Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (368)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

27-03-2017

Asfaltirajte nam cestu, živimo u pravoj kaljuži!


KLADAVAC
Šezdeset stanovnika naselja Kladavac prošlog je tjedna potpisalo peticiju koju su zajedno s apelom za pomoć naslovljenim “Dvanaest i pet za raj koji umire” poslali premijeru Andreju Plenkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću, predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavu Jakopčiću i općinskom načelniku Josipu Krniću.

Asfalt luksuz?
Kladavčani su odlučili upoznati najviše državne dužnosnike s katastrofalnim uvjetima u kojima žive i činjenicom da u 21. stoljeću nemaju ni cestu kao osnovnu vezu sa svijetom i pitaju se je li za njih asfalt luksuz. Njihovo je naselje smješteno osam kilometara od općinskog središta Babine Grede i šest kilometara od Prkovaca u općini Ivankovo. Loša makadamska cesta najveći im je problem jer ljeti od prašine ne mogu disati ni sušiti rublje, a u proljeće, jesen i zimu zbog blata i kaljuže teško je prohodna. Kladavčani se smatraju zapostavljenima i građanima “trećeg reda”. Ističu da je nevjerojatno da im još nitko nikada nije asfaltirao ni kilometar ceste. Najkritičniji je dio ceste prema Prkovcima, dotrajala je i puna udarnih rupa koje im uništavaju automobile, traktore i bicikle. Najviše ispaštaju djeca koja nastavu pohađaju u Prkovcima i Retkovcima, a srednjoškolci u Vinkovcima. Ogorčeni roditelji 20-ak učenika upozoravaju da nakon svake kiše i snijega njihova djeca proživljavaju pravu kalvariju jer se cesta pretvara u kaljužu i njome se samo traktorom može proći. Autobus tada ne može doći do Kladavca i djeca izbivaju s nastave sve dok se blato ne osuši i cesta ne postane prohodna.
Internet im san
- Iako smo sirotinja, smatramo da i naša djeca imaju pravo na obrazovanje kao i druga djeca u Hrvatskoj. Nemaju ni predškolski odgoj, mogućnost pohađanja vrtića, a o internetu mogu samo sanjati. Pa zar se našoj djeci ne može osigurati ni prohodan put do škole? Ovo je sramota za Hrvatsku koja se voli nazivati zemljom znanja - poručuju roditelji.
Napominju da im teški kamioni Hrvatskih šuma svake godine redovito uništavaju ionako lošu cestu.
Naselje je nekada imalo 200 stanovnika, danas ondje žive 24 domaćinstva, u kojima ima i mladića i djevojaka. Oni bi rado ondje ostali živjeti ako im se osiguraju najosnovniji uvjeti za život, a ne traže puno - asfaltiranu cestu koja bi im otvorila put i prema Vinkovcima, Đakovu, Slavonskom Brodu, Osijeku... Tri obitelji u Kladavcu bave se mljekarstvom i svaki dan moraju voziti mlijeko u 15 kilometara udaljene Retkovce jer ni jedan otkupljivač ne želi dolaziti u Kladavac zbog loše ceste. Jedna obitelj uzgaja 200 autohtonih crnih svinja, a neki rade u Vinkovcima i kilometrima se na putu do posla i natrag moraju truskati dotrajalom cestom punom rupa.

- Neka ognjišta u Kladavcu nisu se gasila posljednjih 300 godina. Ako nam ne pomognete da se sagradi cesta između Babine Grede i Prkovaca, sigurno će se ugasiti ovaj raj na zemlji koji je okružen bogatstvom rijeka prepunih riba, šumama krcatima divljači i ravnicom ravnom Kaliforniji. Ovo je naš posljednji vapaj. Molimo vas, pomozite jer vi to možete! Našoj djeci samo želimo život dostojan 21. stoljeća, a ne život u kaljuži - poručuju Kladavčani premijeru i ministru. Mještanin Vinko Barić napominje da je ta cesta vrlo bitna ne samo za Kladavac nego i za naselja u općini Ivankovo i druga mjesta u okolici jer bi im omogućila bolju prometnu povezanosti i izlazak na autocestu kod Babine Grede.
– Svjesni smo toga da se samo zbog nas koji živimo u Kladavcu ona ne bi gradila, ali tu su i potrebe Hrvatskih šuma i drugih kojima bi asfaltiranje bilo vrlo značajno. Ali moram reći da bi ona jamčila opstanak Kladavca i naše djece na rodnoj grudi - kaže Barić i napominje da je u Domovinskom ratu sudjelovalo 27 branitelja iz Kladavca.

Treba 20-ak milijuna kuna
Cesta Babina Greda - Prkovci u nadležnosti je Županijske uprave za ceste. Izrađena je projektna dokumentacija, ali nema sredstava za njezino asfaltiranje. To je projekt vrijedan 20-ak milijuna kuna jer je riječ o cesti dugoj oko 14 kilometara. Općina ima u planu poraditi na turističkom otvaranju Kladavca i osnivanju ekoturističkog naselja koje će posjetiteljima pružati mogućnost aktivnog odmora u prirodi i korištenje postojećih resursa. Lovačka udruga iz Babine Grede na Kladavcu namjerava otvoriti olimpijsku streljanu. Ali bez ceste svi planovi padaju u vodu.
IZVOR

21-03-2017

Moja priča: Damir Vuković


Život mnogima prođe u traženju, samog sebe ili nečeg što nam daje smisao postojanja. Lijepo je kad se to na kraju i pronađe. Takav slučaj je i s Vukovićem

"Mislim da sam živi dokaz da nikad nije kasno početi s bilo kojim sportom, kako za osobe s invaliditetom, tako i za tzv. zdrave osobe. Jer ja ću ga sigurno igrati dokle god me zdravlje služi i srce junačko", rekao je stolnotenisač s invaliditetom Damir Vuković (48) iz Babine Grede, gdje živi u obiteljskoj kući s roditeljima.
Na pitanje je li u braku, veselo odgovara da je 'sretno neoženjen'.
Završio je četverogodišnju srednju školu u Osijeku 1987. godine, i to hotelijersko-turističku, smjer konobar.
Oduvijek je bio ljubitelj sporta, tako da prati gotovo sve sportove preko različitih medija.
Prvi susret sa stolnim tenisom doživio je u Udruzi 'Bubamara' u Vinkovcima, jednoj od najvećih organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj osnovanoj 1984. godine kako bi promovirala izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, a koja je jedinstvena budući da obuhvaća sve vrste invaliditeta. Od tog dana život mu se uistinu promijenio, i to u pozitivnom smislu. Postao je znatno ispunjeniji.
"Da, sa stolnim tenisom sam se sasvim slučajno susreo prije nekih četiri godine u svojoj Udruzi 'Bubamara' u Vinkovcima. Od tog dana sam doslovno poludio za tim sportom i krenuo u potragu za klubom. Iz Saveza su mi preporučili najbliže klubove za osobe s invaliditetom u Vinkovcima i Slavonskom Brodu. Prvih godinu i pol dana proveo sam u Klubu 'Poloj' iz Slavonskog Broda, a već druge godine osvojio sam broncu u svojoj kategoriji na Državnom prvenstvu. U međuvremenu sam, na preporuku nekih ljudi, upoznao svog dosadašnjeg trenera Dražena Jankovića i prebacio se u STK 'Dom' iz Vinkovaca. Tu sam počeo sa svakodnevnim treninzima i već iste godine postao državni prvak i prošle godine doprvak države u kategoriji 2 – sjedeći“, objasnio je Vuković kako je ušao u svijet stolnotenisa.
Ušao je i u B selekciju reprezentacije. Iza sebe ima tri međunarodna turnira.
"Osvojio sam srebro i broncu u Rumunjskoj. S tim rezultatom uvrstio sam se na svjetsku rang listu, gdje sam trenutno 37. po redu“, rekao je Vuković.

Ustrajan je u svakodnevnim treninzima, što se vidi i po rezultatima.
"Ništa mi nije teško, lud sam za treningom. Nekad sam po pet do šest sati dnevno bio za stolom. Sada sam smanjio na dva sata dnevno, ali kvalitetnog rada“, rekao je za vježbanje.
Vjerojatno bi i dva puta dnevno trenirao da ne mora putovati oko 66 km do svog kluba. No, ima nešto što je prethodilo ulasku u sportski život, a to je prometna nesreća, ubrzo nakon završetka srednje škole u kojoj je stekao teški invaliditet.

"Bilo je to davne 1989. godine, kada sam stradao u prometnoj nesreći kao suvozač s posljedicom ozljede vratne kralježnice i dijagnozom tetraplegija. Oporavak je bio dug i mukotrpan, kroz nekoliko operacija i vježbe u Varaždinskim toplicama, gdje su me koliko-toliko osposobili za donekle samostalan život u invalidskim kolicima. Dijagnoza je ostala za cijeli život, uz 100-postotni invaliditet“, pojasnio je Vuković.
Nakon toga završio je u mirovini, zahvaljujući prethodnom poslu u Sloveniji.
"A nju skoro do zadnje lipe trošim na svoj stolni tenis“, nadodao je.
Na pitanje tko mu je sportski uzor, odgovorio je: "U svojim počecima prije četiri godine upoznao sam našu proslavljenu stolnotenisačicu i zlatnu paraolimpijku Sandru Paović. Mogu slobodno kazati da mi je ona uzor, bez obzira što je puno mlađa od mene."
Cilj mu je jednog dana ući među dvadeset najboljih igrača i samim time se plasirati na koje svjetsko prvenstvo i Olimpijske igre.
"Volio bih da mi se u životu ostvari barem plasman, bez aludiranja na medalju na Olimpijskim igrama u Tokiju“, rekao je Vuković.


Uz stolni tenis, popunu u životu čini i velik krug obitelji i prijatelja koji su usput i velika podrška, i to ne samo u privatnom životu, već i u sportskom.
Život mnogima prođe u traženju, samog sebe ili nečeg što bi nas ispunilo. Lijepo je kad se to na kraju i pronađe. Takav slučaj je i s Vukovićem – pronašao je sam sebe u sportu, u stolnom tenisu, koji ga ispunjava do kraja.
"Ako za nečim žalim u životu, to je samo zato što nisam upoznao stolni tenis prije nekih 25, ako ne i 28 godina, otkad sam u kolicima. Međutim, mislim da sam živi dokaz da nikad nije kasno početi s bilo kojim sportom, kako za osobe s invaliditetom, tako i za tzv. zdrave osobe. Jer ja ću ga sigurno igrati dokle god me zdravlje služi i srce junačko“, rekao je za kraj Vuković.
I zaista, za mnoge stvari u životu nikada nije kasno. Među njima je i bavljenje sportom, a dokaz za to su mnogi koji su se uputili na te staze – među njima definitivno i Vuković, koji zahvaljujući svojem neumornom trudu i upornosti postiže sve bolje rezultate.
IZVOR

10-03-2017

Što se krije iza gospodarskog čuda u Babinoj Gredi


Gospodarsko čudo stvara se u Babinoj Gredi, maloj slavonskoj općini nedaleko od Županje, na području Vukovarsko-srijemske županije uz autocestu Zagreb-Lipovac. U investicijskom ciklusu od osam godina na krajnjem hrvatskom istoku, izračunali su općinski čelnici, uložit će se oko 600 milijuna kuna, a zaposliti oko 300 ljudi.

Sve je počelo prije godinu i pol, kada je u rad puštena novoizgrađena termoelektrana na biomasu uz autocestu Zagreb - Lipovac, snage 9,7 megavata. Vrijedna je 50 milijuna eura te je u njoj zaposleno 35 ljudi, a njome upravlja tvrtka Uni Viridas u vlasništvu Sunčice Lalić, koja je prema posljednjim službenim podacima 2015. uprihodila 2,08 milijuna kuna, ali je godinu završila s gubitkom od 13,5 milijuna kuna. Investicijski ciklus u Općini Babina Greda, čiji proračun iznosi oko 2,5 milijuna kuna godišnje, nastavlja se ovoga proljeća izgradnjom tvornice za proizvodnju automobilskih dijelova TMD Groupa, vrijedne 12 milijuna eura, koja ima svoje pogone u susjednoj BiH, Gradačcu, Brčkom i Sarajevu.

'Registrirali su tvrtku sa sjedištem u Babinoj Gredi, što je uvjet općine svim investitorima koji dolaze. S obzirom na to da smo općina čiji je indeks razvijenosti ispod 50 posto, ulagači imaju pravo na povrat dijela kapitala. Tako smo naš nedostatak iskoristili kao prednost koju im nudimo. Na raspolaganju smo im 24 sata i oslobodili smo ih komunalne naknade jer to jedino možemo napraviti kao općina', objašnjava za tportal Josip Krnić, općinski načelnik Babine Grede, u kojoj su prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. živjela 3572 stanovnika.


Bosanskohercegovački investitor u svibnju bi trebao krenuti s gradnjom tvornice u ovom slavonskom mjestu, a kao krajnji rok za završetak određen je početak 2019. U pogonima bi posao trebalo pronaći sto radnika, a prema najavama vlasnika, kada proradi punim kapacitetom - iz nje će se ostvarivati oko 100 milijuna eura izvoza. TMD Group proizvodi ležajeve za vozila za njemačke partnere, a prošle godine kupljeno je zemljište u Babinoj Gredi od privatnih vlasnika jer ga više nema u gospodarskoj zoni.

'Nisu oni slučajno došli u Babinu Gredu. Kod nas je već Uni Viridas s turskim Unitom otvorio kogeneracijsko postrojenje vrijedno 288 milijuna kuna, a sada s talijanskom Florian grupom rade sušare i pogon za pripremu parketa, što će stajati oko šest milijuna eura, a zaposlit će se još 35 ljudi. Već je izdana građevinska dozvola za gradnju 6,5 hektara staklenika s partnerima iz Nizozemske, vrijednih između sedam i osam milijuna eura, u kojima bi prema najavama trebalo raditi još stotinu ljudi. Sve je to zakon spojenih posuda', dodaje Krnić, napominjući kako su u općini osmislili još jednu zonu na geotermalnom izvoru vode od 92 stupnja Celzija te s Vukovarsko-srijemskom županijom osnovali tvrtku nazvanu Geotermalni izvori Babina Greda.
IZVOR

02-03-2017

U novoj tvornici autodijelova posao za stotinjak osoba


Nakon dolaska tursko-belgijske energetske korporacije i gradnje elektrane na šumsku biomasu, što je najveća greenfild investicija u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a potom i popratnih sadržaja koji se realiziraju u sklopu projekta čiji je nositelj tvrtka Uni Viridas iz Zagreba, iz Babine Grede stižu najave o novim ulaganjima. Riječ je o investitoru iz Gradačca, naselja i središta istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu BiH koje administrativno pripada Tuzlanskom kantonu. U suradnji s njemačkim partnerima u blizini gospodarske zone Tečine sagradit će tvornicu autodijelova i dati novi zamah gospodarskom razvoju tog područja. Kupili su 3,5 hektara zemljišta, osnovali tvrtku sa sjedištem u Babinoj Gredi, platili porez i uredno podmirili sve obveze.
Lakše do EU
Rezultat je to, objašnjava načelnik Babine Grede Josip Krnić, dugogodišnjih prijateljskih odnosa tih dviju općina, a započeli su ih Babogredci koji su radili u Gradačcu prije Domovinskog rata. Gradačačani su, napominje, jako zahvalni tom graničnom području Hrvatske, koje im je u najtežim ratnim danima pružilo veliku pomoć. Prijateljstvo traje više od 20 godina, druženje je nastavljeno i na nogometnim terenima, a sada prerasta i u poslovnu suradnju. U povodu toga Općinu Babina Greda posjetili su načelnik Gradačca Edis Dervišagić, njegov pomoćnik Hajrudin Hasanbašić i predstavnik Službe civilne zaštite Općine Gradačac Isam Senaić. Razgovaralo se o razvoju međugranične poslovne, ali i druge suradnje.
- Investitor se za Babinu Gredu odlučio na preporuku načelnika Gradačca. On podupire svoje gospodarstvenike, koji radi lakšeg poslovanja u Europskoj uniji trebaju osnivati pogone u Hrvatskoj. Riječ o investiciji vrijednoj oko 12 milijuna eura koja bi trebala otvoriti 100-tinjak radnih mjesta - objašnjava Krnić. Dodaje da je riječ o vrlo ozbiljnom investitoru, koji u svojim pogonima u BiH zapošljava 580 radnika.
- Bio sam u Gradačcu, obišao pogone i ostao jako ugodno iznenađen viđenim. Moram priznati da nisam očekivao tako visok standard, to je, mogu reći, i iznad europskog nivoa, i pitao sam se je li moguće da i u BiH ima takvih pogona. Osim toga, prosječna plaća na gradačačkom području je 500 konvertibilnih maraka, a u tim pogonima ljudi imaju oko 950 maraka - kazao nam je Krnić.
Poziv dijaspori
- Cilj mi je da s kompletiranjem investicija u poduzetničkoj zoni Tečine naš izvorni općinski proračun sa sadašnjih 2,5 milijuna kuna naraste na 10-ak milijuna kuna. Tako ćemo podizati standard i kvalitetu življenja u Babinoj Gredi i našim sumještanima omogućiti sve one bitne sadržaje kakve imaju razvijenija naselja. Tu svakako mislim i na dječji vrtić - napominje Krnić.
Uvjeren je da će gradnja velikih pogona, poput onih autoindustrije, stakleničke proizvodnje i sušara, biti dobar vjetar u leđa lokalnim obrtnicima i potaknuti ih na nova ulaganja, a Općina će ih subvencionirati.
Načelnik Babine Grede motivirajućim pismom obratio se Babogredcima, koji su već dugo godina na privremenom radu u Njemačkoj, Švicarskoj…, a koji su se u velikom broju, njih više od 500, okupili na večeri u Baselu koju je organizirala Udruga Babogredaca.
- Otvoreno sam im poručio da je u Hrvatskoj došlo vrijeme da i oni počnu razmišljati o načinu na koji bi mogli investirati u našu sredinu, uz poruku da se vrate i da će Općina bezrezervno podržati svaki njihov projekt, da ćemo naći načina da ih podupremo u svim njihovim aktivnostima i nastojanjima - zaključuje Krnić.

Krnić zadovoljno ističe da se nakon gradnje elektrane poduzetnička zona Tečine razvija. Gradi se Centar za sušenje drva, gdje će biti otvoreno novih 35 radnih mjesta, ishođena je građevinska dozvola za staklenike, a sada stižu i investitori iz Bosne.
- Ovo je poruka da, uz europske ulagače, i u nama susjednoj BiH ima ozbiljnih i kvalitetnih investitora. Drago nam je što su sa svojim partnerima iz Njemačke odlučili autodijelove proizvoditi u Babinoj Gredi, gdje će biti i sortirnica i pakirnica. Vjerujem da će priliku za posao dobiti i velik broj žena, što mi je posebno drago - ustvrdio je.
IZVOR

25-02-2017

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa


Povjerenstvo je utvrdilo da je načelnik Općine Babina Greda i bivši zastupnik u Hrvatskom saboru Josip Krnić prekršio članak prema kojem dužnosnici koji već primaju plaću za dužnost ne smiju primati drugu plaću ni naknadu za obnašanje druge javne dužnosti te mu je izreklo sankciju obustave plaće u ukupnom iznosu od deset tisuća kuna. Krnić je istovremeno primao plaću za obnašanje dužnosti zastupnika, odnosno naknadu godinu dana nakon prestanka obnašanja dužnosti i naknadu za obnašanje dužnosti načelnika općine Babina Greda.
IZVOR

<< < 1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>