posjeta Babinoj Gredi krajem prošle godine ministar obrazovanja Pavo Barišić obećao je da će na proljeće konačno početi gradnja dvorane, vrijedne više od deset milijuna kuna, a da se završetak radova očekuje za dvije godine.
Unatoč obećanjima o nastavku radova, na gradilištu u školskome dvorištu i dalje zjapi golema jama, površine 2200 četvornih metara, duboka šest metara, koja se polako puni podzemnim vodama, urušava i prijeti okolnim objektima. Iako su Babogredci očekivali da će gradilište oživjeti još proljetos, do danas nije raspisan ni natječaj za izbor izvođača radova. Događa se upravo ono čega se općinski načelnik Josip Krnić pribojavao – proći će cijelo ljeto, počet će još jedna školska godina, a na gradilištu neće biti ni lopata zakopana. Krnić nam je jučer priznao da je jako razočaran cijelom situacijom.
– Gdje smo, tu smo, troškovi nam idu, a ništa se ne događa. Potrošit ćemo 150 tisuća kuna samo za zateznu kamatu za godinu dana na odobreni a neiskorišteni kredit, a nećemo se pomaknuti s mjesta - razočaran je Krnić.

Za pomoć se obratio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. U dopisu, koji je proslijedio i ministrici znanosti obrazovanja i sporta Blaženki Divjak, vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću i resornoj pročelnici Jadranki Mustapić-Karlić, zatražio je od premijera hitan nastavak radova na gradnji školske sportske dvorane. Podsjetio je na kronologiju događaja - da je gradnja počela još u travnju 2014., ubrzo su se nastali problemi na gradilištu, izvođač je završio u stečaju, raskinut je ugovor i radovi su stali.

A kamate idu...
- Zahvalni smo Vam što ste u proračun RH za 2017. godinu uvrstili nastavak izgradnje školske sportske dvorane u Babinoj Gredi, ali od nastavka radova, nažalost, još ništa - izvijestio je Krnić premijera. Podsjetio je na to da je sporazum o sufinanciranju izgradnje potpisan i ovjeren od Vukovarsko-srijemske županije, Općine Babina Greda i resornog ministarstva. Svi su preuzeli svoj dio obveza sufinanciranja. Općina je ispunila svoj dio, u iznosu od tri milijuna kuna, unatoč teškoj financijskoj situaciji u kojoj je Babina Greda kao potpomognuto područje I. skupine.

- Ishodili smo kredit kod HBOR-a te nam je ispostavljen račun za obradu zahtjeva u iznosu od 15.000 kuna, kao i obveza plaćanja kamata. Mi smo se zadužili, plaćamo kamate, a o poduzetom na izgradnji dvorane ni traga. Jesmo li to prevareni ili namjerno dovedeni u situaciju da plaćamo nečiju nebrigu i nastojanje da se ugrožava funkcioniranje Općine Babina Greda - pita se Krnić. U ime mještana Babine Grede, posebice roditelja osnovaca te svoje kao općinskog načelnika, zamolio je premijera za pomoć u poduzimanju koraka za nastavak radova i hitno dostavljanje dokumentacije Vukovarsko-srijemskoj županiji za provođenje izbora izvoditelja radova kako bi se oni što prije nastavili i babogredska djeca dobila dvoranu.
IZVOR

01-08-2017

Do kraja godine Babina Greda dobiva dječji vrtić


Upravno vijeće Dječjeg vrtića “Petar Pan” Drenovci osniva podružnicu u Babinoj Gredi. U tijeku je prikupljanje projektne dokumentacije za prenamjenu poslovnog prostora za potrebe dječjeg vrtića i ispunjavanje svih kriterija za boravak djece i usluge koje će im pružati ova predškolska ustanova.

Za 35 mališana
Vrtić bi s radom trebao početi do kraja godine, a o predupisima i upisima roditelji će, poručuje osnivateljica, a uskoro i ravnateljica “Petra Pana” Lidija Anić, biti pravovremeno izviješteni.
- Planirane su dvije skupine, jedna jaslička od jedne do tri godine, i jedna vrtićka za djecu od tri do šest godina, za ukupno 35 mališana. Prostor je veći, zadovoljavat će potrebu i za tri skupine, ali to će ovisiti o interesu roditelja. U Babinoj Gredi imali bismo poludnevni (petosatni) i cjelodnevni (desetosatni) program i vrtić bi radio od 6 do 16 sati - pojašnjava Anić. Preko web-stranice Općine provedeno je anketiranje roditelja djece predškolske dobi, odaziv je bio stopostotan, a od 60 ispitanika njih 58 iskazalo je interes. Naime, u posljednje vrijeme mještani Babine Grede sve su češće isticali potrebu za osnivanjem dječjeg vrtića za koji smatraju da nedostaje njihovu selu. Pozvali su lokalnu vlast da nešto učini o tom pitanju jer žele da se i njihovim mališanima omoguće primjereni uvjeti za rast, razvoj i dopunjavanje obiteljskog odgoja.
Cijena boravka babogredskih mališana u dječjem vrtiću još nije utvrđena.

Cijena 1200 kuna
- Sve će ovisiti o postotku sufinanciranja Općine. Ekonomska cijena za vrtićku skupinu na razini županije je 1600 kuna mjesečno. Ali mi smo ipak malo skromniji kraj, kod nas je ekonomska cijena 1200 kuna. Moraju se zadovoljiti svi pedagoški standardi prema zakonu, na određen broj djece ide i određen broj odgojitelja, svi koji rade su s visokom ili višom stručnom spremom. Na dvije skupine idu četiri odgojiteljice i jedna spremačica/servirka. I ako tako bude, planiramo zaposliti petero ljudi - najavljuje Anić. Inače, “Petar Pan” prvi je vrtić u Cvelferiji i s radom je počeo krajem 2014. godine. Općina Drenovci, doznajemo od osnivateljice, boravak svojih mališana sufinancira s 30 posto, a vrtiću su izašli u susret i s drugim povlasticama.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić jučer nam je rekao da će Općina svakako pomoći jer je svjestan toga da roditeljima nije lako namaknuti novac za punu ekonomsku cijenu. A u kojem iznosu će sufinancirati boravak djece u vrtiću odlučit će Općinsko vijeće, ovisno o mogućnostima. Krnić napominje da će potreba za dječjim vrtićem u Babinoj Gredi biti sve veća jer će dobar dio žena u bliskoj budućnosti dobiti posao.

SVE VIŠE MAMA RADI
“U selu imamo proizvodnju kolača gdje su angažirane uglavnom žene, uskoro će u gospodarskoj zoni biti otvorene sušare gdje će također biti zaposleno 15-ak žena, prema najavama investitora i u proizvodnji dijelova za autoindustriju bit će uposleno oko 35 žena, tako da će biti sve veći problem s čuvanjem i boravkom djece dok im mame rade”, zaključuje Krnić
IZVOR

22-07-2017

Sa stranim partnerima gradim milijunski projekt u Slavoniji


Suvereno je koračala modnim pistama i mamila poglede, a danas se u trapericama i ravnim cipelama metalnim stubama uspinje po svojoj elektrani. Kao iz rukava, bivša manekenka sipa stručne pojmove iz energetike, laiku doista teško razumljive.

Nebo nad Babinom Gredom, malim mjestom nadomak Županje, gori na plus 40 stupnjeva. Sunčica Lalić, s građevinskom kacigom na glavi, vodi nas na gradilište tik uza spomenutu energanu. Ondje niče, pokazuje ponosno, najsuvremeniji centar za sušenje drvne građe u Hrvatskoj. Dok je plivala modnim vodama, živjela je i radila i u Francuskoj i Italiji, no posao ju je vratio tamo gdje je odrasla – u Slavoniju.

Investicija u Babinoj Gredi, mjestu s 3527 stanovnika, vrijedna je sedam milijuna eura. Poslovni put započela je još prije petnaestak godina u ugostiteljstvu, s bivšim životnim partnerom Draganom Juriljem, nastavila ga je na tržištu nekretnina, a teško pogođena recesijom, prebacila se 2009. u energetski sektor. Pokazalo se to punim pogotkom. Sagradila je prvo kogeneracijsku elektranu najnovije generacije koja pokriva čak 70 posto potreba za električnom energijom u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Otvorena je na Silvestrovo 2015., a ta greenfield investicija stajala je čak 42 milijuna eura. Centar za sušenje drvne građe, čija je gradnja počela proljetos, logičan je slijed koji zaokružuje cijeli projekt.
– Kompleks će se sastojati od 32 komore za sušenje, ukupnog neto kapaciteta 5300 kubnih metara, zatim otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata – otkriva Sunčica Lalić, suvlasnica tvrtke Uni Viridas. Zadovoljit će tako, s jedne strane, nužne zakonske propise, a s druge ostvariti sinergiju s drvnim industrijama i time, ističe, pridonijeti zaustavljanju izvoza trupaca iz slavonskih šuma.
Naime, kao povlašteni proizvođač električne energije, obvezni su istodobno proizvoditi i korisno upotrijebiti toplinsku energiju te tako ostvariti učinkovitost od najmanje 50 posto. Takvom toplinskom energijom već suše vlastitu drvnu sječku u dvorištu energane, a novom će investicijom postići puni efekt. Sušaru će zakupiti drvni div Florian.
– Zbog mrežaste stjenice koja napada hrast, Ministarstvo poljoprivrede naredilo je prosušivanje drvne građe prije izvoza, kako bi se spriječilo širenje tog nametnika. Naša investicija potpuno je u skladu s tim naputkom. Intencija je, nadalje, ojačati drvnu industriju u Hrvatskoj. Kao energana, doslovce osiguravamo besplatni energent drvnoj industriji, kako bi ona mogla postići veću dodanu vrijednost na svom proizvodu. Jer, bez tih pretpostavki, bez energane, troškovi energenata bili bi im previsoki pa ne bi bili ni konkurentni. S povoljnom energijom drvna industrija može na inozemno tržište izvoziti i proizvod višeg stupnja obrade, a ne samo sirovinu, odnosno trupce, rezimira naša sugovornica. Po domino-efektu, enorman je doprinos, uvjerena je, i za lokalnu zajednicu, ruralni razvoj i zapošljavanje.

Kada je obznanila da planira graditi termoelektranu na šumsku biomasu, i to ne bilo kakvu, nego najveću i najmoderniju snage 9,7 MW, Sunčicu Lalić gledali su ispod oka i s velikom skepsom, kako šira javnost tako i njezini potencijalni financijeri u bankama. A ona sama nije do tada imala nikakve veze s Babinom Gredom.
– Lokaciju smo odabrali isključivo po studijama koje su pokazale da je dostupnost sirovine, dakle šumske biomase, izvjesna i dostatna, da su šumske ceste jako prohodne pa zimi ne bismo imali problema s isporukom, što je ključno za kontinuitet poslovanja. Izvrsna je pozicija, uz autocestu – objašnjava.

I prvi razgovori s HEP-om, kao preuzimateljem električne energije, pokazali su da bi ta poslovna ideja mogla biti vrijedna i isplativa. Cijela se priča, tako, zakotrljala 2011., ali “brdovitim” putem. – Za takav velik i složen projekt nemoguće je tada bilo osigurati financiranje u hrvatskim bankama jer je bila riječ o čistoj greenfield investiciji. Lokacija je bila prazna ledina, bez ikakve infrastrukture. Neke su banke bile spremne pratiti gradnju vjetroelektrana, no šumska biomasa bila im je prilično nepoznato područje, koje je i puno kompleksnije pri kasnijem upravljanju.
RAST U izvoz ide čak 65% proizvoda od drva Imali smo veliku zadršku, bez obzira na to što mi je partner u tom projektu Unit Investment N.V., velika međunarodna korporacija s 40 godina iskustva u energetici, a sve zato što smo bili među pionirima. Nitko tada nije mogao dokazati da će takvi projekti, bez većih teškoća, zaista i zaživjeti, a najveća skepsa bila je vezana uz sigurnost opskrbe sirovinom. Ugovor potpisan s Hrvatskim šumama banke su dočekale s nepovjerenjem jer ta tvrtka prije nikada nije isporučivala tolike količine drvne sječke. Riječ je o 80.000 tona godišnje i mi smo najveći pojedinačni kupac u Hrvatskoj – prepričava nam 42-godišnja Sunčica Lalić.
Bio je to dugotrajan i iscrpljujući proces, a puno je hrabrosti, svjesna je ona, trebalo i partneru Unit Investmentu. Novac su, na kraju, potražili u inozemstvu, a ruku im je pružila tursko-izraelska Bank Positif pa je energana postala pravo greenfield i izravno strano ulaganje, najveće u 2013. godini. Tvrtka Uni Viridas, kao nositelj elektrane, osnovana je 2011. godine, a postrojenje je proradilo potkraj 2015. Povezana tvrtka je Unisol Kaštelica koja je pak investitor centra za sušenje. – Banke su, u međuvremenu, shvatile da Hrvatske šume, koje su smatrale najvećim rizikom, nisu nikakav rizik jer naš je partnerski odnos izvrstan, pogotovo s tvrtkom kćeri Šumskom biomasom, koja nam ispostavlja sirovinu. U gradnji sušare pratit će nas, tako, hrvatske banke, iznosi vlasnica. Ukupno 25 Slavonaca našlo je posao u energani, a sušara će ih zaposliti još tridesetak. No, taj pozitivan niz nastavlja se, ističe Lalić, na tvrtku Šumska biomasa koja angažira prijevoznike i kamione za dovoz sječke.

Termoelektranu je, inače, gradio finski Valmet, a ta globalna kompanija lider je u energetskim tehnologijama, s više od 12.000 zaposlenih. Energana u Babinoj Gredi pokazala se najizvrsnijim postrojenjem koje su Finci sagradili, kao ogledni primjer tehnologije razvijane 40 godina. – Radi kao švicarski sat. Dostupnost na mreži je više od 96 posto, što znači da nema kvarova i ispada. Dogodi li se neki kvar na mreži, primjerice zbog nevremena, nastavlja raditi u izoliranom pogonu, na minimunu snage za svoje potrebe, te se ne mora ugasiti. Nema oscilacija, nije potrebno dan prije planirati proizvodnju, što je razlika u odnosu na vjetroelektrane – uspoređuje poduzetnica.

Raspon je plaća u Uni Viridasu od 4500 do 13.000 kuna, ovisno o radnome mjestu, dok je prosjek oko tisuću eura.

Sunčica Lalić rođena je u Kanadi. Baš kada je polazila u školu, s roditeljima se doselila u Oriovac. U vihoru rata, kao 16-godišnjakinja i prognanica, seli se u Ljubljanu. Prve manekenske korake napravila je u Sloveniji, u kojoj se zadržala samo godinu dana. Uslijedilo je intenzivnih osam godina života tijekom kojih je često pakirala kovčege i selila se Europom, bez konkretnijeg doticaja s Hrvatskom. Kao manekenka, živjela je i radila u Francuskoj, Italiji, Austriji, Engleskoj. Uz hrvatski i engleski jezik, tečno govori i njemački. S 24 godine, vratila se u Hrvatsku. – Upoznala sam tada svoga bivšeg partnera Dragana Jurilja i shvatila da je možda dobar trenutak za povratak u Hrvatsku, da trebam iskušati neka znanja koja sam stekla živeći u inozemstvu, putujući i uspostavljajući poslovne kontakte. Otvorili smo nekoliko barova u Zagrebu, Opatiji, Rovinju i Dubrovniku i vrlo uspješno poslovali. No, nisam se u tome vidjela na duge staze. Brzo smo ih prodali, za dvije-tri godine, i započela je faza ulaganja u nekretnine. To je bilo predrecesijsko razdoblje, interes ulagača bio je vrlo velik. Veliki pad doživjela sam 2008. jer sam bila jako pogođena recesijom, a istodobno izložena ulaganju u nekretninski sektor. Trebalo mi je puno snage i snalažljivosti da se iz toga vratim. Kriza me pogurala u svijet energetike jer mi to ne bi bio ni prvi odabir ni prirodan slijed. Te 2009. godine bila sam suočena s činjenicom da se nećemo tako brzo oporaviti od recesije, tim više što sam, kada je ona nastupila, imala nekoliko projekata u visokoj fazi pripreme, s vrlo potentnim stranim ulagačima i investicijama od oko 50 milijuna eura za turističke komplekse na Jadranu. No preko noći se nad sve to nadvio veliki crni oblak neizvjesnosti i nemogućnosti dugoročnog planiranja – prisjeća se naša sugovornica.

Izlaz je bio jedino u hitnom preusmjeravanju, za što se i intenzivno educirala.
– Proradila mi je inspiracija pa ta nadogradnja nije bila toliko naporna, iako je iziskivala vrijeme i trud – nastavlja. Suočavala se i s predrasudama zbog svoje manekenske prošlosti, no nije dopuštala da je tuđe mišljenje ometa jer inače, kaže, ne bi napravila ni koraka. Punila je svojedobno novinske stranice, nerijetko u trač-rubrikama, a u posljednje vrijeme potpuno se distancirala od medija.
– Čini mi se to kao neki prijašnji život. Daleko je to iza mene. Jednostavno, u meni se dogodio evolucijski proces, neke stvari koje su mi bile zanimjive prije15 godina, nisu i danas. Nisam dugo osjetila opravdan razlog za javno istupanje, a tu fazu kada sam bila medijski izložena ne smatram dobrim razdobljem svoga života. Mogu reći da sam u jednom trenutku bila na krivom putu i ta mi faza nije baš najsvjetlija stranica života – otvoreno će Lalić. Kao poduzetnica, svakodnevno se nosi s bezbroj izazova, a pomoglo joj je u tome iskustvo iz mladosti kada je stekla, kako kaže, snalažljivost u globalnim okvirima. Ne boji se zakucati stranim ulagačima na vrata, razgovara s njima baš kao i s domaćima.
– Radi se o projektima koji iziskuju svakodnevnu pažnju, kao živi organizmi. Ako samo jedan dan nisam u toku, može se sve poremetiti. Jesam li uspješna poduzetnica? Element uspješnosti nije baza onoga što me pokreće, već je to unutarnji cilj da svoju viziju u konačnici i realiziram. Normalno je da radim i gotovo svaki vikend, ponekad i osam vikenda zaredom. Ustajem u pet
IZVOR

23-06-2017

ORKANSKO NEVRIJEME POHARALO BABINU GREDU


U petak oko 23 sata snažno nevrijeme zahvatilo je dijelove Vukovarsko-srijemske županije. Mjestimice je bilo jake kiše, olujnog vjetra pa i tuče, a najteže je pogođena Babina Greda, javlja HRT.

Za manje od pola sata snažan vjetar praćen jakom kišom opustošio je Babinu Gredu. Miran san mnogih mještana iznenada je prekinut, a cijelo mjesto pretrpjelo je veliku štetu.

Mještani se žale kako je ovo tragedija kakvu još nisu doživjeli. Kažu da je snažno nevrijeme otkrivalo kuće, pustošilo dvorišta, dvorišne zgrade, rušilo drveće, jednostavno uništavalo sve pred sobom. Nasreću, ozlijeđenih nije bilo. No općina s tri i pol tisuće stanovnika i skromnim proračunom trebat će pomoć u sanaciji.

U petak poslijepodne snažno nevrijeme pogodilo je i područje Međimurja i Podravine. No, osim porušenih stabala i prekida u opskrbi električnom energijom, težih posljedica nije bilo.
IZVOR

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 > >>