Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (367)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 [25] 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

30-03-2013

U legalizaciji Babinoj Gredi pomoći će vojne karte JNA?


U postupku legalizacije bespravno sagrađenih objekata, odnosno kao dokaz da su pojedine obiteljske kuće i druge građevine u selu sagrađene prije 1968. godine i da ne podliježu toj obvezi, Babogredcima mogu pomoći jedino vojne karte iz Beograda!

Kako doznajemo od načelnika Josipa Krnića, Babina Greda je jedinstven slučaj u Hrvatskoj gdje velik broj mještana ne može dokazati da su njihove obiteljske kuće sagrađene prije 1968. godine.

– Naše je selo među najkritičnijima jer u katastru ne postoje stare karte za Babinu Gredu, a najstarije koje imaju su one iz 1974. godine. Bili smo u ministarstvu, iznijeli naš problem i pokušali pronaći rješenje. Zanimalo nas je mogu li nam se priznati postojeće karte, ali rečeno nam je da to nije moguće jer zakon vrijedi za cijelu Hrvatsku, pravila su ista za sve i ne može Babina Greda biti iznimka - pojašnjava Krnić.

Napominje da su brojni građani u velikim problemima jer ni sami ne znaju odakle krenuti ni kako namaknuti novac za legalizaciju onoga što nije potrebno. Umjesto da sada plate samo razliku za nadograđene kvadrate, dužni su platiti za cijelu kuću jer ne mogu dokazati da je sagrađena prije utvrđenog roka.

– U istoj je situaciji i Općina koja bi također trebala provesti postupak dokazivanja vlasništva, odnosno vrijeme izgradnje za brojne naše objekte – čitaonice, igrališta, zgradu stare mljekare…, a što bi nas u konačnici moglo stajati nekoliko stotina tisuća kuna - upozorava Krnić.

– Jedino rješenje koje bi nam moglo pomoći, rečeno nam je u resornom ministarstvu, u tome je da se za Babinu Gredu i još nekoliko naselja zatraže vojne karte iz Beograda u kojima je sve ucrtano i na temelju čega će se cijeli postupak moći puno lakše odrađivati - zaključuje Krnić i nada se da će srbijanska strana biti kooperativna i što prije izaći u susret kako bi se sve moglo riješiti i legalizirati u zakonski predviđenom roku.
IZVOR

25-03-2013

Najnestašniji razred uredio neuglednu učionicu


Svojim originalnim pristupom u radu s učenicima vjeroučitelj Mihael Kelbas iz Đakova, privremeno zaposlen u OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi, napravio je ogromne pomake, promijenio stereotipe i naučio đake drukčijem sustavu vrijednosti. Dolaskom na zamjenu u babogredsku školu preuzeo je razredništvo u 7.a koji je slovio kao, najblaže rečeno, najnestašniji razred i isticao se više prema lošem nego po dobrom.

Vjeronaučna učionica smještena u potkrovlju bila je u iznimno lošem stanju, zapuštena i oronula, išaranih zidova sa starom ventilacijom u koju su se zavlačili miševi, a mladi se učitelj nije se htio pomiriti s postojećim stanjem. Odlučio je sve to promijeniti, animirati učenike da svoju energiju utroše u nešto korisno i zajednički su krenuti u akciju. A da imaju potencijala i da spremni za timski rad pokazali su prije nekoliko mjeseci na Danima kruha kada su napravili odlične projekte i imali najljepši prezentacijski stol.

Uz pomoć školskog domara Ivana Rakocije koji je pokrpao rupe u podu i zidovima, riješio rasvjetu, uklonio žice koje su virile iz lustera i odradio ostale majstorske poslove, uz vrlo mala sredsatva, ali jako puno volje, učenici su iz temelja obnovili vjeronaučnu učionicu!

- S dvije kante Jupola i nekoliko pigmenata boje napravili smo plan. Odlučili smo zidove oličiti u žuto-bijelu kombinaciju papinskih boja. Učenici su se podijelili u pet skupina i prionuli poslu. A nakon bojenja radijatora i ličenja, zidove su oslikali biblijskim motivima iz Starog i Novog zavjeta i vjeronaučnih tema, pojašnjava Kelbas.

Preslikavanje fotografija na zidove radili su uz pomoć LCD projektora i laptopa, projicirali su sliku na zidu i precrtali je olovkom i na taj je način prenijeli s papira na zid, a potom je bojili. Učenici su se prihvatili i skidanja starih žvakaćih guma s poda, a sve ih je to dovelo do pozitivne spoznaje i potaknulo na veće čuvanje školske imovine. Vjeronaučna učionica je bljesnula novim sjajem – od najneuglednije preko noći je postala najljepšom i najpoželjnijom učionicom u školi, a na račun vjeroučitelja Kelbasa i njegovih učenika još uvijek stižu pohvale.

Potaknuti aktivnostima svojih kolega, i učenici 7.b razreda, uz potporu učiteljice Danijele Miškulin, proljetnim motivima oslikali su učionicu hrvatskog jezika. A zajednički su se upustili u još jedan vrlo zanimljiv projekt - vrhunski su izradili postaje Križnog puta i Isusov grob. Postaje su rađene tehnikom preslikavanja uz tempere i tuš, a potom su rezbarene na šperploči i lijepljene. Izložene su u predvorju škole, a nakon Uskrsa bit će trajno postavljene u učionici vjeronauka.

- S učenicima sam dogovorio da nakon renoviranja učionice, slijedi “renoviranje” ocjena i vladanja, što su prihvatili i obećali da će nakon praznika prionuti poslu i uhvatiti se knjige - zaključuje vjeroučitelj Kelbas.
IZVOR

06-03-2013

Krnić: Za koji dan napokon dobivamo građevinsku dozvolu


Kad siromah krene, i polja nestane – komentirali su nam nezadovoljni mještani Babine Grede najavljenu gradnju školske sportske dvorane, revoltirani konstantnim prolongiranjem rokova.

Općinski načelnik Josip Krnić još je na svečanoj sjednici Vijeća, održanoj u povodu Dana općine u travnju prošle godine, najavio kako će u rujnu početi gradnja dvorane, za što je u državnom proračunu osigurano pet milijuna kuna. To se nije obistinilo, a planove je, pojašnjava Krnić, poremetila legalizacija bespravno sagrađenih objekata i brojni zahtjevi kojima su građani prebukirali djelatnike nadležnih službi, koje trebaju Babogredcima izdati građevinsku dozvolu.

- Bilo je mnogo peripetija oko sređivanja dokumentacije, dva puta smo morali plaćati izradu projekta i vjerujem kako će za koji dan napokon stići i građevinska dozvola. Sve to tada šaljemo u ministarstvo i slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova, pojašnjava Krnić.

Načelnik i poručuje kako se nitko nema pravo ljutiti što se procedura malo odužila. Podsjeća kako se na gradnju školske sportske dvorane u Babinoj Gredi čega desetljećima, pa tako neće biti problem ni strpjeti se još koji mjesec.

Općinski čelnici izborili su se za trovalentnu sportsku dvoranu od 2.150 četvornih metara korisnog prostora koja će moći primiti 480 posjetitelja, od čega će 380 biti smješteno na sjedećim mjestima tzv. teleskopskog gledališta. Uz igralište rukometnih dimenzija, u sastavu objekta bit će i jedna manja dvorana za treniranje borilačkih sportova i ritmičke gimnastike. Osim svlačionica, bit će uređeni i opremljeni i svi ostali potrebni prateći sadržaji.

Prvih pet milijuna kuna osigurano je, a cijela investicija iznosit će oko 15 milijuna kuna, iako će konačan iznos biti poznat nakon postupka javne nabave. Do 1.800 četvornih metara, pojašnjava načelnik, financirat će ministarstvo prosvjete, a za gradnju preostalih “kvadrata” novac će osigurati Općina.

Više od 400 učenika i njihovi roditelji presretni su što će djeca napokon dobiti primjereno mjesto za održavanje nastave tjelesnog odgoja, i neće se više morati patiti po učionicama i predvorju škole.

- Generacije naše djece izlaze iz škole i nisu se upoznali s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, što su ruče i vjerujemo kako će se sve napokon promijeniti nabolje - zaključuje načelnik koji zahvaljuje i vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću na velikoj potpori u pripremama za realizaciju projekta.

Babogredci su pokrenuli i inicijativu za gradnju otvorenih sportskih terena za mali nogomet, košarku, uređenje skateboarda ili bmx staza, a sve bi trebalo biti osvijetljeno reflektorima. “Mogli bismo imati i noćne turnire, kao i sva druga mjesta u okolici”, poručuju. “Jedino igralište je u dvorištu osnovne škole i kada je nastava učitelji se ljute i prigovaraju nam da ih ometamo, a kada škole nema, zatvoreno je i mi odrasli jednostavno nemamo mjesto za rekreaciju”, žale se mještani.
IZVOR

27-02-2013

Vindiji Mrkonjići dnevno isporuče 650 litara mlijeka


I dok mljekari posljednjih dana proživljavaju pravu agoniju zbog pojavne aflatoksina u mlijeku i tvrde da su na koljenima, Marko Mrkonjić iz Babine Grede nema takvih problema.

- Vindiji uredno, svakoga dana isporučujem mlijeko, redovito se rade analize uzoraka i sve je u redu. A ne vidim razloga tako i ne bude. Stoku hranim zdravom hranom, potpuno suhom i nema govora o nekakvim gljivicama i plijesni. Za mene je to smiješna priča - ističe Mrkonjić. Sa suprugom Ljubicom već se godinama uspješno bavi mljekarstvom i uzgojem tovne junadi, te ratarskom proizvodnjom industrijskog i krmnog bilja.
Mrkonjići su i u ovim, za mljekare turbulentnim vremenima, proširili svoju farmu, udvostručiti broj grla i povećali proizvodnju mlijeka. Trenutačno imaju 120 goveda, od čega 40 muznih krava. Iz njihovog dvorišta cisterne Vindije odvoze oko 650 litara mlijeka dnevno, uredno ga plaćaju i korektni su prema svojim kooperantima.

S obzirom na to da bavljenje stočarstvom, bez obradivih površina na kojima bi se proizvodila hrana za stoku, nema smisla, a da Mrkonjići obrađuju čak 120 hektara, proširenje proizvodnje bilo je, kažu, logična odluka.
"Mislim da mljekarstvo ima perspektivu i da država treba pomagati mljekarima. Nije problem toliko ni u otkupnoj cijeni, kakva je takva, mogla biti i veća. Najveći problem je neisplata potpora i premija za mlijeka koje su nama proizvođačima od presudnog značaja”, upozorava babogredski mljekar.

A na imanju Mrkonjićevih radi se od ranog jutra do mraka, ali ni rezultati ne izostaju jer proizvode dosta svoje hrane. Jedno vrijeme bili su orijentirali na ratarstvo, no uzgoj stoke ponovno je preuzeo primat.
"Prije nekoliko godina vratio sam se govedarstvu, jer računam da će mi se više isplatiti ako stočnu hranu ulažem u svoja goveda nego da je prodajem. Na površinama koje obrađujem mogu proizvesti dovoljno hrane i ne moram ništa kupovati osim koncentrata i primjesa. Ne strahujem za budućnost i zbog toga sam i proširio farmu. Ali što je danas zapravo sigurno? Za koju se proizvodnju može reći da će dugoročno biti sigurna i isplativa? No, ako bi se tako gledalo, nikada ne bismo išli naprijed jer posao poljoprivrednika je veliki rizik", poručuje Mrkonjić.

- Ja osobno do kupnje ovih novih grla nisam imao kredit, ali većina seljaka uvalila se u proširenje, gradnju i opremanje farmi, kupnju traktora i radnih strojeva, a sada sve to treba vraćati - ističe.

Dodaje da je i on prije tri godine bio u velikim problemima, kada su mu poplave, koje su poharale babogredski atar, načinile velike štete na usjevima, prema procjenama, čak pola milijuna kuna. Dodatan udarac bila je i katastrofalna suša koja je lani desetkovala urod, no Mrkonjići se ne predaju i svojim primjerom pokazuju da se i od poljoprivrede može pristojno živjeti.
IZVOR

13-02-2013

Najgizdaviji pokladni jahač je Goran Babić iz Babine Grede


Pokladno jahanje je običaj koji se veže uz Babinu Gredu još od 1776. godine kada su se ispred nekadašnje kapetanije raspoređivali graničari na odlazak za čuvanje granice na Savi od Turaka. Jednom u godini, ponedjeljkom na pretposljednji dan poklada, određeno je jahanje kroz selo da bi se provocirali Turci preko Save pjesmom i cikom pokladnih jahača. Jahači bi se zaustavljali na mjestima gdje je bilo mladih snaša i djevojaka koji su ih častili krofnama, pićem i hranom. Zato se i danas u Babinoj Gredi organizira obilazak pokladnih jahača mjestom, pojašnjava dr. Dragutin Bodakoš, predsjednik Upravnog vijeća Državne ergele Đakovo i Lipik.

Nakon postrojavanja i prijave načelniku općine Josipu Krniću da je 61 jahač spreman za obilazak punktova, krenuli su jahači, uz pjesmu i ciku, prikladno odjeveni, na uigranim konjima, spremnim za posjetu onih koji time odaju značaj godinama tradicije pokladnog jahanja u Babinoj Gredi. Budući da jahanje ima i natjecateljski karakter, načelnik općine imenovao je i komisiju za ocjenu pokladnih jahača u sastavu dr. Dragutin Bodakoš, predsjednik, te mr. Damir Rimac i Željko Gregorović. Nakon praćenja jahača i obilaska punktova koje su posjećivali proglašeni su i pobjednici.

Prvo mjesto osvojio je Goran Babić, Babina Greda, drugo Josip Mihaljević, Tenja, dok se na trećem mjestu našao Franjo Stojanović, Babina Greda. Komisija je također proglasila i najmlađeg jahača, a to je Ivan Matić, Babina Greda, dok je najstariji jahač bio Pero Lebinac iz Ivanovca. Pitali smo dr. Bodakoša što je komisija zapravo ocjenjivala kod jahača. "Ocjenjuje se konj i jahač. Gleda se kako je jahač odjeven, ima li na sebi tradicionalno ruho, kakav ponjavac ima preko konja, urednost, pjevanje, važno je i kako pjevaju, gizdavost...", pojašnjava dr. Bodakoš. Dodaje i kako je najmlađi jahač imao 16, a najstariji 72 godine.M.Muškić
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 [25] 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>