Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (361)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 [13] 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 > >>

24-04-2015

Babina Greda bit će kulturna seoska metropola


U nazočnosti brojnih uzvanika i dužnosnika, među kojima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i europarlamentarke Biljana Borzan, Babina Greda proslavila je Dan općine. Otvoren je novi objekt DVD-a vrijedan milijun i pol kuna. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća goste je pozdravio dopredsjednik Tomo Đaković, a potom je prikazan videozapis o učinjenom u proteklom razdoblju na području općine.

- U proteklih šest godina Babina Greda se potpuno promijenila i nećemo stati na tome. Imamo puno projekata za budućnost. Trebamo još puno toga napraviti jer među nama osjetim jedinstvo, polako dišemo kao jedno i više se ne bavimo pričama, nego radimo. S punim pravom mogu reći da će Babina Greda biti kulturna seoska metropola Slavonije - ustvrdio je načelnik i saborski zastupnik Josip Krnić. Istaknuo je da je uz brojne projekte na kojima radi, Općina i socijalno osjetljiva, prvi su put uvedene naknade za novorođeno dijete. Radi se i na programu kojim Općina želi sufinancirati svako novorođenče i pomagati roditeljima većim iznosom tijekom tri godine. Babina Greda pomaže i umirovljenicima, a posebno su ponosni na studente koje stipendiraju.

- Sedamsto mladih otišlo je iz Babine Grede, ali zahvaljujući našim prijateljima i investitorima koji rade u gospodarskoj zoni Tečine, nadamo se da ćemo otvoriti 200 radnih mjesta i mlade zadržati u selu - zaključio je Krnić. Domaćinima su Dan općine čestitali pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo VSŽ-a Zdenko Podolar te ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

- Ovdje se ne smatram gostom, godinama sam prijatelj Babine Grede i pratim kako se razvija ova slavonska općina. Želim odati priznanje ne samo načelniku nego i svim mještanima što ste prepoznali priliku, pripremali projektnu dokumentaciju i pokazali da vam je važno da se što više napravi u izgradnji komunalne infrastrukture, ali i u razvoju gospodarstva, zone, privlačenju novih investicija i novih radnih mjesta - rekao je Jakovina.

Dodijeljena su priznanja zaslužnim pojedincima, ustanovama i udrugama. Povelja Općine i titula počasnog građanina dodijeljena je prof. dr. sc. Franji Veriću, članu Akademije tehničkih znanosti. Dobitnici Plakete „Zlatni grb Općine Babina Greda“ su Ana Verić, Ilija Babić, posthumno Jakob Galović, Hrvatske vode, KUD "Mijat Stojanović", Sunčica Lalić, Božo Galić, Martin Vuković, OŠ Mijata Stojanovića, Tihomir Jakovina i dr. Miroslav Kedačić. Plakete „Srebrni grb Općine Babina Greda“ dodijeljene su Antunu Omaziću, Mati Stojanoviću (Korin), NK "Šokadiji", Konjogojstvenoj udruzi, DVD-u, Mati Čiviću, Pavi Bariću, Željku Kneževiću, Ivici Džiniću, HRAST-u Strizivojna, Alkinu Yamanu, vlč. Ivi Tunjiću, Peri Barić, Udruzi Babogredaca Basel, Gardijskoj oklopno-mehaniziranoj brigadi Vinkovci. Podijeljeno je i 37 zahvalnica.
IZVOR

10-04-2015

Svih osam općina u županjskoj Posavini prima državnu novčanu potporu Najviše Babinoj Gredi – 1,25 milijuna kuna, najmanje Gradištu – 193.000 godišnje


Ključni pokazatelji govore da županjska Posavina prednjači po nerazvijenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Svih osam općina u županjskom kraju, prema Zakonu o regionalnom razvoju, dobiva državnu novčanu potporu na koju pravo ostvaruju jedinice lokalne samouprave ispod 75 posto standarda prosjeka Europske unije. U skupini najnerazvijenijih u Vukovarsko-srijemskoj županiji ukupno je pet općina, a prve četiri su iz županjskog kraja. Također je indikativno i to da su od sedam novih općina u županiji koje su uvrštene među primatelje državnih subvencija čak četiri s područja županjske Posavine.

Najveću potporu dobiva Općina Babina Greda, kojoj prema odluci Vlade, pripada iznos veći od polovine njenog izvornog proračuna. Načelnik Josip Krnić pozdravlja usklađivanje zakona Ministarstva regionalnog razvoja s europskom direktivom i klasifikaciju potpomognutih područja na drugačiji i, prema njegovu mišljenju, na puno pravedniji način negoli je to bilo svih proteklih godina.

- Babina Greda je na indeksu razvijenosti od 44 posto prosjeka na razini EU-a, što znači da nam u ovoj godini samo od države, izravno od Ministarstva financija, na općinski račun svaki mjesec redovito sjedne 115 tisuća kuna. Ovakav hvalevrijedan potez države velika je pomoć jedinicama lokalne samouprave koje su u teškoj situaciji. Konkretno, Babinoj Gredi priljev od 1,25 milijuna kuna godišnje puno znači. Dovoljno je samo reći da realni općinski proračun u Babinoj Gredi iznosi 2,2 milijuna kuna - kaže Krnić.

Podsjeća da je u prošloj godini Babina Greda imala podosta financijskih poteškoća, započeti su brojni projekti, priljev sredstava u proračun bio je vrlo slab i Općina je morala od banke uzeti pozajmicu od 600 tisuća kuna kako bi izmirila dospjele obveze.

- Ove godine očekujemo puno bolju situaciju i veće prihode u proračunu samim tim što nakon dobivanja uporabne dozvole za elektranu na biomasu, koja je puštena u probni rad, investitor mora za 17 hektara zemljišta platiti oko tri milijuna kuna - ističe.

Babina Greda kreće u usklađivanje prostornih planova i izradu Programa ukupnog razvoja kako bi poljoprivrednicima i obrtnicima olakšala povlačenje novca iz fondova EU-a.

- Velik je broj mladih ljudi iz našeg sela otišao trbuhom za kruhom u Švedsku, Irsku, Njemačku, Austriju. Nezaposlenost je velika, na natječaj za 10 radnih mjesta u javnim radovima javile su nam se čak 104 osobe. Ako znamo da Babina Greda po stanovniku ima BDP od samo 1150 kuna, to dovoljno govori samo za sebe - kaže načelnik.

Napominje da Općina ulaže maksimalne napore u poticanje i pružanje potpora gospodarstvenicima i poljoprivrednicima.

- Pokušavamo im pomoći i kao općina razviti još jedan značajan projekt - subvencioniranje povratka simentalca u naša domaćinstva, koji je zbog masovnog uvoza drugih grla i mliječnih krava nestao s našeg područja. A u bivšoj Jugoslaviji Babina je Greda bila prva po proizvodnji mlijeka, a time i po proizvodnji mesa. Nadamo se da će se naši OPG-ovi i poljoprivrednici vratiti na tu pasminu, čiji ćemo uzgoj maksimalno poticati na sve načine - otkriva Krnić.
IZVOR

10-04-2015

NEZGODA NA AUTOCESTI A3 KOD BABINE GREDE Vozaču kamiona kabel s dalekovoda razbio “šajbu”


Čelična sajla s dalekovoda umalo je usmrtila vozača šlepera makedonskih registracija. Ta neobična nezgoda zbila se jučer na autocesti A3 kod Babine Grede. Makedonski vozač kretao se autocestom kada je u jednom trenutku čelična sajla razbila vjetrobransko staklo na kamionu. Vozač je ozlijedio ruku i prsa. Srećom, uspio je zaustaviti kamion.

Kako su izvijestile Hrvatske autoceste, nesreća se zbila jer su izvođači građevinskih radova na HEP-ovoj elektrani nenamjerno s dalekovoda srušili čeličnu sajlu na autocestu A3, preko koje dalekovod prelazi. Građevinski stroj je zapeo za betonski nosač, a od siline udarca kabel je pukao i pao. HEP je odmah počeo otklanjati štetu. Hrvatske autoceste zajedno s policijom osiguravale su izvođenje radova uz privremenu regulaciju prometa. Otklanjanje štete počelo je u 13 sati, s time što se promet, prema potrebi, zaustavljao u trajanju do 15 minuta.
IZVOR

03-04-2015

Vozio prebrzo i sletio u kanal i poguno, suvozač prebačen u bolnicu


U prometnoj nesreći u kojoj je u petak osobni automobil skliznuo s ceste u blizini Županje u odvodni kanal poginuo je 27-godišnji vozač, a ozlijeđen je 25-godišnji suvozač, obojica iz Babine Grede, izvijestila je vukovarsko-srijemska policija.

Nesreća se dogodila zbog neprilagođene brzine pola sata poslije ponoći na državnoj cesti između Gundinaca i Babine Grede.
IZVOR

24-03-2015

Barić: Za banalne prekršaje država propisuje drakonske kazne i obitelj ti je začas na ulici


Kada se, prije dvadeset godina, pun entuzijazma, volje i želje da pokrene vlastiti posao u svojoj domovini, Pavo Barić odlučio vratiti iz Njemačke u svoje rodno selo Babinu Gredu i životnu ušteđevinu uložiti u obiteljski pogon za preradu mlijeka i proizvodnju polutvrdog i tvrdog sira prema tradicionalnoj recepturi slavonskog kraja, nije ni slutio da će mu to, kako kaže, “biti najveća pogreška u životu”. Umjesto da je ostao u Njemačkoj, “u uređenoj državi”, gdje je od svoga rada pristojno i neopterećeno živio, krenuo je u Hrvatsku, gdje ga je dočekala hrpa problema, administrativnih zavrzlama i neizvjesnosti, zbog čega se, kaže, itekako kaje.

- U ovako neuređenom društvu i sve većoj presiji, kada iza tebe baš nitko ne stoji, vrlo je teško biti poduzetnik, trošiti trud i vrijeme, ulagati novac i zapošljavati 20-ak ljudi. Male i srednje tvrtke temelj su uspješne ekonomije i gospodarstva u svim razvijenim zemljama, ali, nažalost, ne i u Hrvatskoj - ustvrdio je.

Kada se vratio u Babinu Gredu, namjeravao je zaposliti bar 50 ljudi, no država ga je, kaže, u tome spriječila.

- U Njemačkoj, gdje sam godinama radio i imao svoju firmu, državne institucije služe malom poduzetniku, a kod nas je mali poduzetnik sluga svim državnim insitucijama, koje upravo on plaća! Stalne promjene zakona i propisa i rigidne kazne u poduzetnicima su ubile svaku volju za širenje posla, nova ulaganja i zapošljavanja - ustvrdio je vlasnik Minimljekare Družba u Babinoj Gredi.

- Poduzetnici u Hrvatskoj danas rade u strahu jer zakon čak i za banalne prekršaje propisuje nenormalne kazne kako bi se što bolje punila državna blagajna. Pa mogu slobodno reći da oni koji su ih predlagali, a sigurno i njihovi očevi, nikada nisu živjeli od svoga rada, nego na račun države. Ta gospoda uopće ne zna što znači sa svojih deset prstiju zaraditi toliki novac da bi se platila kazna. A sve su naše vlade do sada kažnjavale svakog tko hoće i želi sam raditi! - oštar je Barić.

Dodaje da u Njemačkoj inspektori svoj dolazak najave, a kada utvrde manje prekršaje, upozore vlasnika firme i daju mu rok i naputak kako ih riješiti.

- U razvijenim europskim zemljama institucije su prijatelji i savjetnici poduzetnika, a upravo je povjerenje poduzetnika i investitora u institucije osnovni preduvjet razvoja. Mi smo još jako daleko od toga jer se poduzetnicima nastoji samo uzeti što se više može - tvrdi.

- Pitam se tko to još želi ulagati u Hrvatsku kada su kod nas za banalne prekršaje i evidenciju radnog vremena kazne od 60 tisuća do čak 180 tisuća kuna. A platit će je i mala firma s dva-tri zaposlena, od koje se, primjerice, traži da ima pravnog savjetnika. Mali i srednji poduzetnici moraju potpuno poštovati norme i obveze kao da se radi o korporativnom sektoru, što je apsurd. Mi mali poduzetnici ne možemo si priuštiti pravnog savjetnika jer ovo je borba za golo preživljavanje. Pa tko će zaraditi novac za plaćanje kazni? I takva dva-tri prekršaja i obitelj ti ostane bez kuće, na ulici. Sve to ljudima tjera strah u kosti - kaže Barić.

Ne preostaje mu, kaže, ništa drugo nego boriti se, iako bi najlakše bilo dići ruke od svega, zatvoriti pogon i otpustiti ljude. To ipak neće napraviti.

- U Hrvatskoj možeš primati socijalnu pomoć i gledati kako uhvatiti priliku otići u Njemačku, jer ovdje, nažalost, nema nikakve budućnosti. Žalosno je da čovjek od svoga rada, a to je bar 10 - 12 sati dnevno, i sa svojim novcem dođe u situaciju da ne može normalno živjeti. A to je, nažalost, danas naša stvarnost - ogorčeno je ustvrdio babogredski poduzetnik.

Barić napominje da mu je prijatelj u Austriji imao tvrtku 28 godina i za to vrijeme nije platio ni jednu kaznu niti je imao kakvih kontrola, osim redovnih, ali je zato u Austriji nezaposlenost 5-6 posto, a kod nas 40 posto. S ovakvim zakonskim rješenjima, uvjeren je Barić, sigurno se neće smanjivati.

- Nikome ne bih preporučio da ulaže u Hrvatsku, a kao poduzetnik i povratnik iz Njemačke ne želim da moja djeca naslijede moju firmu, jer kao svaki odgovoran roditelj svojoj djeci želim dobro. Jako sam se pokajao što sam se vratio. Imao sam najbolje namjere i vjerovao da će se u Hrvatskoj nešto promijeniti, da svi trebamo dati svoj doprinos kako bi stvari krenule nabolje i kako bi ona postala uređena i gospodarski jaka država. Ali sam se grdno prevario - razočarano priznaje.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 [13] 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 > >>