Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (370)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 [26] 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

06-03-2013

Krnić: Za koji dan napokon dobivamo građevinsku dozvolu


Kad siromah krene, i polja nestane – komentirali su nam nezadovoljni mještani Babine Grede najavljenu gradnju školske sportske dvorane, revoltirani konstantnim prolongiranjem rokova.

Općinski načelnik Josip Krnić još je na svečanoj sjednici Vijeća, održanoj u povodu Dana općine u travnju prošle godine, najavio kako će u rujnu početi gradnja dvorane, za što je u državnom proračunu osigurano pet milijuna kuna. To se nije obistinilo, a planove je, pojašnjava Krnić, poremetila legalizacija bespravno sagrađenih objekata i brojni zahtjevi kojima su građani prebukirali djelatnike nadležnih službi, koje trebaju Babogredcima izdati građevinsku dozvolu.

- Bilo je mnogo peripetija oko sređivanja dokumentacije, dva puta smo morali plaćati izradu projekta i vjerujem kako će za koji dan napokon stići i građevinska dozvola. Sve to tada šaljemo u ministarstvo i slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova, pojašnjava Krnić.

Načelnik i poručuje kako se nitko nema pravo ljutiti što se procedura malo odužila. Podsjeća kako se na gradnju školske sportske dvorane u Babinoj Gredi čega desetljećima, pa tako neće biti problem ni strpjeti se još koji mjesec.

Općinski čelnici izborili su se za trovalentnu sportsku dvoranu od 2.150 četvornih metara korisnog prostora koja će moći primiti 480 posjetitelja, od čega će 380 biti smješteno na sjedećim mjestima tzv. teleskopskog gledališta. Uz igralište rukometnih dimenzija, u sastavu objekta bit će i jedna manja dvorana za treniranje borilačkih sportova i ritmičke gimnastike. Osim svlačionica, bit će uređeni i opremljeni i svi ostali potrebni prateći sadržaji.

Prvih pet milijuna kuna osigurano je, a cijela investicija iznosit će oko 15 milijuna kuna, iako će konačan iznos biti poznat nakon postupka javne nabave. Do 1.800 četvornih metara, pojašnjava načelnik, financirat će ministarstvo prosvjete, a za gradnju preostalih “kvadrata” novac će osigurati Općina.

Više od 400 učenika i njihovi roditelji presretni su što će djeca napokon dobiti primjereno mjesto za održavanje nastave tjelesnog odgoja, i neće se više morati patiti po učionicama i predvorju škole.

- Generacije naše djece izlaze iz škole i nisu se upoznali s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, što su ruče i vjerujemo kako će se sve napokon promijeniti nabolje - zaključuje načelnik koji zahvaljuje i vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću na velikoj potpori u pripremama za realizaciju projekta.

Babogredci su pokrenuli i inicijativu za gradnju otvorenih sportskih terena za mali nogomet, košarku, uređenje skateboarda ili bmx staza, a sve bi trebalo biti osvijetljeno reflektorima. “Mogli bismo imati i noćne turnire, kao i sva druga mjesta u okolici”, poručuju. “Jedino igralište je u dvorištu osnovne škole i kada je nastava učitelji se ljute i prigovaraju nam da ih ometamo, a kada škole nema, zatvoreno je i mi odrasli jednostavno nemamo mjesto za rekreaciju”, žale se mještani.
IZVOR

27-02-2013

Vindiji Mrkonjići dnevno isporuče 650 litara mlijeka


I dok mljekari posljednjih dana proživljavaju pravu agoniju zbog pojavne aflatoksina u mlijeku i tvrde da su na koljenima, Marko Mrkonjić iz Babine Grede nema takvih problema.

- Vindiji uredno, svakoga dana isporučujem mlijeko, redovito se rade analize uzoraka i sve je u redu. A ne vidim razloga tako i ne bude. Stoku hranim zdravom hranom, potpuno suhom i nema govora o nekakvim gljivicama i plijesni. Za mene je to smiješna priča - ističe Mrkonjić. Sa suprugom Ljubicom već se godinama uspješno bavi mljekarstvom i uzgojem tovne junadi, te ratarskom proizvodnjom industrijskog i krmnog bilja.
Mrkonjići su i u ovim, za mljekare turbulentnim vremenima, proširili svoju farmu, udvostručiti broj grla i povećali proizvodnju mlijeka. Trenutačno imaju 120 goveda, od čega 40 muznih krava. Iz njihovog dvorišta cisterne Vindije odvoze oko 650 litara mlijeka dnevno, uredno ga plaćaju i korektni su prema svojim kooperantima.

S obzirom na to da bavljenje stočarstvom, bez obradivih površina na kojima bi se proizvodila hrana za stoku, nema smisla, a da Mrkonjići obrađuju čak 120 hektara, proširenje proizvodnje bilo je, kažu, logična odluka.
"Mislim da mljekarstvo ima perspektivu i da država treba pomagati mljekarima. Nije problem toliko ni u otkupnoj cijeni, kakva je takva, mogla biti i veća. Najveći problem je neisplata potpora i premija za mlijeka koje su nama proizvođačima od presudnog značaja”, upozorava babogredski mljekar.

A na imanju Mrkonjićevih radi se od ranog jutra do mraka, ali ni rezultati ne izostaju jer proizvode dosta svoje hrane. Jedno vrijeme bili su orijentirali na ratarstvo, no uzgoj stoke ponovno je preuzeo primat.
"Prije nekoliko godina vratio sam se govedarstvu, jer računam da će mi se više isplatiti ako stočnu hranu ulažem u svoja goveda nego da je prodajem. Na površinama koje obrađujem mogu proizvesti dovoljno hrane i ne moram ništa kupovati osim koncentrata i primjesa. Ne strahujem za budućnost i zbog toga sam i proširio farmu. Ali što je danas zapravo sigurno? Za koju se proizvodnju može reći da će dugoročno biti sigurna i isplativa? No, ako bi se tako gledalo, nikada ne bismo išli naprijed jer posao poljoprivrednika je veliki rizik", poručuje Mrkonjić.

- Ja osobno do kupnje ovih novih grla nisam imao kredit, ali većina seljaka uvalila se u proširenje, gradnju i opremanje farmi, kupnju traktora i radnih strojeva, a sada sve to treba vraćati - ističe.

Dodaje da je i on prije tri godine bio u velikim problemima, kada su mu poplave, koje su poharale babogredski atar, načinile velike štete na usjevima, prema procjenama, čak pola milijuna kuna. Dodatan udarac bila je i katastrofalna suša koja je lani desetkovala urod, no Mrkonjići se ne predaju i svojim primjerom pokazuju da se i od poljoprivrede može pristojno živjeti.
IZVOR

13-02-2013

Najgizdaviji pokladni jahač je Goran Babić iz Babine Grede


Pokladno jahanje je običaj koji se veže uz Babinu Gredu još od 1776. godine kada su se ispred nekadašnje kapetanije raspoređivali graničari na odlazak za čuvanje granice na Savi od Turaka. Jednom u godini, ponedjeljkom na pretposljednji dan poklada, određeno je jahanje kroz selo da bi se provocirali Turci preko Save pjesmom i cikom pokladnih jahača. Jahači bi se zaustavljali na mjestima gdje je bilo mladih snaša i djevojaka koji su ih častili krofnama, pićem i hranom. Zato se i danas u Babinoj Gredi organizira obilazak pokladnih jahača mjestom, pojašnjava dr. Dragutin Bodakoš, predsjednik Upravnog vijeća Državne ergele Đakovo i Lipik.

Nakon postrojavanja i prijave načelniku općine Josipu Krniću da je 61 jahač spreman za obilazak punktova, krenuli su jahači, uz pjesmu i ciku, prikladno odjeveni, na uigranim konjima, spremnim za posjetu onih koji time odaju značaj godinama tradicije pokladnog jahanja u Babinoj Gredi. Budući da jahanje ima i natjecateljski karakter, načelnik općine imenovao je i komisiju za ocjenu pokladnih jahača u sastavu dr. Dragutin Bodakoš, predsjednik, te mr. Damir Rimac i Željko Gregorović. Nakon praćenja jahača i obilaska punktova koje su posjećivali proglašeni su i pobjednici.

Prvo mjesto osvojio je Goran Babić, Babina Greda, drugo Josip Mihaljević, Tenja, dok se na trećem mjestu našao Franjo Stojanović, Babina Greda. Komisija je također proglasila i najmlađeg jahača, a to je Ivan Matić, Babina Greda, dok je najstariji jahač bio Pero Lebinac iz Ivanovca. Pitali smo dr. Bodakoša što je komisija zapravo ocjenjivala kod jahača. "Ocjenjuje se konj i jahač. Gleda se kako je jahač odjeven, ima li na sebi tradicionalno ruho, kakav ponjavac ima preko konja, urednost, pjevanje, važno je i kako pjevaju, gizdavost...", pojašnjava dr. Bodakoš. Dodaje i kako je najmlađi jahač imao 16, a najstariji 72 godine.M.Muškić
IZVOR

01-02-2013

Babogredski SDP: Krnić za načelnika


Načelnik Babine Grede Josip Krnić ide u utrku za još jedan mandat, odlučeno je na sastanku babogredskog SDP-a na kojem se, kako doznajemo, biralo između njega i vrlo aktivne članice i predsjednice županijskog Foruma žena SDP-a, prof. Đurđice Babić. Prema informacijama kojima raspolažemo, lokalni SDP-ovci bili su podijeljeni, jer je velik broj mještana želio da Općinu Babina Greda vodi mlada i perspektivna Đurđica Babić. Na sastanku je, neslužbeno doznajemo, bilo vrlo burno, pojedini su se članovi obrušili na Krnića iznijevši niz zamjerki na njegovo ponašanje i prevelika obećanja koja, kažu, olako daje po selu. Ipak, većina ih je podržala njegovu kandidaturu i preglasavanjem omogućila da se ponovno natječe za načelnika.

- Općinski odbor SDP-a izabrao me za kandidata za načelnika Babine Grede, što mi je u svakom slučaju čast, ali i obveza i vjerujem da ću ukazano povjerenje i opravdati. Glasovanje je bilo tajno, zadovoljena je demokratska procedura, a uvjeren sam da će mještani Babine Grede znati prepoznati i honorirati rezultate rada u protekle četiri godine - ističe Krnić.
IZVOR

12-01-2013

Pompozno darovan 2010., Bandićev autobus završio je u - starom željezu


Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u siječnju 2010. ispunio je obećanje koje je dao općinskim čelnicima nekoliko mjeseci prije negoli je izbačen iz SDP-a, kada je kao počasni gost, nazočio Stanarskim susretima u Babinoj Gredi. ZET, koji posluje u sastavu Zagrebačkog holdinga, donirao je Babinoj Gredi rabljeni gradski autobus, a načelnik Josip Krnić (SDP) nije krio zadovoljstvo i koristio je svaku priliku kako bi zahvalio Bandiću na donaciji. S autobusom je imao velike planove, a trebale su ga koristiti brojne udruge koje su vrlo aktivne i sudjeluju na raznim manifestacijama diljem Hrvatske i u inozemstvu. Donaciji su se radovali i učenici iz naselja Kladavac, udaljenog sedam kilometara od Babine Grede. Njima je načelnik na početku mandata obećao da će Općina nabaviti mini bus i omogućiti im da napokon i oni pohađaju školu u Babinoj Gredi, kojoj pripadaju, a ne u Prkovcima i Retkovcima, jer drugi izbor nisu imali. Nezadovoljan visokim cijenama učeničkih karata, načelnik je razmišljao i o tome da vinkovačkom Poletu zahvali na suradnji i da Općina sama, dobivenim autobusom, organizira prijevoz 70-ak srednjoškolaca do Vinkovaca. “Raspolaže s 25 sjedaćih i 44 stajaća mjesta, i mogao bi bez problema biti u funkciji prijevoza učenika, a jedini trošak bio bi održavanje autobusa i plaćanje vozača”, pojašnjavao nam je tada Krnić.

Međutim, umjesto u funkciji prijevoza udruga i učenika, Bandićev autobus nedavno je završio u - reciklaži, isječen i prodan u staro željezo! Tako bar tvrdi općinski vijećnik i predsjednik babogredskog HDZ-a Marko Mrkonjić, a o tome bruje i mještani.

- Zanima nas je li autobus prodan zbog prevelike potrošnje goriva ili pak zato što je dar Milana Bandića? - upitao je Mrkonjić. Napominje da je proračunom za 2012. za troškove goriva bilo predviđeno 15 tisuća kuna, a potrošeno je dvostruko više.

- Nije nam jasno ni kako je probijen taj limit i kako je autobus uopće mogao voziti kada već duže vrijeme nije bio ni registriran - napominje naš sugovornik. Kaže da je na posljednjoj sjednici Vijeća, kada još nije niti znao da je autobus završio na otpadu u Vukovaru, upitao zbog čega babogredske srednjoškolce voze prijevozničke tvrtke kada Općina ima vlastito prijevozno sredstvo, ali odgovor, kaže, nije dobio.

- Čudi me kako načelnik Krnić u već ionako prenapuhani izborni proračun za 2013. nije uvrstio i prihode od prodaje autobusa i time ga još dodatno povećao - pita se Mrkonjić.

Komentar smo pokušali dobiti i od načelnika Josipa Krnića i njegovog zamjenika Željka Kopića, ali nisu odgovarali na pozive.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 [26] 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>