Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (375)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 [23] 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 > >>

06-09-2013

Babogredski učenici i ove će godine tjelesni raditi u predvorju


Oko 400 učenika OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi i u ovoj će školskoj godini nastavu tjelesnog odgoja imati u predvorju škole i u učionicama. Iako su se ponadali da će biti prva generacija koja će useliti u školsku sportsku dvoranu, taj će privilegij ipak imati učenici u školskoj 2014./2015. godini. O potrebi gradnje tog objekta se priča već desetljećima, a gradnja je, prema najavama načelnika Josipa Krnića, trebala početi u rujnu prošle godine, za što je u državnom proračunu bilo osigurano pet milijuna kuna. To se nije dogodilo, a planove je, poremetila legalizacija bespravno sagrađenih objekata i brojni zahtjevi kojima su građani zasuli djelatnike nadležnih službi koji su Babogredcima trebali izdati građevinsku dozvolu. Bilo je mnogo peripetija oko sređivanja dokumentacije, dva puta se morala plaćati izrada projekta i proljetos je napokon ishođena građevinska dozvola. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u lipnju je raspisalo natječaj za izvođača radova, no tada su uslijedili novi problemi.

– Zbog proceduralnih pogrešaka i žalbe izvođača natječaj je poništen i sada se čeka raspisivanje novoga. To bi trebalo biti do kraja ovoga tjedna - ustvrdio je Krnić.

Zamolio je učenike, učitelje i roditelje za još malo strpljenja. - Generacije naše djece nisu se upoznali s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, ruče i druge sprave za vježbanje i rekreaciju…Uskoro će se sve promijeniti nabolje - zaključuje načelnik koji zahvaljuje i županu Boži Galiću na potpori u pripremama za realizaciju projekta.

Riječ je trovalentnoj sportskoj dvorani od 2.150 četvornih metara prostora koja će moći primiti 480 posjetitelja, od čega će 380 biti smješteno na sjedećim mjestima tzv. teleskopskog gledališta. Uz igralište rukometnih dimenzija, bit će i jedna manja dvorana za treniranje borilačkih sportova i ritmičke gimnastike. Vrijednost investicije je oko 15 milijuna kuna, a konačan iznos bit će poznat nakon postupka javne nabave. Gradnju do 1.800 četvornih metara financirat će ministarstvo, a za gradnju preostalih “kvadrata” novac će osigurati Općina
IZVOR

01-09-2013

Stanarice kuvale, stanari prirezivali drva za šporet


U organizaciji Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine Šokadija iz Babine Grede, proteklog su vikenda, na farmi OPG-a Salić, održani 11. Stanarski susreti, koji su privukli brojne posjetitelje iz Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Cilj je manifestacije očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora.

- Stanovi su ponos Šokadije i jedne su od prvih farmi na svijetu. Od pamtivijeka su svojom ljepotom kitili našu Slavoniju i davali joj posebnu čar, živost i bogatstvo. Na stanu se boravilo i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva bi na stan dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati marvu - pojasnio je predsjednik Udruge Ilija Babić.

Stanarice su bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari vrsni kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Od nekadašnjih više od 300 stanova na babogredskom ataru, danas ih je u funkciji samo 20-ak, gdje je zadržan starinski način života. A Udruga Šokadija odlučila ga je prije 11 godina otrgnuti od zaborava i svakog posljednjeg vikenda u kolovozu prikazati život na stanu. Stanarice su se prekjučer natjecale u pripremanju starinske večere - obvezna je bila supa, glavno jelo s prilogom ili bez njega i kolači. Vrijedne članice Udruge Šokačka grana iz Osijeka odlučile su se za bistru juhu od stare koke s povrćem, sos od domaćeg paradajza i sarmu sa suhim mesom i slaninom. Priredile su i štrudlu s jabukama, zapečene palačinke sa sirom zapečene i palačinke s pekmezom, a neizostavne su bile i langošice.

Stanari su se okušali u đelanju vinca, dubljenju i pravljenju kulaka, zađelivanju kolića za jabučice, cipanju jasenovih oblica maljem, sikerom i drvenim klinom te prirezivanju drva za šporet.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Općine Babina Greda i Uni Viridasa d.o.o. Nazočne je pozdravio načelnik Josip Krnić, ustvrdivši kako je Babina Greda postala seoska kulturna metropola Slavonije. Europarlamentarka Biljana Borzan poručila je da će joj jedan od zadataka na toj dužnosti biti promocija Slavonije, pa i Stanarskih susreta, kulena i svega onoga čime se Slavonija diči. Nazočnima su se obratili i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić i predstavnik turske korporacije i investitora gradnje elektrane u Babinoj Gredi, Yaman Alkin.
IZVOR

27-08-2013

Na sajmu u Babinoj Gredi sve manje stoke, nakupci dolaze u dvorišta i…


Već su u ranim jutarnjim satima kod hipodroma Ritić u Babinoj Gredi, gdje se svakog 10. i 25. u mjesecu održava nadaleko poznati stočni sajam, nakupci jučer ujutro parkirali svoje kamione. Uskoro su počeli stizati i stočari iz Sikirevaca, Gundinaca, Štitara i drugih sela, nadajući se kako se kućama neće vratiti neobavljena posla i s punim prikolicama. Trgovalo se prascima i telićima, a već do 8 sati nakupci iz Trogira napunili su svoj tegljač, a zadovoljan je bio i Brođanin koji je stigao po robu za svoju mesnicu.

- Za nas seljake nema odmora ni neradnih dana, jer kada uzgajaš stoku, nema ni svetka ni petka, ni državnog blagdana. A sve smo u goroj situaciji i ulazak u Europsku uniju će nas dokrajčiti - ogorčen je Ivica Užarević iz Gundinaca, koji se već godinama bavi govedarstvom i svinjogojstvom. Teškom je mukom jučer uspio prodati tele za 25 kuna za kilogram, iako je, kaže, riječ o vrhunskoj, prvoklasnoj robi, čija je realna cijena 28, 29 kuna za kilogram. Ali - cijene diktiraju nakupci!

– Od 1. srpnja pomaka ima, ali nadolje. Čim nam bikove plaćaju 12 kuna za kilogram, jasno je u kakvu smo situaciju dovedeni - žale se prodavači.

Tvrde da je stočni sajam u Babinoj Gredi sve manji i manji i da velik broj ljudi stoku više i ne dovozi na vašar, nego je prodaju na kućnom pragu.

Cijena prasaca na sajmu u Babinoj Gredi kretala se od 15 do 17 kuna. Prodavač iz Štitara prasce je prodavao po fiksnoj cijeni od 500 kuna za komad, no interesa baš i nije bilo.

– Županjski kirbaj je pred vratima i mislili smo da će veći broj Županjaca danas doći tražiti prasce za pečenku, ali ove godine potpuno su zakazali. Čujemo da ljudi sada masovno kupuju carsko meso u trgovačkim centrima, roluju ga i to poslužuju gostima umjesto pečenke - ispričao nam je naš sugovornik.

Prodavač iz Gradišta je na vašar dovezao 12 praščića. Tražio je 20 kuna za kilogram i odlučio je ne dati ih ni za kunu jeftinije, jer smatra da je to minimum njihove vrijednosti.

– Vreća koncentrata je 240 kuna, a prase od 20 kilograma košta 400 kuna. Pa zar je to mnogo? Krmača nosi četiri mjeseca, a nakon prasenja, prase hranimo još dva i pol mjeseca, znači ukupno šest i pol mjeseci, i što na kraju imamo od toga? Imamo jedino to da smrdimo i da je ljudima skupo. Kada ih dovedeš na pijacu, ako ćeš ih dati džabe, prodat ćeš, ako ne daš ispod cijene, nitko ih neće. E pa ne dam, i sve ću ih radije vratiti kući nego poklanjati - odlučan je Jakov Batarilović iz Gradišta.

A stalni nakupac iz Splita je prasce plaćao 15 kuna za kilogram, telad od 23 do 25 kuna, ovisno o tome je li ženska ili muška. Što se tiče bikova, pojasnio je, onaj tko ima gotov novac plaća ih 12 kuna, a ako se na isplatu mora čekati, cijena je 13 ili 14 kuna za kilogram žive vage, ovisno o dogovoru.

- Tako je kako je. Ali da nema nas, ne bi bilo ni sajma, jer stoku ne bi imao tko kupovati i sajam više ne bi imao smisla - ustvrdio je Dalmatinac.
IZVOR

27-08-2013

Odgođen početak gradnje energane na području općine Babina Greda


U Babinoj Gredi je sredinom svibnja potpisan ugovor o gradnji najvećeg hrvatskog kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu snage 9,7 MW „Viridas Biomass“, što je označilo početak implementacije 50 milijuna eura vrijedne investicije. Ugovor je potpisan između nositelja projekta, tvrtke Uni Viridas d.o.o. i izvođača projekta, tvrtke MW Power OY. Nositelj projekta gradnje kogeneracijskog postrojenja na biomasu na lokaciji industrijske zone Tečine u Babinoj Gredi je društvo Uni Viridas d.o.o. iz Zagreba, čiji je većinski osnivač Unit Investment N.V., tursko-belgijska energetska korporacija koja ima više od 40 godina iskustva u području energetike te u svom projektnom portfelju posjeduje 3000 MW, uključujući termoelektrane na prirodni plin, velike hidroelektrane te obnovljive izvore energije na području Turske, Europe i Bliskog istoka. Početak gradnje postrojenja bio je najavljen za početak srpnja, no bageri u Babinu Gredu još nisu stigli. Kao razlog kašnjenja u Uni Viridasu navode proceduru oko zatvaranja financijske konstrukcije.

- S obzirom na to da je projekt Uni Viridas Biomass u Babinoj Gredi prvo veliko kogeneracijsko postrojenje u Hrvatskoj, od velikog je značaja za lokalnu zajednicu kao i za nas investitore, poduzimali smo oprezne korake za vrijeme razvojne faze projekta, kao i sada, kada privodimo kraju kompletnu dokumentaciju vezanu uz zatvaranje financijske konstrukcije - pojašnjava članica Uprave Sunčica Lalić.

- Iako je riječ o relativno malom projektu s obzirom na veličinu ostalih ulaganja naše Grupe u Europi, ističe predsjednik Uprave Cem Sirin, glavni izazov prije početka gradnje je bila činjenica da u financiranje projekta nije involvirana ni jedna banka s hrvatskog tržišta, već inozemne banke koje su slabije upoznate s hrvatskim tržištem te je proces upoznavanja potrajao. Posebice uzevši u obzir činjenicu da, nakon posljedica svjetske ekonomske krize, banke nastupaju puno opreznije nego prije.

- Iako smo u vrijeme svečanog potpisa Ugovora o narudžbi opreme najavili da je financiranje projekta spremno, obrada potrebne dokumentacija za konačno zatvaranje financijske konstrukcije oduzela je više vremena nego što je planirano. Trenutno smo u završnoj fazi i ubrzano privodimo cijeli proces kraju. Vjerujemo da ćemo u rujnu započeti gradnju postrojenja, i to prvo kroz fazu zemljanih i građevinskih radova - ističe Sirin.

- Svjesni smo toga da je proteklo dosta vremena od početka realizacije projekta pa do sadašnjeg trenutka, kada smo pred izgradnjom. Međutim, imamo kontinuirani interes i dalje ulagati u Hrvatsku, posebice u sektor obnovljivih izvora energije, te je naš management potpuno tome posvećen - ustvrdio je.
IZVOR

27-08-2013

Odgođen početak gradnje energane na području općine Babina Greda


U Babinoj Gredi je sredinom svibnja potpisan ugovor o gradnji najvećeg hrvatskog kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu snage 9,7 MW „Viridas Biomass“, što je označilo početak implementacije 50 milijuna eura vrijedne investicije. Ugovor je potpisan između nositelja projekta, tvrtke Uni Viridas d.o.o. i izvođača projekta, tvrtke MW Power OY. Nositelj projekta gradnje kogeneracijskog postrojenja na biomasu na lokaciji industrijske zone Tečine u Babinoj Gredi je društvo Uni Viridas d.o.o. iz Zagreba, čiji je većinski osnivač Unit Investment N.V., tursko-belgijska energetska korporacija koja ima više od 40 godina iskustva u području energetike te u svom projektnom portfelju posjeduje 3000 MW, uključujući termoelektrane na prirodni plin, velike hidroelektrane te obnovljive izvore energije na području Turske, Europe i Bliskog istoka. Početak gradnje postrojenja bio je najavljen za početak srpnja, no bageri u Babinu Gredu još nisu stigli. Kao razlog kašnjenja u Uni Viridasu navode proceduru oko zatvaranja financijske konstrukcije.

- S obzirom na to da je projekt Uni Viridas Biomass u Babinoj Gredi prvo veliko kogeneracijsko postrojenje u Hrvatskoj, od velikog je značaja za lokalnu zajednicu kao i za nas investitore, poduzimali smo oprezne korake za vrijeme razvojne faze projekta, kao i sada, kada privodimo kraju kompletnu dokumentaciju vezanu uz zatvaranje financijske konstrukcije - pojašnjava članica Uprave Sunčica Lalić.

- Iako je riječ o relativno malom projektu s obzirom na veličinu ostalih ulaganja naše Grupe u Europi, ističe predsjednik Uprave Cem Sirin, glavni izazov prije početka gradnje je bila činjenica da u financiranje projekta nije involvirana ni jedna banka s hrvatskog tržišta, već inozemne banke koje su slabije upoznate s hrvatskim tržištem te je proces upoznavanja potrajao. Posebice uzevši u obzir činjenicu da, nakon posljedica svjetske ekonomske krize, banke nastupaju puno opreznije nego prije.

- Iako smo u vrijeme svečanog potpisa Ugovora o narudžbi opreme najavili da je financiranje projekta spremno, obrada potrebne dokumentacija za konačno zatvaranje financijske konstrukcije oduzela je više vremena nego što je planirano. Trenutno smo u završnoj fazi i ubrzano privodimo cijeli proces kraju. Vjerujemo da ćemo u rujnu započeti gradnju postrojenja, i to prvo kroz fazu zemljanih i građevinskih radova - ističe Sirin.

- Svjesni smo toga da je proteklo dosta vremena od početka realizacije projekta pa do sadašnjeg trenutka, kada smo pred izgradnjom. Međutim, imamo kontinuirani interes i dalje ulagati u Hrvatsku, posebice u sektor obnovljivih izvora energije, te je naš management potpuno tome posvećen - ustvrdio je.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 [23] 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 > >>