Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (379)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 > >>

28-10-2015

Pavo Barić prve pršute prodao na sajmu u Istri po 400 kuna za kilogram


Iako je, prema najavama vlasnika Pave Barića, minimljekara “Družba” u Babinoj Gredi početkom listopada trebala staviti ključ u bravu zbog nemogućnosti udovoljavanja rigoroznim uvjetima i prilagođavanja europskim standardima, proizvodnja je ipak nastavljena. Do obrata je došlo zbog zakonskih izmjena koje su sredinom rujna stupile na snagu.
- Proširenje mljekare i gradnja dodatnih prostorija bio je jedan od uvjeta za nastavak proizvodnje, koji nisam mogao ispuniti jer susjedna parcela nije u građevinskoj zoni. Međutim, izmjenama zakona prerađivačima koji prerađuju manje količine mlijeka omogućeno je da se istim prostorijama mogu koristiti u različite namjene, ali pod određenim uvjetima i vremenski odvojeno. Zato ću najvjerojatnije zadržati proizvodnju, ali u znatno smanjenom obliku, kako bih se uklopio u te okvire - kaže Barić. U pogonu bi zadržao dva-tri radnika i dnevno bi prerađivao od 1200 do maksimalno 1500 litara mlijeka. “Družba” bi nastavila proizvoditi dvije vrste polutvrdog sira – Baća i Bakin sir, te svježi sir, jer je Barić svoje brendove prodao mljekari u Trilju.
- Upravo idem na razgovore u Veterinarsku inspekcijsku službu, gdje ćemo razmotriti projekt i vidjeti je li to što sam osmislio izvedivo, a ako ne bude, onda se do kraja godine proizvodnja definitivno gasi - kaže.
A, uz preradu mlijeka, Pavo Barić upustio se u novi biznis, za koji vjeruje da ima velikog potencijala. Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje, a ovih je dana proizveo i svoj prvi pršut, s kojim je sudjelovao na Međunarodnom sajmu pršuta u Tinjanu.
– Meso crne slavonske svinje ima budućnost i sa županom Božom Galićem razgovarao sam o tome da se i Vukovarsko-srijemska županija aktivira, da u projekt uključimo što više proizvođača. Dogovarali smo posjet Španjolskoj, Njemačkoj, Mađarskoj kako bismo vidjeli njihova iskustva jer je jako važno da Županija stane iza naših uzgajivača crne slavonske svinje i da se ona brendira. Smatram da bi za naš kraj ona bila pokretač razvoja i turizma i gospodarstva - uvjeren je.
Na sajam se slilo gotovo 15 tisuća ljudi sa svih strana. Izlagali su i proizvođači španjolskog pršuta Pata negro, proizvedenog od svinje hranjene isključivo žirom, i prodavali ga po 1000 kuna za kilogram.
- To je njihova domaća svinja koja raste na otvorenom, u ekološkim uvjetima, i od Španjolaca slušamo tu priču koju mi Slavonci imamo, ali oni je znaju iskoristiti i prodati. Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Velik broj posjetitelja probao je Pata negru, pa dolazio k meni, pa ponovno odlazio do njihova štanda i u većini slučajeva zaključak je bio da je naš pršut bolji - kaže Barić.
Taj neumorni Babogredac svoje crne svinje uzgaja u naselju Kladavac, sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu. Za preradu je spremno oko 120 svinja, a najbolje su kada dosegnu težinu od 170 do 200 kilograma. Barić svinje kolje u klaonici u Cerni, a svježe butove potom odvozi u Dalmaciju, u pršutanu Gradina u Studencima, gdje se dvije godine suše u kontroliranim uvjetima.
– Ako može Lonjsko polje, ako mogu Španjolci, Mađari na slobodnom držati svoje svinje, zašto ne bismo i mi mogli, u rubnim dijelovima naših slavonskih šuma? Uz čobana, uz nekakvu ogradu, svinje danju mogu biti na otvorenom, a navečer ih vraćati kućama. Smatram da za uzgoj crne slavonske svinje kod nas ima prostora; uz redovite kontrole, sve se može napraviti. Mi ne možemo ovo, ne možemo ono, zato nam mladi i odlaze u Njemačku trbuhom za kruhom, dok nam ovakav potencijal stoji neiskorišten, a mogao bi pokrenuti i oživiti Slavoniju - zaključuje Barić.

1000 kuna za kilogram pršuta od svinje hranjene isključivo žirom tražili su Španjolci.

- Prvi put sam bio na sajmu u Istri s pršutom od crne slavonske svinje koji smo sušili u Dalmaciji i mogu reći da smo jako zadovoljni. U dva dana prodali smo 12 pršuta po cijeni od 400 kuna za kilogram. Moram istaknuti da su ljudi oduševljeni. Tamo je bilo nekoliko desetaka izlagača i čim kažeš da je pršut od crne slavonske svinje, nema tog posjetitelja koji ga nije htio kušati, a tražili su i čvarke, mast, slaninu… I što je jako važno - nitko nije bio razočaran - otkriva.
IZVOR

01-10-2015

Monografija o 240 godina školstva


Predstavljanjem monografije “240 godina školstva u Babinoj Gredi”, u organizaciji OŠ Mijata Stojanovića, završeno je obilježavanje značajne obljetnice. Program obilježavanja počeo je proljetos, kada su u povodu Dana škole organizirani Dani otvorenih vrata s brojnim sadržajima. Predsjednici razrednih odjela zakopali su vremensku kapsulu u kojoj je pohranjeno 17 predmeta koji su odraz suvremenog načina života učenika, a među njima su se našli kalkulator, geometrijski pribor, fotografije, crteži, pisma i posljednji broj Školskih novina. Na mjestu gdje je pohranjena kapsula učenici su posadili stablo magnolije, s namjerom da se kapsula otvori 2075. godine, za 300. obljetnicu školstva. Urednica monografije je ravnateljica škole, prof. Đurđica Babić, koja je duže vrijeme vrlo aktivno angažirana na tom značajnom projektu, skupa sa suradnicima Ilijom Babićem, Damirom Gugićem, Markom Landekom i Zlatkom Vircom.
Monografija počinje citatom znamenitog Babogredca Mijata Stojanovića, po kojemu škola i nosi ime: „Mnogi ljudi smatraju učitelja za najmanju i posljednju kapljicu u moru družtvenog života, a to je krivo mnijenje. Učitelj u najmanjoj pučkoj učionici, ako je muž na svome mjestu, tako je važna osoba, kao makar koji načelnik grada i popečitelj kojegod države. Brez učitelja neima, borme, ni popečitelja.“
- U knjizi smo uz pomoć suradnika, prof. Marka Landeke i Zlatka Virca te bivših djelatnika pripremili povijesni pregled škole, sve podatke o školi, broju učenika, broju djelatnika, uspjesima i aktivnostima i uz svaki tekst objavili popratne fotografije. Pronašli smo stare fotografije koje su nam bile vrijedne u pripremi ove monografije, najstarije su iz 1912. godine, tako da smo pokrili gotovo sva desetljeća. Na kraju monografije je prikaz situacije danas u školi, nažalost broj učenika nam opada, imamo zadovoljavajući prostor, školsku dvoranu još uvijek nemamo, ali imamo mlade nastavnike pune volje i elana, što se vidi kroz prikaz aktivnosti na fotografijama u knjizi, kaže ravnateljica Babić.
Monografiju je predstavio prof. Marko Landeka. Govoreći o njezinu značaju, rekao je: “Tisuću osamsto devedeset i neke godine tadašnji ministar školstva donio je naredbu da svaka škola mora imati spomenicu, a biskup Strossmayer je donio naredbu da svaki župnik mora voditi spomenicu. Isto tako, danas bi svaka škola trebala izdati jednu spomenicu jer da nema onih pisanih iz 19. stoljeća i poslije, mnoge stvari ne bismo znali i zato je jako važno takve knjige objaviti. Praktično naše školstvo prati ono europsko, i zato je ova spomenica 240 godina školstva u Babinoj Gredi izuzetno važna.”

Prof. Landeka podsjetio je da je ovo već druga monografija babogredske škole koja je ugledala svjetlo dana. “Nažalost, na području županije samo je nekoliko škola to napravilo, a imaju uvjete da njihov broj bude puno veći. Školstvo je važan segment društva. Kažu da Engleska, kad god je bila u ekonomskim problemima, školstvu nikada nije uzimala, nego ga je često i pojačavala. Školstvo je duga, ali isplativa investicija”, zaključio je.
Inače, OŠ Mijata Stojanovića ove je godine dobila Zlatni grb Općine za izuzetne rezultate postignute u kulturi i sportu od posebnog utjecaja za daljnji razvitak općine.
IZVOR

25-09-2015

Otkrivena trojica kradljivaca mopeda


Županjski su policajci proveli istragu nad dvojicom maloljetnika, 14-godišnjakom, 15-godišnjakom te 20-godišnjakom iz Babine Grede i osumnjičili ih za krađu mopeda. Krađa se dogodila 15. travnja ove godine, a trojica su mladića iz dvorišta u ulici Sajmište, u Babinoj Gredi, ukrala moped 69-godišnjaku. Protiv trojice Babogredaca slijede kaznene prijave Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.
IZVOR

23-09-2015

Babogredske će sirove proizvoditi u - Trilju!


Minimljekara “Družba” u Babinoj Gredi odbrojava posljednje dane. Do 1. listopada stavit će ključ u bravu, radnici će ostati bez posla, kooperanti bez dugogodišnjeg otkupljivača mlijeka, a Babina Greda bez značajnog gospodarskog subjekta. Informaciju o zatvaranju mljekare potvrdio nam je razočarani vlasnik Pavo Barić, koji se prije 20 godina iz Njemačke vratio u svoje rodno selo i ušteđevinu uložio u obiteljski pogon za preradu mlijeka i proizvodnju polutvrdog i tvrdog sira prema tradicionalnoj recepturi tog slavonskog kraja. Sirovi kao što su Kladavčanka, Slavonac, Pini… te svježi sir postali su prepoznatljivi na policama trgovačkih lanaca diljem Hrvatske zbog svoje vrhunske kvalitete, okusa i mirisa na izvorno domaće, bez konzervansa i kemijskih dodataka. Godišnje se u Babinoj Gredi proizvodilo oko 300 tona sira. Unatoč svim teškoćama, nelojalnoj konkurenciji, prevelikom uvozu i dampinškim cijenama koje već godinama opterećuju domaće prerađivače mlijeka, “Družba” je radila i opstala. Otvorila je i nekoliko vlastitih prodavaonica, od kojih dvije u Splitu. Na svome poslovnom putu Barić je, kaže, nailazio na brojne probleme i prepreke, ali je uvijek pronalazio izlaz, no ne i ovaj put. Kao razlog zbog kojega je nakon dva desetljeća rada odlučio zatvoriti mljekaru, u koju je uložio sebe i svoju obitelj, ističe nerazumijevanje i opstrukciju lokalne vlasti, prije svega načelnika Josipa Krnića iz SDP-a.
- Postavljeni su nam uvjeti koje kao pogon za preradu mlijeka do kraja godine moramo ispuniti prema europskim standardima da bismo mogli dalje funkcionirati. Na lokaciji gdje je smještena mljekara prostor je maksimalno izgrađen u dubini od sto metara, dokle seže građevinska zona. Obratio sam se Općini sa zamolbom da se građevinska zona proširi i na susjednu parcelu, bar 50 metara u dubinu, da dobijem sto kvadrata za proširenje mljekare, više mi ne treba. Već tri godine uzaludno pregovaram s načelnikom koji tvrdi da je Babina Greda već toliko izgrađena da je nemoguće izaći mi u susret. Nisam imao drugog izbora i jednostavno sam odlučio zatvoriti mljekaru - pojašnjava.
“Družba” je u posljednje vrijeme otkupljivala oko 4000 litara mlijeka, imala je 60 većih kooperanata, koji će od sljedećeg mjeseca prijeći nekom drugom otkupljivaču, a u skorijoj budućnosti, uvjeren je Barić, najvjerojatnije i završiti s proizvodnjom mlijeka.
- Za gradnju elektrane Uni Viridasa, koja je zaposlila četiri Babogredca, Općina gradi cestu od dva kilometra, a meni koji u Babinoj Gredi radim već 20 godina i u prosjeku zapošljavam 20 ljudi nisu mogli riješiti proširenje građevinske zone. Ali su zato osobi koja je s njima u koaliciji poljoprivrednu tablu izvan sela prenamijenili u građevinsku parcelu. Ali, ja sam Barić, nisam u SDP-u i neću nikada biti, i zato je odbijen moj zahtjev i onemogućen moj daljnji rad. Da se ne bih, valjda, previše obogatio. I odlučio sam zatvoriti mljekaru - kazao je Barić.

Pavo Barić naglašava da će se “Družbini” sirovi nastaviti i dalje proizvoditi, ali više ne u Babinoj Gredi, već u Trilju. Tamošnjoj je mljekari, naime, Barić prodao svoj brend Kladavčanka, Pini i Slavonac. “Tamošnji lokalni čelnici pokazali su više razumijevanja za svoje poduzetnike. Proširenjem proizvodnog asortimana povećat će se i broj zaposlenih, što im je prioritet. A očito su nova radna mjesta potrebnija Trilju nego Babinoj Gredi, koja je već ionako gospodarski previše razvijena i ima dosta uposlenih pa je desetak radnih mjesta nebitno”, ironičan je Barić.


Josip Krnić načelnik Babine Grede: Barić traži unosniji biznis

Babogredski načelnik Josip Krnić kategorički odbacuje optužbe Pave Barića o tome da općinska vlast snosi bilo kakvu odgovornost zbog zatvaranja mljekare. Takvu je odluku, smatra Krnić, donio iz osobnih razloga i procjene da je isplativije novac ulagati u unosnije poslove jer u mljekari očito više ne pronalazi svoj interes, posebice otkako su ukinute kojekakve subvencije, primjerice za otkup lošijeg mlijeka.
“Za proširenje građevinske parcele potrebna je odluka Općinskog vijeća o izmjenama i dopunama prostornog plana, a mi smo gospodinu Bariću u vezi s tim već izlazili u susret na farmi koju je ranije imao, a potom je prodao. U zahtjevu koji spominje traži proširenje građevinske parcele ne radi mljekare, nego radi izgradnje bioenergane koju subvencionira država”, pojašnjava Krnić. Dodaje da bi Općina Babina Greda, koja ima određen broj hektara, morala nekome uzeti građevinsko zemljište da bi ga dala Bariću jer po zakonu ima 4,85 posto na ukupnu površinu zemlje koju ima. “Treba pomoći svakom poduzetniku, ali mi nismo toliko financijski jaki da bi svako malo provodili izmjene i dopune prostornog plana kada to nekome preko noći padne na pamet”, kaže. Smatra da je Barić iskusan poduzetnik koji je maksimalno koristio sve povlastice i poticaje koji su bili na raspolaganju, i da se sada odlučio okrenuti drugim izazovima i unosnijim biznisima.
“Kao načelnik zahvaljujem mu što je kao poduzetnik kroz brend sira i drugim aktivnostima pronosio lijepo ime o Babinoj Gredi i to mu ne može nitko poreći. Ali on nije ništa radio badava, u svemu tome imao je i svoj interes. Izlazili smo u susret koliko smo mogli, a s odlukom o zatvaranju mljekare, koja mu je očito postala balast, doista nemamo ništa”, zaključuje Krnić.

“Družba” je otkupljivala oko 4000 litara mlijeka, imala je 60 većih kooperanata i u prosjeku zapošljavala 20 ljudi.
IZVOR

05-08-2015

U noćnim satima do temelja izgorio kafić “Dudice”


U velikom požaru koji je u noći između utorka i srijede buknuo u Babinoj Gredi do temelja je izgorio ugostiteljski objekt Dudice, bivši kafić Leon, u središtu sela.
U vrijeme izbijanja vatre u kafiću nije bilo gostiju, pa, srećom, nitko nije stradao, a materijalna je šteta velika.
– Očevid je u tijeku. Uzroci i okolnosti koji su doveli do požara bit će poznati nakon očevida. I to je sve što u ovom trenutku mogu reći. Više detalja bit će poznato najvjerojatnije sutra - rekao nam je glasnogovornik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Domagoj Džigumović. Do vlasnika kafića jučer nismo mogli doći, telefon mu je bio isključen, a njegova majka Željka Dam kratko nam je rekla da je nezahvalno o bilo čemu špekulirati dok policija i inspektori na požarištu ne odrade svoj dio posla i ne utvrde sve pojedinosti.
- Još uvijek smo u šoku i nevjerici. Teško je i tužno vidjeti da je od kafića, koji je još sinoć normalno radio i u kojem su se zabavljali mladi, ostalo samo zgarište i da je vatra u nekoliko minuta sve progutala. Sve nas je to pogodilo, posebice moga sina, mladog dečka, teško je sve to proživljavati. Maloprije mi se javio i rekao da ide malo prileći i isključiti mobitel jer mu glava puca. Nije nimalo jednostavno, čovjek se preko noći nađe u ovakvoj situaciji i jednostavno ne zna odakle krenuti - rekla nam je uznemirena i tužna majka.
I Dudice su se, inače omiljeno okupljalište mladih Babogredaca, poput ostalih ugostitelja u selu pripremale za kirbaj, koji mještani slave 10. kolovoza, na Lovrinčevo. A umjesto da dočeka vesele goste, pet dana prije kirbaja nestao je u plamenu.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [14] 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 > >>