Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (367)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 [21] 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

02-11-2013

Županija i Babina Greda očekuju da bi mogli privući 300 milijuna eura ulaganja


Energija je danas bogatstvo, voda je mnogo jeftinija od plina i sretni smo što nam je Bog podario geotermalno izvorište i prirodno bogatstvo koje je neprocjenjiv potencijal za razvoj, privlačenje investitora i milijunska ulaganja na našem području - ustvrdio je načelnik Babine Grede Josip Krnić.

Geotermalno izvorište kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je samo kilometar, a pretpostavlja se da je po izdašnosti i energetski kvalitetnije od izvora uz koje su sagrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Govorilo se kako je izdašnost bušotine 200 kubika vode u satu, a temperatura vode je 121,1 Celzijev stupanj te da dnevna proizvodnja termalne vode odgovara dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje. No točni pokazatelji i potencijali tek se trebaju utvrditi, a taj dio posla na sebe su preuzeli Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda i osnovale zajedničku tvrtku Geotermalni izvori d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi. Na čelu tvrtke je stručnjak u pripremi projekata za europske fondove Saša Dević.

- Aktivacija izvorišta iznimno je skup projekt jer je osim postojeće nužno postaviti još jednu bušotinu kako bi voda mogla cirkulirati, ponovno se vraćati u podzemlje i zagrijavati. Tu je i izrada rudarsko-geoloških elaborata i utvrđivanje točnog kemijskog sastava vode i paleontoloških svojstava kako bi se precizirala buduća namjena izvorišta. Mogućnosti su velike, veliki je novac na raspolaganju i samo ga treba znati privući. Vjerujem da ćemo uspjeti iskoristiti priliku koju nam nudi EU - pojašnjava babogredski načelnik.

Bit će izrađen projekt ekonomske isplativosti i utvrđene točne rezerve geotermalne vode te obavljene sve pripreme za dolazak investitora. Aktivacija izvorišta osigurat će jeftinu energiju, prema Krniću, upola jeftiniju od plina, što pruža brojne mogućnosti na 47 hektara okolnog zemljišta - od stakleničke proizvodnje, uzgoja jegulja, slatkovodnog soma, do gradnje energane ili primjerice toplica.

– Prema procjenama, moći ćemo privući više od 300 milijuna eura investicija jer jeftinija energija i proizvodnja hrane je bogatstvo, budućnost koja će stvarati dodanu vrijednost - optimističan je Krnić.

Babina Greda puno očekuje i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, procjenjuju, iznositi sedam milijuna kuna, od čega polovica pripada Babinoj Gredi, a po 25 posto županiji i državi. Koliko će im to značiti najbolje ilustrira podatak da izvorni proračun općine Babina Greda posljednjih godina nije bio veći od tri milijuna kuna.

U projektu će sudjelovati i slavonskobrodski poduzetnik Ante Prkačin, koji je 2011. kupio parcelu na kojoj se nalazi bušotina termalne vode. Kupac tog atraktivnog zemljišta zapravo je tvrtka Cezarion d.o.o. u vlasništvu Prkačinova sina i zeta.

– Načelnik Babine Grede i suradnici ponudili su mi suradnju. Istraživanje bušotine velik je posao i sviđa mi se način na koji su pristupili njegovu rješavanju. Dobio sam radnu verziju projekta i prijedlog ugovora, a uvijek se možemo dogovoriti jer ja nisam nerealan - rekao nam je Prkačin, koji je na svojoj parceli namjeravao pokrenuti stakleničku proizvodnju. A pomoć i potpora lokalnih vlasti svakako mu je, kaže, dobrodošla.


“Primjerice, vrlo je atraktivan i isplativ uzgoj jegulja koje su na sjevernoeuropskom tržištu vrlo tražene. Sušena jegulja u Nizozemskoj prodaje se po cijeni od 50 eura za kilogram, a sve raspoložive količine doslovno planu u trenu, prodaju se kao alva i tu također vidimo dobru priliku”, optimističan je Krnić.

Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, iznositi sedam milijuna kuna
IZVOR

28-09-2013

Zbog pogreške ministarstva natječaj za dvoranu stoji dodatnih 172.000 kuna


Uz uobičajene troškove oglašavanja otvorenih postupaka javne nabave, objava natječaja za gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi naručitelja je stajala dodatnih čak 172.000 kuna! I to zbog proceduralnih pogrešaka i neodgovornih propusta pojedinaca u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koje plaćaju hrvatski porezni obveznici.

Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave usvojila je žalbu građevinske tvrtke Ferrostil mont iz Zagreba za dokumentaciju u nadmetanju u otvorenom postupku javne nabave radova na dogradnji građevine sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi. Komisija je donijela rješenje o poništavanju dokumentacije u dijelu u kojem je utvrđena nezakonitost. Ministarstvu je naloženo da u roku od 16 dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave žalitelju nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 172.382, 50 kuna.

Naime, 15. svibnja u Elektroničkom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je poziv za nadmetanje za gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi, a kriterij odabira bila je najniža cijena.
Nakon samo dva dana Državnoj komisiji Ferrostil mont dostavio je žalbu u kojoj bitno osporava zakonitost dokumentacije. Ministarstvo je, pak, u svome odgovoru osporilo navode te tvrtke i zatražilo odbijanje žalbe kao neosnovane. Tijekom žalbenog postupka izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala i Komisija je utvrdila da je žalba osnovana i postupila po zahtjevu tvrtke Ferrostil mont.
Utvrđeno je da u dokumentaciji za natjecanje naručitelj, odnosno Ministarstvo znanosti nije propisao da ponuditelji moraju dostaviti suglasnost Državne geodetske uprave. Uvidom u stavke troškovnika navedenih u žalbi razvidno je da se među njima nalaze radovi iskolčenja trase i objekata i izrade elaborata te geodetske snimke za koje je Ferrostil mont tvrdio da predstavljaju stručne geodetske poslove, za koje je potrebna suglasnost Državne geodetske uprave.

U zatraženom očitovanju, Državna geodetska uprava Komisiji je potvrdila navode tužitelja. S obzirom na to da naručitelj od ponuditelja nije tražio da dokažu važeće ovlaštenje za obavljanje tih radova, natječaj je poništen.

Prije deset dana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisalo je novi natječaj koji je otvoren do 23. listopada, a procijenjena vrijednost radova na gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi je 19 milijuna kuna.
IZVOR

06-09-2013

Babogredski učenici i ove će godine tjelesni raditi u predvorju


Oko 400 učenika OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi i u ovoj će školskoj godini nastavu tjelesnog odgoja imati u predvorju škole i u učionicama. Iako su se ponadali da će biti prva generacija koja će useliti u školsku sportsku dvoranu, taj će privilegij ipak imati učenici u školskoj 2014./2015. godini. O potrebi gradnje tog objekta se priča već desetljećima, a gradnja je, prema najavama načelnika Josipa Krnića, trebala početi u rujnu prošle godine, za što je u državnom proračunu bilo osigurano pet milijuna kuna. To se nije dogodilo, a planove je, poremetila legalizacija bespravno sagrađenih objekata i brojni zahtjevi kojima su građani zasuli djelatnike nadležnih službi koji su Babogredcima trebali izdati građevinsku dozvolu. Bilo je mnogo peripetija oko sređivanja dokumentacije, dva puta se morala plaćati izrada projekta i proljetos je napokon ishođena građevinska dozvola. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u lipnju je raspisalo natječaj za izvođača radova, no tada su uslijedili novi problemi.

– Zbog proceduralnih pogrešaka i žalbe izvođača natječaj je poništen i sada se čeka raspisivanje novoga. To bi trebalo biti do kraja ovoga tjedna - ustvrdio je Krnić.

Zamolio je učenike, učitelje i roditelje za još malo strpljenja. - Generacije naše djece nisu se upoznali s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, ruče i druge sprave za vježbanje i rekreaciju…Uskoro će se sve promijeniti nabolje - zaključuje načelnik koji zahvaljuje i županu Boži Galiću na potpori u pripremama za realizaciju projekta.

Riječ je trovalentnoj sportskoj dvorani od 2.150 četvornih metara prostora koja će moći primiti 480 posjetitelja, od čega će 380 biti smješteno na sjedećim mjestima tzv. teleskopskog gledališta. Uz igralište rukometnih dimenzija, bit će i jedna manja dvorana za treniranje borilačkih sportova i ritmičke gimnastike. Vrijednost investicije je oko 15 milijuna kuna, a konačan iznos bit će poznat nakon postupka javne nabave. Gradnju do 1.800 četvornih metara financirat će ministarstvo, a za gradnju preostalih “kvadrata” novac će osigurati Općina
IZVOR

01-09-2013

Stanarice kuvale, stanari prirezivali drva za šporet


U organizaciji Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine Šokadija iz Babine Grede, proteklog su vikenda, na farmi OPG-a Salić, održani 11. Stanarski susreti, koji su privukli brojne posjetitelje iz Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Cilj je manifestacije očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora.

- Stanovi su ponos Šokadije i jedne su od prvih farmi na svijetu. Od pamtivijeka su svojom ljepotom kitili našu Slavoniju i davali joj posebnu čar, živost i bogatstvo. Na stanu se boravilo i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva bi na stan dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati marvu - pojasnio je predsjednik Udruge Ilija Babić.

Stanarice su bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari vrsni kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Od nekadašnjih više od 300 stanova na babogredskom ataru, danas ih je u funkciji samo 20-ak, gdje je zadržan starinski način života. A Udruga Šokadija odlučila ga je prije 11 godina otrgnuti od zaborava i svakog posljednjeg vikenda u kolovozu prikazati život na stanu. Stanarice su se prekjučer natjecale u pripremanju starinske večere - obvezna je bila supa, glavno jelo s prilogom ili bez njega i kolači. Vrijedne članice Udruge Šokačka grana iz Osijeka odlučile su se za bistru juhu od stare koke s povrćem, sos od domaćeg paradajza i sarmu sa suhim mesom i slaninom. Priredile su i štrudlu s jabukama, zapečene palačinke sa sirom zapečene i palačinke s pekmezom, a neizostavne su bile i langošice.

Stanari su se okušali u đelanju vinca, dubljenju i pravljenju kulaka, zađelivanju kolića za jabučice, cipanju jasenovih oblica maljem, sikerom i drvenim klinom te prirezivanju drva za šporet.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Općine Babina Greda i Uni Viridasa d.o.o. Nazočne je pozdravio načelnik Josip Krnić, ustvrdivši kako je Babina Greda postala seoska kulturna metropola Slavonije. Europarlamentarka Biljana Borzan poručila je da će joj jedan od zadataka na toj dužnosti biti promocija Slavonije, pa i Stanarskih susreta, kulena i svega onoga čime se Slavonija diči. Nazočnima su se obratili i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić i predstavnik turske korporacije i investitora gradnje elektrane u Babinoj Gredi, Yaman Alkin.
IZVOR

27-08-2013

Na sajmu u Babinoj Gredi sve manje stoke, nakupci dolaze u dvorišta i…


Već su u ranim jutarnjim satima kod hipodroma Ritić u Babinoj Gredi, gdje se svakog 10. i 25. u mjesecu održava nadaleko poznati stočni sajam, nakupci jučer ujutro parkirali svoje kamione. Uskoro su počeli stizati i stočari iz Sikirevaca, Gundinaca, Štitara i drugih sela, nadajući se kako se kućama neće vratiti neobavljena posla i s punim prikolicama. Trgovalo se prascima i telićima, a već do 8 sati nakupci iz Trogira napunili su svoj tegljač, a zadovoljan je bio i Brođanin koji je stigao po robu za svoju mesnicu.

- Za nas seljake nema odmora ni neradnih dana, jer kada uzgajaš stoku, nema ni svetka ni petka, ni državnog blagdana. A sve smo u goroj situaciji i ulazak u Europsku uniju će nas dokrajčiti - ogorčen je Ivica Užarević iz Gundinaca, koji se već godinama bavi govedarstvom i svinjogojstvom. Teškom je mukom jučer uspio prodati tele za 25 kuna za kilogram, iako je, kaže, riječ o vrhunskoj, prvoklasnoj robi, čija je realna cijena 28, 29 kuna za kilogram. Ali - cijene diktiraju nakupci!

– Od 1. srpnja pomaka ima, ali nadolje. Čim nam bikove plaćaju 12 kuna za kilogram, jasno je u kakvu smo situaciju dovedeni - žale se prodavači.

Tvrde da je stočni sajam u Babinoj Gredi sve manji i manji i da velik broj ljudi stoku više i ne dovozi na vašar, nego je prodaju na kućnom pragu.

Cijena prasaca na sajmu u Babinoj Gredi kretala se od 15 do 17 kuna. Prodavač iz Štitara prasce je prodavao po fiksnoj cijeni od 500 kuna za komad, no interesa baš i nije bilo.

– Županjski kirbaj je pred vratima i mislili smo da će veći broj Županjaca danas doći tražiti prasce za pečenku, ali ove godine potpuno su zakazali. Čujemo da ljudi sada masovno kupuju carsko meso u trgovačkim centrima, roluju ga i to poslužuju gostima umjesto pečenke - ispričao nam je naš sugovornik.

Prodavač iz Gradišta je na vašar dovezao 12 praščića. Tražio je 20 kuna za kilogram i odlučio je ne dati ih ni za kunu jeftinije, jer smatra da je to minimum njihove vrijednosti.

– Vreća koncentrata je 240 kuna, a prase od 20 kilograma košta 400 kuna. Pa zar je to mnogo? Krmača nosi četiri mjeseca, a nakon prasenja, prase hranimo još dva i pol mjeseca, znači ukupno šest i pol mjeseci, i što na kraju imamo od toga? Imamo jedino to da smrdimo i da je ljudima skupo. Kada ih dovedeš na pijacu, ako ćeš ih dati džabe, prodat ćeš, ako ne daš ispod cijene, nitko ih neće. E pa ne dam, i sve ću ih radije vratiti kući nego poklanjati - odlučan je Jakov Batarilović iz Gradišta.

A stalni nakupac iz Splita je prasce plaćao 15 kuna za kilogram, telad od 23 do 25 kuna, ovisno o tome je li ženska ili muška. Što se tiče bikova, pojasnio je, onaj tko ima gotov novac plaća ih 12 kuna, a ako se na isplatu mora čekati, cijena je 13 ili 14 kuna za kilogram žive vage, ovisno o dogovoru.

- Tako je kako je. Ali da nema nas, ne bi bilo ni sajma, jer stoku ne bi imao tko kupovati i sajam više ne bi imao smisla - ustvrdio je Dalmatinac.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 [21] 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>