Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (370)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

22-10-2011

Babinoj Gredi konačno pitka voda iz vodovoda


Priključenjem Babine Grede na regionalni vodovod Istočna Slavonija zadovoljni su u tome mjestu, posebice načelnik Josip Krnić koji ističe kako je velika općina napokon dočekala da u 21. stoljeću ima kvalitetnu pitku vodu. "Svi znamo kako je u vrijeme lanjskih poplava bila upitna kvaliteta vode iz zdenca u centru mjesta. Moram zahvaliti Hrvatskim vodama, državnom tajniku Zdravku Krmeku, zatim vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću, kao i direktoru Vinkovačkog vodovoda Draženu Milinkoviću. Oni su pomogli da Babina Greda dobije vodu iz regionalnog vodovoda", istaknuo je Krnić. Dodaje da je uloženo 1,2 milijuna kuna, dok je Općini ostalo plaćanje PDV-a i udjela od 40.000 kuna, odnosno, Babina Greda je uložila ukupno 300.000 kuna. "Odlukom Općinskog vijeća naknada za priključenje na vodovodnu mrežu smanjena je s 4.000 kuna na 1.500, uz mogućnost plaćanja na 5 do 6 obroka. Nadamo se kako će mještani početi priključenje na vodovod", naglasio je Krnić. U Babinoj Gredi očekuju i radove na gradnji kanalizacijske mreže, što će, kazao je načelnik, ipak potrajati. "U tijeku je natječaj za javnu nabavu za izgradu projektne dokumentacije. S općinama Slavonski Šamac i Sikirevci kupili smo zemljište kako bismo sagradili jedan pročistač za sve tri općine. Hrvatske vode sufinancirat će projekt s 80 posto, dok će Babina Greda uložiti 20 posto sredstava za projektiranje", pojasnio je dodajući kako je riječ o projektu koji bi za godinu i pol dana mogao startati. "Ako znamo da se Babina Greda prostire na čak 607 hektara, što znači polaganje kanalizacijski cijevi na oko 30 do 35 kilometara, sve je jasno - o koliko je značajnom projektu riječ", zaključio je Krnić.
IZVOR

17-10-2011

Zbog prijateljskih veza posao već zaposlenoj knjižničarki?


Ogorčeni supružnici iz Županje (podaci poznati redakciji) odlučili su u javnost iznijeti svoj slučaj kao, tvrde, očiti primjer nepotizma. Diplomirana knjižničarka i prof. hrvatskog jezika iz Županje javila se krajem kolovoza na natječaj za izbor ravnateljice Općinske narodne knjižnice u Babinoj Gredi. Nadala se da će nakon rada na određeno vrijeme u Gradskoj, a potom i školskoj knjižnici u Županji, napokon dobiti stalan posao. “Natječaj je zatvoren 6. rujna, a oko 10. sam zvao u Općinu i rečeno mi je da je na natječaj stigla samo jedna zamolba. Općinsko vijeće sastalo se tek za dva tjedna i hladan tuš dočekao nas je kada smo čuli da je za ravnateljicu izabrana osoba iz Cerne, koja živi u Stonu i radi tamo u školi”, ispričao nam je revoltirani suprug, kojemu nije jasno otkuda se iznenada pojavila njezina zamolba. Šturu obavijest o imenovanju ravnateljice, bez ikakvog obrazloženja, profesorica iz Županje dobila je tek 12. listopada.
“Pojašnjenje sam zatražio od načelnika Krnića koji mi je drsko odgovorio da on s tim nema ništa i spustio mi slušalicu. Nakon mog ponovnog poziva pravdao se time da moja supruga nema dovoljno staža, iako ima samo nekoliko mjeseci manje od konkurentice, a niti jedna nema traženih pet godina radnog iskustva. Ali osoba koja je primljena prijateljica je Krnićeve bliske suradnice, vrlo aktivne u Forumu žena SDP-a i općinske vijećnice, a bila joj je čak i mentorica”, ustvrdio je naš sugovornik. Tvrdi da se namjerno otezalo s procedurom kako bi izabrana osoba mogla odraditi otkazni rok.
Načelnik Josip Krnić revoltirano je odbacio optužbe o nepotizmu, ustvrdivši da je zamolbe razmotrilo peteročlano povjerenstvo i dalo preporuku koju je prihvatilo Vijeće. Za Županjku tvrdi da nije priložila presliku staža iz radne knjižice i da je zbog toga trebala biti i eliminirana. Rekao je da ima manje iskustva od protukandidatkinje koja se na natječaj javila u utvrđenom roku.

Također, javili su nam se i Babogredci koji optužuju općinske čelnike za pogodovanje pri zapošljavanju školskog domara. Unatoč brojnim zamolbama mještana, među kojima je i Babogredac koji već 20 godina mijenja domara, primljena je osoba iz Cerne. "A što smo trebali? Raditi mimo zakona, ne uvažavati prioritete i napraviti ono što su radili u HAC-u? I ja bih volio da se zaposlila osoba iz Babine Grede, ali što ja mogu kada se na natječaj javio dragovoljac iz Cerne”, odgovorio je na optužbe načelnik Krnić.
IZVOR

15-10-2011

Dovoze i ostavljaju pse na stočnom sajmu


Stočni sajam u Babinoj Gredi jedini je registrirani u ovom dijelu Hrvatske i tradicija koju, tvrde Babogredci, ništa ne može prekinuti. Sajam se ranijih godina održavao svakog 10. u mjesecu, a zbog velikog interesa posjetitelja odlučeno je da će se održavati dva puta - i 25. u mjesecu.
"Svima se nam se razvuče osmijeh na licu kada spominjemo sajam, jer on na neki način Babinu Gredu održava na životu. Ne održava se on samo zbog naših poljoprivrednika i stočara, od njega žive i babogredski trgovci i ugostitelji, svi na neki način od njega profitiraju", ustvrdio je načelnik Babine Grede Josip Krnić.
U posljednje se vrijeme, upozorava naš sugovornik, pojavio problem sa psima lutalicama jer su mnogi nesavjesni građani u babogredskom sajmu prepoznali idealnu priliku za riješiti se kućnih ljubimaca.
"Nakon svakog vašara na prostoru Sajmišta ostaju brojni psi i u prvi mah ni nama nije bilo jasno o čemu je riječ jer se to ranije nije događalo. Opazili smo da ljudi dovode pse i ostavljaju ih na sajmu. Psi lutalice veliki su nam problem koji ćemo vrlo teško riješiti. Nemamo ih gdje smjestiti, a cijena od 400 do 500 kuna koju traže za zbrinjavanje jednog psa za nas je preveliki trošak jer mi taj novac nemamo", pojašnjava Krnić.
Financiranje zbrinjavanja pasa lutalica i angažiranje specijalizirane higijeničarske služb, tvrde lokalne vlasti, bio bi pravi luksuz. Općinski čelnici smatraju da bi, uz velik broj socijalnih slučajeva i ljudi koji su ostali bez posla i jedva uspijevaju preživjeti mjesec, izdvajanje novca za pse od njih bilo neodgovorno. Stoga apeliraju na vlasnike životinja da svoje kućne ljubimce ne ostavljaju na sajmu i svoj problem pokušaju riješiti na drugačiji način, pronađu udomitelje ili slično. Velik broj pasa lutalica dolazi i pred školu i stalna su prijetnja učenicima koji u strahu dolaze i odlaze s nastave.
IZVOR

30-09-2011

Berava više neće biti septička jama


Nakon nezapamćenih poplava koje su u lipnju prošle godine poharale Babinu Gredu, Hrvatske vode odmah su priskočile u pomoć kako bi riješile problem odvodnje u selu. Bageri su ubrzo izašli na teren i do sada je uređeno čak 40 kilometara kanalske mreže na širem babogredskom ataru. Načelnik Josip Krnić odlučio je stati na kraj i ružnoj navici svojih sumještana koji otpadne i fekalne vode ispuštaju u Beravu. Riječ je o kanalu dugačkom 20-ak kilometara koji se proteže duž Babine Grede, od Gundinaca pa sve do Krajc kanala u Cerni. Babogredci su oduvijek bili vezani uz tu rijeku koja se do prije nekoliko godina i mogla tako nazvati, no širenjem kanalske mreže i novim sustavom prokopavanja kanala količina vode znatno je smanjena, a Berava gotovo presušila. Unatoč tome, brojna su kućanstva otpadne i fekalne vode nastavila ispuštati u kanal. Krnić je ponudio prihvatljivo rješenje koje ne zahtijeva velike troškove, a mnogo će značiti za cijelo selo. Sumještanima će predložiti izgradnju septičkih jama s postavljanjem prirodnih filtara, odnosno ugljena, šljunka i pijeska, što će otpadne vode pretvarati u vode druge kategorije, koje će se tada moći nesmetano ispuštati u Beravu.
Budući da je kanal detektiran kao kritična točka, Hrvatske vode krenule su u njegovu sanaciju. Prije svega zbog činjenice što je Babina Greda zaštićeno vodonosno područje i više od 70 posto vode iz regionalnog vodovoda istočne Slavonije nalazi se pod tim selom, a čak osam posto stanovnika Hrvatske pije babogredsku vodu. Već je prije očišćen i izmuljen dio korita od Gundinaca do Babine Grede, a trenutačno su u tijeku radovi u Ulici Vladimira Nazora. “Ne treba zanemariti činjenicu da će stavljanjem u funkciju kanala Dunav-Sava, čiji su pripremni radovi u Babinoj Gredi već krenuli izgradnjom melioracijskog kanala koji će vodu akumulirati iz rijeke Save, Berava ponovno postati tekuća rijeka. To nam je i cilj jer su Babogredci uz nju ipak povijesno vezani”, pojasnio je Krnić.

Načelnik Krnić pohvalio je suradnju s Hrvatskim vodama koje su spremne pomoći i u izgradnji kanalizacijske mreže. “Iz izvornog proračuna teškog 2,6 milijuna kuna ne možemo izdvojiti oko četiri milijuna samo za projektnu dokumentaciju. Babina Greda je veliko selo i trebat će izgraditi čak 50 kilometara kanalizacijske mreže, što je vrlo skupa investicija. Zato smo se obratili Hrvatskim vodama, no u okviru svojih mogućnosti spremni smo ih financijski pratiti”, kazao je načelnik.
IZVOR

28-09-2011

Posao u stakleniku tek krajem 2012. godine


Unatoč očekivanjima Babogredaca da će prvi od njih na proljeće 2012. dobiti posao u stakleniku, koji bi trebao niknuti u blizini geotermalne bušotine u tome selu, zainteresirani će se ipak morati strpjeti do kraja sljedeće godine. Slavonskobrodski poduzetnik Ante Prkačin, koji je krajem lipnja postao vlasnik parcele u Babinoj Gredi s izvorištem termalne vode, potvrdio nam je da će prva konkretna akcija, kako ju je nazvao, biti staklenička proizvodnja.
Kupac tog atraktivnog zemljišta zapravo je tvrtka Cezarion d.o.o. u vlasništvu Prkačinovog sina i zeta. Nakon sređivanja imovinsko-pravnih odnosa, novi vlasnici parcele sada objedinjuju postojeću dokumentaciju, koju, s ciljem stavljanja u funkciju geotermalnog izvorišta, ishodi tvrtka Geoen iz Zagreba. Njezin suvlasnik Dragan Jurilj bio je ozbiljno zagrizao u taj projekt, ali se s vlasnikom parcele, koja se prostire na 17.700 četvornih metara, Ilijom Martićem, dvije godine nije mogao dogovoriti oko cijene te se odlučio povući.
Prkačin mu je ponudio suradnju, a s obzirom na to da je s Juriljem već ranije surađivao i da ima dobra iskustva, ponudio mu je partnerski odnos i osnivanje zajedničke tvrtke koja će voditi posao u Babinoj Gredi.
- Projekt je trenutačno u fazi projektiranja staklenika. Istovremeno ćemo provoditi i istraživanje bušotine, za što je već ishođena dozvola. Uvijek sam bio realan i mogu reći da će staklenička proizvodnja biti pokrenuta do kraja sljedeće godine. Izuzetno sam zadovoljan odnosima koje sam uspostavio s općinskim i županijskim čelnicima jer potpora lokalne zajednice vrlo je važna. Župan Božo Galić mi je rekao da Županija za takve projekte radi 24 sata dnevno i to mi stvarno mnogo znači - rekao je Prkačin.
Iako će u početku posao dobiti nekoliko desetaka osoba, Babogredci u konačnici očekuju otvaranje najavljenih 250 radnih mjesta i gospodarski procvat babogredskog područja. Usto, lokalne vlasti mnogo očekuju i od rudne rente, odnosno naknade za eksploataciju geotermalne vode, što će im značajno podebljati proračun.

Što se tiče vrijednosti projekta, ocijenio ju je neograničenom, a startat će s četiri do pet milijuna eura. Babogredci ne kriju zadovoljstvo što su se stvari napokon pokrenule s mrtve točke i što će se upravo u njihovom selu osvariti investicija kakvom se ne mogu pohvaliti mnogo veće sredine. Na pedesetak hektara oko geotermalne bušotine trebali bi niknuti turistički, industrijski i poljoprivredni objekti koje je još prije dvije godine predstavila tvrtka Geoen.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 [36] 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>