Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (372)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 > >>

13-01-2015

“Prva nogometna lopta” Šokadiji iz Babine Grede


Pobjedom nogometaša Šokadije iz Babine Grede završeno je 7. dvoransko prvenstvo koje su organizirali Nogometno središte Županja i Udruga veterana Prva nogometna lopta Županja.

U županjskoj dvorani OŠ Ivan Kozaraca igralo se za trofej “Prva nogometna lopta“, a od 17 klubova s područja Nogometnog središta Županja na dvoranskom prvenstvu nastupilo je njih 16 - Jadran (Gunja), Slavonija (Soljani), Vrbanja, Srijemac (Strošinci), Graničar (Županja), Sladorana (Županja), Budućnost (Šiškovci), Borac (Drenovci), Slavonac (Gradište), Tomislav (Cerna), RAŠK (Rajevo Selo), Šokadija (Babina Greda), Županja 77, Zrinski (Bošnjaci), Posavac (Posavski Podgajci) i Sloga (Štitar), a iz opravdanih razloga Sloga iz Račinovaca preskočila je ovogodišnje natjecanje.

Završnica turnira bila je vrlo atraktivna i zanimljiva, u četvrtfinalu Slavonija je bila bolja od Sladorane (3:0), Graničar je svladao Jadran s visokih 6:2, Tomislav je bio bolji od Županje 77 s 4:0, dok je Šokadija zaustavila Posavac (3:1). U polufinalu pobjednici su odlučeni tek nakon šesteraca, Slavonija je zaustavila Tomislav (4:2), a Šokadija Graničar (4:2).

U utakmici za treće mjesto Graničar se lako obračunao s Tomislavom pobjedivši 5:1, dok je u finalu Šokadija bila bolja od Slavonije 4:2.

Šokadija je najbolja momčad, a proglašeni su i najbolji pojedinci. Za najboljeg vratara turnira nagradu je odnio Ante Zirdum (Graničar), najbolji igrač je David Šošić (Šokadija), a s 10 pogodaka najstrijelac je Marin Lovrić (Slavonija). Za dodatnu zanimljivost u županjskoj dvorani pobrinule su se nogometašice Graničara i Zrinskog koje su odigrale prijateljsku utakmicu, a slavile su Županjke iz Graničara pogotkom Marine Perić s 1:0. Zanimljivost prvenstva bio je i najstariji registrirani igrač, 55-godišnji Ivica Sabadoš, koji brani boje RAŠK-a, ali i tri brata Iličić iz Posavca.
IZVOR

07-01-2015

Babogredac mljekomatom pokušao privući kupce, ali ni za to nije bilo zainteresiranih


Situacija u mljekarstvu nikada nije bila teža, iz dana u dan sve dublje tonemo, naočigled propadamo i, što je najgore, izlaza nema. Obveze rastu, a prihodi od prodaje mlijeka po mizernoj cijeni nisu dostatni ni za puko preživljavanje, ogorčen je proizvođač Zoran Zrakić iz Babine Grede. Dodaje kako je samo u njegovoj ulici nekada bilo 40-ak obitelji koje su imale krave i bavile se govedarstvom, a danas ih je ostalo samo pet ili šest.

Iako je bio uvjeren da će njegovi sumještani pokazati veći interes za domaće svježe mlijeko iz mljekomata koji je postavio u središtu sela, razočarano priznaje da mu je taj potez bio promašaj. Zrakić je proljetos postavio prvi mljekomat u županjskoj Posavini, Babogredcima je ponudio prvoklasno mlijeko na najbrži, najkvalitetniji i moderan način. Nadao se da će dnevno prodavati minimalno 50 litara mlijeka i time svome OPG-u osigurati svakodnevni priljev novca što u današnjoj teškoj situaciji puno znači. Planirao je stjecanjem dnevnih prihoda pokrivati dio troškova, jer ipak je razlika kada litru proda za 2,5 kune ili po pet kuna, koliko plaćaju kupci na mljekomatu za mlijeko izravno dopremljeno s jutarnje mužnje. Optimizam je temeljio i na činjenici da su mještani u selu veliki potrošači domaćeg mlijeka i troše ga više nego stanovnici u gradovima, koji su naučili na tetrapak i pasterizirano mlijeko. A razlika u kvaliteti domaćeg i kupovnog mlijeka je golema. Za Županju ili Vinkovce nije se odlučio zbog troškova prijevoza.

– Ubrzo se pokazalo da sam krivo procijenio situaciju. Količine od 20-ak litara mlijeka, koliko sam dnevno prodavao, premale su da bi se mljekomat isplatio. Srećom pa sam ga dobio na probu od tri mjeseca i nisam ga kupio jer tek bih sada bio na mukama, valjalo bi vraćati kredit, a prihoda niotkud. Bar sam pokušao nešto učiniti i pronaći izlaz iz tunela, ali nažalost, nama mljekarima izgleda spasa nema - kaže Zrakić.

Priznaje da već duže vrijeme razmišlja o tome da rasproda stoku i digne ruke od svega. U staji ima 30-ak grla, od kojih 11 krava, a ostalo su junice i telad. Obrađuje 20-ak hektara zemlje i najteže mu pada pomisao da bi pokraj svojih deset prstiju i uloženih godina truda, rada i davanja cijelog sebe u posao kojim se bavi od malih nogu mogao završiti na socijali.
IZVOR

02-01-2015

Izgradit će kanalizacijsku mrežu s pročistačem i općinsku zgradu


Općina Babina Greda u 2015. godinu ušla je ambiciozno, s brojnim projektima, a snažan vjetar u leđa daje joj najveća greenfield investicija u Vukovarsko-srijemskoj županiji - elektrana na šumsku biomasu i staklenici koji će zaposliti 200 ljudi. I u prošloj godini puno toga se napravilo, no kriza je ipak učinila svoje. Velik dio ljudi, napominje načelnik Josip Krnić, ostao je bez posla, trenutačno je zaposleno samo 747 mještana, što se negativno odrazilo i na općinski proračun. Osjetno su smanjeni prihodi od poreza na dohodak, a zakazala je i pomoć države kao području od posebne državne skrbi. Dodatne troškove Općini prouzročila je i obrana sela od poplave. Zbog svega toga, ali i kapitalnih investicija u kojima je sudjelovala s udjelom od 20 posto, Općina trenutačno ima problema s likvidnošću. Od izgradnje vodovodne mreže, kružnog toka, nove zgrade DVD-a, školske sportske dvorane, pa do uređenja čitaonice u Nazorovoj ulici i izletišta na Kladavcu.

- Smanjeni su nam izvorni prihodi u proračunu i samo smo zbog poreza na dohodak i izostanak očekivane državne pomoći izgubili oko 1,5 milijuna kuna - kaže Krnić.

Umjesto planiranih sedam milijuna kuna, proračun je u 2014. ostvaren u iznosu od 5,5 milijuna kuna.

- Osnovi problem je taj što ja kao načelnik, a vjerujem ni mnogi financijski stručnjaci, nisam mogao predvidjeti da će pad prihoda od poreza na dohodak biti tako drastičan. Prioritet nam je izmiriti sve obveze prema dobavljačima i izvođačima radova koji su korektno odradili posao. Općina će uzeti kratkoročnu pozajmnicu u PBZ-u i riješiti dugovanja - kaže Krnić.

Za proračun u 2015., koji iznosi 11.696.500 kuna, kaže da je planiran na realnim osnovama i podigli su ga kapitalni projekti. Babogredci očekuju i izravnu pomoć države od 1,25 milijuna kuna jer je indeks razvijenosti sela samo 44 posto od prosjeka RH, pa će i kod kandidiranja projekata na EU fondove imati puno manji udjel. Najznačajnija investicija u ovoj godini je izgradnja kanalizacijske mreže s pročistačem, vrijedna 62 milijuna kuna, za koju se dio novca planira povući iz strukturnih fondova EU.

- Papirologija je završena, ovih dana očekujemo lokacijsku dozvolu, a početak gradnje 40 kilometara mreže predviđen je za rujan - kaže Krnić.

Ove će godine početi i gradnja nove općinske zgrade na prostoru bivše mljekare. Uz načelnika, urede će dobiti i predsjednik Vijeća, općinski pročelnik i zaposlenici Agencije za razvoj i korištenje europskih fondova. Ondje bi trebalo biti i sjedište budućeg komunalnog poduzeća. Na katu je predviđeno uređenje općinske vijećnice i čajne kuhinje.

Krnić najavljuje i natječaj za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, u kojem će mještanima uz minimalan udjel biti omogućene fasade i zamjena vanjske stolarije.

Jedna od značajnih investicija za Babinu Gredu, gdje više od 50 posto mještana obrađuje zemlju, svakako je i uređenje 7,2 kilometra dugog Jelaškog puta prema naselju Kladavac, za što je predviđeno 3,2 milijuna kuna. Poljoprivrednicima će se time konačno omogućiti pristup obradivim površinama.

- Projektna dokumentacija je gotova i jedna smo od rijetkih općina koja u svome vlasništvu ima sve svoje nerazvrstane ceste, što je vrlo važno. Puno me kolega načelnika zove i pita na koji smo ih način uspjeli prepisati u svoje vlasništvu, što je jedan od uvjet kandidiranja na EU fondovima - kaže Krnić, najavljujući i uređenje puta do Lučice, sve preko Mjere ruralnog razvoja iz Programa EU.
IZVOR

15-12-2014

U Babinoj Gredi nagodinu 200 novih radnih mjesta


I dok velika većina jedinica lokalne samouprave u 2015. ulazi sa strepnjom i neizvjesnošću, sljedeća bi godina u Babinoj Gredi trebala donijeti gospodarski procvat i dati snažan impuls razvoju te općine. Uoči Božića prošle godine u industrijskoj zoni Tečine počela je gradnja najvećeg hrvatskog kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu i najveće greenfield investicije u Vukovarsko-srijemskoj županiji, „Viridas Biomass“, kapaciteta 9,7 MW. Nositelj projekta je "Uni Viridas" iz Zagreba, čiji je osnivač tursko-belgijska energetska korporacija Unit Investment N.V.. Vrijednost postrojenja je 50 milijuna eura, a investitor će uložiti dodatnih 30 milijuna eura u gradnju staklenika, hladnjače i paletirnice koja će iskorištavati 50 posto toplinske energije nastale od proizvodnje električne energije u kogeneracijskom postrojenju.

- Već će se u sljedećoj godini u Babinoj Gredi uposliti oko 200 ljudi, a investicija će nam znatno dići proračun. I to je ono što nas spašava i što će svima nama u Babinoj Gredi dati novi uzlet. Žalostan sam i teško mi je prihvatiti činjenicu da iz dana u dan sve veći broj mladih, pa tako i Babogredaca, masovno odlazi iz Hrvatske. Vjerujem da ćemo naše obitelji sada zadržati u selu i mladim ljudima osigurati perspektivu na kućnom pragu - kaže načelnik Babine Grede Josip Krnić. Zahvaljuje nositeljima projekta i njihovim partnerima na korektnosti, jer su ispoštovali sve dogovoreno. Na gradnji postrojenja uposlili su domaću radnu snagu, i nisu doveli strane kompanije sa svojim radnicima. Na gradilištu je trenutačno angažirano oko stotinu radnika, od Vinkovaca, Slavonskog Broda do Siska, što se u selu, kaže načelnik, itekako osjeti.

- Trebalo bi pitati vlasnike prodavaonica i naše ugostitelje, jer oni najbolje znaju koliki je “moving” radnika - kaže Krnić, uvjeren da će investitor ispoštovati i dogovor oko zapošljavanja i da će, ako imaju potrebne reference, prednost dati Babogredcima ili ljudima iz bliže okolice. Prije desetak dana završio je natječaj za prijam visokoobrazovanih kadrova - inženjera elektrotehnike, strojarstva i rudarstva koji će upravljati elektranom. A već i sama činjenica da će desetak mladih, školovanih ljudi ostati živjeti u selu za Babinu Gredu je, naglašava načelnik, velika stvar.

- Staklenici će kumulirati najveći broj radne snage, a gotovo 70 posto bit će pripadnice ljepšeg spola, koje će imati prednost pri zapošljavanju. U prvoj fazi bit će sagrađeno 16,5 hektara staklenika, a predviđa se zapošljavanje desetak ljudi za jedan hektar i tu bi moglo biti približno 150 radnih mjesta. Prednost će imati Babogredci, ali priliku će dobiti i Štitarci, Gundinčani, Šamčani… Bit će provedeno testiranje, poslodavac će uzeti radnu snagu koja mu odgovara, jer to je privatna kompanija. Svojim sam sumještanima znao reći: Općina vam možda može pomoći da dobijete posao, ali zadržati vam posao sigurno ne može - poručuje Krnić.

Krnić dodaje da bi staklenici, zajedno s elektranom, trebali proraditi do rujna sljedeće godine jer prvi nasadi moraju ići do 1. prosinca, s obzirom na proizvodnju koja će se raditi, a riječ je o hidroponskom uzgoju rajčice, krastavaca, paprike, feferona. „U drugoj fazi investitori namjeravaju širiti proizvodnju na 43 hektara, ali tu ćemo priču ostaviti za kasnije”, zaključuje Krnić.
IZVOR

12-12-2014

Najbolji bez placarine, na sajam će zvati i škole


Nadaleko poznati stočni sajam u Babinoj Gredi ima dugu tradiciju i najstariji je u ovom dijelu Slavonije, no u obliku u kojem je funkcionirao svih dosadašnjih godina više ne može opstati. U posljednje je vrijeme drastično opao broj izlagača i posjetitelja, a prihodima ne može pokriti ni troškove održavanja. U Općini Babina Greda odlučili su organizaciji sajma pristupiti na drugačiji način, obogatiti ponudu i podići ga na višu, kažu, zasluženu razinu. Općinski pročelnik Boris Bauković izradio je Prijedlog za unapređivanje Sajma i stavio ga na uvid svojim sugrađanima te ih pozvao da prijedlozima i kritikama pomognu u osmišljavanju što kvalitetnijih sadržaja koji će sajmu omogućiti rast i razvoj.

- Zamislio sam sajam kao ugodno druženje uz obostranu korist. Proizvođači bi dobili novu priliku za bolji plasman svojih proizvoda, a kada zaživi sa svim planiranim elementima, Općina Babina Greda mogla bi ga iskoristiti za promidžbu i turistički magnet za sve ljude dobre volje i svih uzrasta - pojašava Bauković.

A za očuvanje i što bolju promociju sajma, kultnog mjesta trgovanja, Babogredci su odlučili iskoristiti sve raspoložive resurse. Sajam bi se i dalje održavao svakog 10. i 25. u mjesecu, a kontinuirano će se početi raditi na animaciji proizvođača. Ne samo lokalnih nego i onih koji žive do 100 kilometara od Babine Grede, jer u Općini smatraju da je to optimalna udaljenost na kojoj se proizvođačima isplati doći i sudjelovati na sajmu. Naglasak bi, pojašnjeno je u prijedlogu, i dalje bio na prodaji stoke.

Plan je da u skoroj budućnosti, nakon zaživljavanja osmišljenih sadržaja sajam dobije regionalno značenje i postane prepoznatljivi babogredski brend. Predviđen je i niz stimulativnih mjera za izlagače i posjetitelje. Oni koji budu najuspješniji, imali najbolja grla ili ostvarili najbolju prodaju, bit će nagrađeni i oslobođeni plaćanja placarine u određenom razdoblju. U planu je i suradnja s osnovnim školama i organizirani dolasci učenika u Babinu Gredu u sajamske dane, uz zanimljive sadržaje, razna natjecanja, vožnju konjima u kočiji i degustaciju babogredskih delicija.

A za sve ratare i stočare u sklopu sajma bit će redovito organizirana savjetovanja, a na internetskoj stranici Općine vodit će se detaljna statistika o broju izlagača, posjetitelja, vrsti, broju i količini prodane stoke i ostali zanimljivi podaci.

U sklopu Sajma organizirali bi se i Dan sira, Dan čvaraka, Dan kobasice i kulena, naravno uz kušaonicu i prigodnu prodaju, Dan cvijeća, prodaja svih vrsta životinja, uključujući perad, te prodaja pčelinjih proizvoda i meda… Neće biti zapostavljeni ni proizvođači rakija, voćari, vinogradari ni povrtlari, a prikazivali bi se i stari zanati i obrti. Novost je i to što će se otvorenje godišnje sezone sajma, koja počinje 10. siječnja, kao i završetak, 25. prosinca, obilježavati prigodnim i bogatim programom. Predviđeno je i pečenje vola na ražnju te natjecanja u pripremanju gusjeg paprikaša, čobanca i fiša…
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 > >>