Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (370)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 [15] 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

10-04-2015

Svih osam općina u županjskoj Posavini prima državnu novčanu potporu Najviše Babinoj Gredi – 1,25 milijuna kuna, najmanje Gradištu – 193.000 godišnje


Ključni pokazatelji govore da županjska Posavina prednjači po nerazvijenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Svih osam općina u županjskom kraju, prema Zakonu o regionalnom razvoju, dobiva državnu novčanu potporu na koju pravo ostvaruju jedinice lokalne samouprave ispod 75 posto standarda prosjeka Europske unije. U skupini najnerazvijenijih u Vukovarsko-srijemskoj županiji ukupno je pet općina, a prve četiri su iz županjskog kraja. Također je indikativno i to da su od sedam novih općina u županiji koje su uvrštene među primatelje državnih subvencija čak četiri s područja županjske Posavine.

Najveću potporu dobiva Općina Babina Greda, kojoj prema odluci Vlade, pripada iznos veći od polovine njenog izvornog proračuna. Načelnik Josip Krnić pozdravlja usklađivanje zakona Ministarstva regionalnog razvoja s europskom direktivom i klasifikaciju potpomognutih područja na drugačiji i, prema njegovu mišljenju, na puno pravedniji način negoli je to bilo svih proteklih godina.

- Babina Greda je na indeksu razvijenosti od 44 posto prosjeka na razini EU-a, što znači da nam u ovoj godini samo od države, izravno od Ministarstva financija, na općinski račun svaki mjesec redovito sjedne 115 tisuća kuna. Ovakav hvalevrijedan potez države velika je pomoć jedinicama lokalne samouprave koje su u teškoj situaciji. Konkretno, Babinoj Gredi priljev od 1,25 milijuna kuna godišnje puno znači. Dovoljno je samo reći da realni općinski proračun u Babinoj Gredi iznosi 2,2 milijuna kuna - kaže Krnić.

Podsjeća da je u prošloj godini Babina Greda imala podosta financijskih poteškoća, započeti su brojni projekti, priljev sredstava u proračun bio je vrlo slab i Općina je morala od banke uzeti pozajmicu od 600 tisuća kuna kako bi izmirila dospjele obveze.

- Ove godine očekujemo puno bolju situaciju i veće prihode u proračunu samim tim što nakon dobivanja uporabne dozvole za elektranu na biomasu, koja je puštena u probni rad, investitor mora za 17 hektara zemljišta platiti oko tri milijuna kuna - ističe.

Babina Greda kreće u usklađivanje prostornih planova i izradu Programa ukupnog razvoja kako bi poljoprivrednicima i obrtnicima olakšala povlačenje novca iz fondova EU-a.

- Velik je broj mladih ljudi iz našeg sela otišao trbuhom za kruhom u Švedsku, Irsku, Njemačku, Austriju. Nezaposlenost je velika, na natječaj za 10 radnih mjesta u javnim radovima javile su nam se čak 104 osobe. Ako znamo da Babina Greda po stanovniku ima BDP od samo 1150 kuna, to dovoljno govori samo za sebe - kaže načelnik.

Napominje da Općina ulaže maksimalne napore u poticanje i pružanje potpora gospodarstvenicima i poljoprivrednicima.

- Pokušavamo im pomoći i kao općina razviti još jedan značajan projekt - subvencioniranje povratka simentalca u naša domaćinstva, koji je zbog masovnog uvoza drugih grla i mliječnih krava nestao s našeg područja. A u bivšoj Jugoslaviji Babina je Greda bila prva po proizvodnji mlijeka, a time i po proizvodnji mesa. Nadamo se da će se naši OPG-ovi i poljoprivrednici vratiti na tu pasminu, čiji ćemo uzgoj maksimalno poticati na sve načine - otkriva Krnić.
IZVOR

10-04-2015

NEZGODA NA AUTOCESTI A3 KOD BABINE GREDE Vozaču kamiona kabel s dalekovoda razbio “šajbu”


Čelična sajla s dalekovoda umalo je usmrtila vozača šlepera makedonskih registracija. Ta neobična nezgoda zbila se jučer na autocesti A3 kod Babine Grede. Makedonski vozač kretao se autocestom kada je u jednom trenutku čelična sajla razbila vjetrobransko staklo na kamionu. Vozač je ozlijedio ruku i prsa. Srećom, uspio je zaustaviti kamion.

Kako su izvijestile Hrvatske autoceste, nesreća se zbila jer su izvođači građevinskih radova na HEP-ovoj elektrani nenamjerno s dalekovoda srušili čeličnu sajlu na autocestu A3, preko koje dalekovod prelazi. Građevinski stroj je zapeo za betonski nosač, a od siline udarca kabel je pukao i pao. HEP je odmah počeo otklanjati štetu. Hrvatske autoceste zajedno s policijom osiguravale su izvođenje radova uz privremenu regulaciju prometa. Otklanjanje štete počelo je u 13 sati, s time što se promet, prema potrebi, zaustavljao u trajanju do 15 minuta.
IZVOR

03-04-2015

Vozio prebrzo i sletio u kanal i poguno, suvozač prebačen u bolnicu


U prometnoj nesreći u kojoj je u petak osobni automobil skliznuo s ceste u blizini Županje u odvodni kanal poginuo je 27-godišnji vozač, a ozlijeđen je 25-godišnji suvozač, obojica iz Babine Grede, izvijestila je vukovarsko-srijemska policija.

Nesreća se dogodila zbog neprilagođene brzine pola sata poslije ponoći na državnoj cesti između Gundinaca i Babine Grede.
IZVOR

24-03-2015

Barić: Za banalne prekršaje država propisuje drakonske kazne i obitelj ti je začas na ulici


Kada se, prije dvadeset godina, pun entuzijazma, volje i želje da pokrene vlastiti posao u svojoj domovini, Pavo Barić odlučio vratiti iz Njemačke u svoje rodno selo Babinu Gredu i životnu ušteđevinu uložiti u obiteljski pogon za preradu mlijeka i proizvodnju polutvrdog i tvrdog sira prema tradicionalnoj recepturi slavonskog kraja, nije ni slutio da će mu to, kako kaže, “biti najveća pogreška u životu”. Umjesto da je ostao u Njemačkoj, “u uređenoj državi”, gdje je od svoga rada pristojno i neopterećeno živio, krenuo je u Hrvatsku, gdje ga je dočekala hrpa problema, administrativnih zavrzlama i neizvjesnosti, zbog čega se, kaže, itekako kaje.

- U ovako neuređenom društvu i sve većoj presiji, kada iza tebe baš nitko ne stoji, vrlo je teško biti poduzetnik, trošiti trud i vrijeme, ulagati novac i zapošljavati 20-ak ljudi. Male i srednje tvrtke temelj su uspješne ekonomije i gospodarstva u svim razvijenim zemljama, ali, nažalost, ne i u Hrvatskoj - ustvrdio je.

Kada se vratio u Babinu Gredu, namjeravao je zaposliti bar 50 ljudi, no država ga je, kaže, u tome spriječila.

- U Njemačkoj, gdje sam godinama radio i imao svoju firmu, državne institucije služe malom poduzetniku, a kod nas je mali poduzetnik sluga svim državnim insitucijama, koje upravo on plaća! Stalne promjene zakona i propisa i rigidne kazne u poduzetnicima su ubile svaku volju za širenje posla, nova ulaganja i zapošljavanja - ustvrdio je vlasnik Minimljekare Družba u Babinoj Gredi.

- Poduzetnici u Hrvatskoj danas rade u strahu jer zakon čak i za banalne prekršaje propisuje nenormalne kazne kako bi se što bolje punila državna blagajna. Pa mogu slobodno reći da oni koji su ih predlagali, a sigurno i njihovi očevi, nikada nisu živjeli od svoga rada, nego na račun države. Ta gospoda uopće ne zna što znači sa svojih deset prstiju zaraditi toliki novac da bi se platila kazna. A sve su naše vlade do sada kažnjavale svakog tko hoće i želi sam raditi! - oštar je Barić.

Dodaje da u Njemačkoj inspektori svoj dolazak najave, a kada utvrde manje prekršaje, upozore vlasnika firme i daju mu rok i naputak kako ih riješiti.

- U razvijenim europskim zemljama institucije su prijatelji i savjetnici poduzetnika, a upravo je povjerenje poduzetnika i investitora u institucije osnovni preduvjet razvoja. Mi smo još jako daleko od toga jer se poduzetnicima nastoji samo uzeti što se više može - tvrdi.

- Pitam se tko to još želi ulagati u Hrvatsku kada su kod nas za banalne prekršaje i evidenciju radnog vremena kazne od 60 tisuća do čak 180 tisuća kuna. A platit će je i mala firma s dva-tri zaposlena, od koje se, primjerice, traži da ima pravnog savjetnika. Mali i srednji poduzetnici moraju potpuno poštovati norme i obveze kao da se radi o korporativnom sektoru, što je apsurd. Mi mali poduzetnici ne možemo si priuštiti pravnog savjetnika jer ovo je borba za golo preživljavanje. Pa tko će zaraditi novac za plaćanje kazni? I takva dva-tri prekršaja i obitelj ti ostane bez kuće, na ulici. Sve to ljudima tjera strah u kosti - kaže Barić.

Ne preostaje mu, kaže, ništa drugo nego boriti se, iako bi najlakše bilo dići ruke od svega, zatvoriti pogon i otpustiti ljude. To ipak neće napraviti.

- U Hrvatskoj možeš primati socijalnu pomoć i gledati kako uhvatiti priliku otići u Njemačku, jer ovdje, nažalost, nema nikakve budućnosti. Žalosno je da čovjek od svoga rada, a to je bar 10 - 12 sati dnevno, i sa svojim novcem dođe u situaciju da ne može normalno živjeti. A to je, nažalost, danas naša stvarnost - ogorčeno je ustvrdio babogredski poduzetnik.

Barić napominje da mu je prijatelj u Austriji imao tvrtku 28 godina i za to vrijeme nije platio ni jednu kaznu niti je imao kakvih kontrola, osim redovnih, ali je zato u Austriji nezaposlenost 5-6 posto, a kod nas 40 posto. S ovakvim zakonskim rješenjima, uvjeren je Barić, sigurno se neće smanjivati.

- Nikome ne bih preporučio da ulaže u Hrvatsku, a kao poduzetnik i povratnik iz Njemačke ne želim da moja djeca naslijede moju firmu, jer kao svaki odgovoran roditelj svojoj djeci želim dobro. Jako sam se pokajao što sam se vratio. Imao sam najbolje namjere i vjerovao da će se u Hrvatskoj nešto promijeniti, da svi trebamo dati svoj doprinos kako bi stvari krenule nabolje i kako bi ona postala uređena i gospodarski jaka država. Ali sam se grdno prevario - razočarano priznaje.
IZVOR

19-03-2015

Uspješni slavonski načelnik Josip Krnić sjeda u saborsku klupu


Umjesto bivšeg vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe, u saborske klupe sjest će načelnik Babine Grede, SDP-ovac Josip Krnić.

Novu dužnost nazvao je velikom čašću, ali i obvezom, a obnašat će ju, kaže, savjesno i odgovorno.

- To nije samo moja, nego zasluga svih mještana Babine Grede koji su mi u ovih šest godina davali povjerenje. Nesretna je okolnost kolege Sabe što mu se to dogodilo, ne radujem se ničijem zlu, a u Sabor sam ušao umjesto njega. Siguran sam da ću ondje zastupati interese i Babine Grede, i Štitara i Gundinaca, Slavonskog Šamca, Županje... da ću zajedno s drugim kolegama zastupnicima raditi za dobrobit ovog našeg kraja - rekao nam je jučer Krnić.

Zahvaljuje i stranci i premijeru Zoranu Milanoviću koji su, kaže, prepoznali jednu malu općinu i njegov dugogodišnji rad.

Krniću je 2015. godina dobro krenula i pamtit će ju ne samo zbog ostvarenja vrhunca svoje političke karijere nego i snažne gospodarske prekretnice u općini kojoj je na čelu. Uspio je, naime, u nečemu što drugim lokalnim čelnicima u Hrvatskoj baš i ne polazi za rukom - doveo je ozbiljnog investitora, belgijsko-turski konzorcij Unit Investment, koji zajedno s hrvatskom tvrtkom Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić i Dragana Jurilja, završava najveću greenfield investiciju u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ukupna vrijednost, zajedno s građevinskim radovima, veća je od 50 milijuna eura. Riječ je o termoelektrani, snage 9,7 megavata, smještenoj uz autocestu Zagreb - Lipovac, koja će kao gorivo koristiti biomasu. Radovi se privode kraju i do kraja ožujka će početi s radom. A kada bude u punom pogonu, proizvodit će jednu trećinu struje potrebne toj županiji.

Uz elektranu će na površini od 15 hektara biti podignuti i staklenici za proizvodnju povrća i sušara. Riječ je o dodatnom ulaganju od još 20-ak milijuna eura, a ondje će do kraja godine biti zaposleno čak 200 ljudi.

Inače, na posljednjim parlamentarnim izborima 2011. godine Josip Krnić bio je deveti na Listi Kukuriku koalicije u V. izbornoj jedinici, koja je tada osvojila šest zastupničkih mandata. S obzirom na to da su Tihomir Jakovina i Ivan Vrdoljak postali ministri, u Sabor su ušli njihovi zamjenici, a već su se tada velike šanse davale i Krniću. Očekivalo se, naime, da će se nositelju liste Igoru Dragovanu također dodijeli neka funkcija u izvršnoj vlasti ili javnim poduzećima. A kao njegov zamjenik spominjao se upravo Krnić.

- On je ipak sa sela, pozna miris zemlje, običan je čovjek iz naroda, kakav nam također treba u Saboru, a pokazao je da zna i može - kažu SDP-ovci s kojima smo razgovarali i kojima je Babina Greda omiljeno odredište. Naime, mnogi stranački dužnosnici posljednjih su se godina udomaćili u toj općini, najjačoj utvrdi SDP-a u Vukovarskoj županiji. Ni jedan značajniji događaj ni manifestacija tradicijske kulture nisu prolazili bez njih, počevši od raznih proslava do Stanarskih susreta i Konja bijelaca. Stoga i ne čudi što je stranačko vodstvo na proteklim parlamentarnim izborima odlučilo honorirati i nagraditi vjernost Babogredaca. Iako su ga mnogi priželjkivali, mjesto na listi povjerili su načelniku Josipu Krniću, a sada su svom dugogodišnjem domaćinu osigurali i saborsku fotelju.


Za Babinu Gredu, kažu mještani, to je velika čast i ponosno ističu da Krnić nije prvi saborski zastupnik iz njihova sela. Prvi je bio učitelj i pedagog Mijat Stojanović, po kojemu babogredska škola danas nosi ime, a koji davne 1848. postaje zastupnik Hrvatskog sabora. “Tada je do Zagreba morao putovati sedam dana zaprežnim kolima”, otkrio nam je Krnić, koji će, za razliku od svoga prethodnika, do sabornice u hrvatskoj metropoli sada ipak stizati puno brže i bez problema.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 [15] 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>