Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (362)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 > >>

03-01-2017

Do lipnja će biti gotov Centar za sušenje drva


U gospodarskoj zoni Tečine u Babinoj Gredi do lipnja ove godine s radom će početi Centar za sušenje drva, a bit će otvorena i 24 nova radna mjesta. Vukovarsko-srijemska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša donijelo je sredinom prosinca rješenje o tome da je projekt prihvatljiv za ekološku mrežu jer ne postoji mogućnost negativnih utjecaja i odmah se krenulo s pripremnim radovima na izgradnji Centra. Zahtjev za ocjenu ekološke prihvatljivosti podnijela je Unisol Kastelica d.o.o. iz Zagreba, sestrinska tvrtka Uni Viridasa koji je nositelj projekta elektrane na šumsku biomasu Viridas Biomass, kapaciteta 9,9 MW, koja već više od godinu dana uspješno radi u gospodarskoj zoni. Riječ je o najvećem hrvatskom kogeneracijskom postrojenju na šumsku biomasu i najvećoj greenfield investiciji u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Projektom Centra predviđena je gradnja osam građevina: četiri sušionice za sušenje drva od kojih će svaka imati osam komora, zatvorena hala sa sortirnicom, nadstrešnica za odlaganje drvne sirovine, upravna zgrada te trafostanica. Također je planirana i hidrantska mreža te toplovod koji će biti spojen na energanu koja se nalazi na susjednoj katastarskoj čestici, a služit će kao izvor eneregije za sušenje drva u sušionicama te grijanje građevina na predmetnoj parceli.
- Na lokaciji smo već krenuli s pripremnim radovima i očekujemo da ćemo do lipnja biti gotovi. Centar za sušenje drva gradi se prema zahtjevu krajnjeg korisnika, a to je Florian grupa, odnosno njihovo društvo Lipovljani Lignum. Centar im je potreban kako bi stvarali dodatnu vrijednost za ostale poslovne aktivnosti koje nisu i neće sve biti koncentrirane u Babinoj Gredi. Ovo im je jedan od bitnih koraka kako bi dobili viši stupanj finalizacije svog drvnog asortimana - pojašnjava članica Uprave Uni Viridasa Sunčica Lalić. Napominje da je talijanska Florian grupa već više od 40 godina prisutna na tržištu drvom i drvnim proizvodima i danas je jedna od tri vodeće tvrtke u hrvatskoj drvnoj industriji. U Babinoj Gredi radit će jedan manji dio svog širokog segmenta poslovanja. U sklopu Florian grupe Hrvatska, Lipovljani Lignum bavi se proizvodnjom lijepljenih elemenata za prozore i vrata, masivnih ploča, te gotovih termo tretiranih podova.
- Naše sestrinsko društvo ovdje nastupa isključivo kao investitor, odnosno kogeneracija koja će davati toplinsku energiju, a krajnji korisnik Lipovljani Lignum projekt će dalje razvijati i otvarati radna mjesta. Investiciji se pristupa etapno, tako da vjerujem da će i prije spomenutog roka dio biti u funkciji. U Babinoj Gredi imat ćemo ogledni primjer u kojem tri, četiri različita projekta sinergijom mogu jako lijepo funkcionirati - zaključuje Lalić.
IZVOR

30-12-2016

Od čega će živjeti? Od 1. siječnja u Babinoj Gredi bez otkupa mlijeka


Od nedjelje, 1. siječnja, vlasnik minimljekare Družba u Babinoj Gredi, Pavo Barić, prestaje otkupljivati mlijeko. Nakon što je krajem prošle godine smanjio proizvodnju sira, sada ju je odlučio potpuno prekinuti. Ta nagla odluka šokirala je dugogodišnje kooperante koji žive isključivo od mljekarstva i kojima je to jedini prihod, a najviše su pogođene obitelji u naselju Kladavcu.
- Ovo mi je bio najtužniji i najteži Božić u životu. Kao grom iz vedra neba na Badnjak nam je stigla obavijest od Pave Barića o obustavi otkupa mlijeka, i to već od Nove godine. U potpunom sam šoku! Nikakvog nagovještaja o tako nečemu nije bilo. Noćima ne spavam od brige kamo s mlijekom jer mi na Kladavcu u posebno smo teškoj situaciji - ispričao nam je Vinko Barić, koji ima 12 krava i trenutačno dnevno proizvodi oko 100 litara mlijeka.

Čekaju na Općinu
Naselje Kladavac sedam je kilometara udaljeno od općinskog središta, smješteno uz šumu, na pola puta između Babine Grede i Prkovaca u Općini Ivankovo. Vinko kaže da su kontaktirali i Vindiju i Meggle, ali nitko od velikih otkupljivača ne želi dolaziti na Kladavac i svakodnevno se u kamionu truskati makadamskom cestom zbog 300-tinjak litara mlijeka.
- Jedino nam preostaje nadati se da ćemo s Vindijom moći dogovoriti da mlijeko vozimo u oko 17 kilometara udaljene Gundince. To selo, za razliku od Babine Grede, ima otkupnu stanicu za male mljekare, gdje oni svakodnevno dovoze svoje mlijeko u veliki laktofriz i kamion ga potom kupi. Ako nas ne prime u Gundincima, ne znam što ćemo, drugog izlaza nemamo osim da rasprodajemo stoku i počnemo živjeti od socijalne pomoći - očajan je kladavački mljekar, koji napominje da ljudi imaju kredite i da su sada na koljenima. Dodaje da je razočaran i izostankom reakcije općinske vlasti koja zatvara oči pred takvim problemima i koja se svojih sumještana sjeti jedino kada treba pokupiti glasove.

Uništila ih politika
Vlasnik minimljekare Družba Pavo Barić jučer nam je rekao da je odlučio napraviti stanku i dobro razmisliti o svemu.
- Nakon 21 godine neprekidnog rada, bez ijednog slobodnog dana, i stalne borbe za tržište s nelojalnom konkurencijom, ali i onima koji mi od samog početka rada podmeću i zatvaraju mljekaru, odlučio sam se malo povući. Mjesec, dva otići ću na godišnji odmor. Moram napraviti neku rekonstrukciju i vidjeti što i kako dalje, hoću li i kada ponovno početi rad i na koji način. Žao mi je tih ljudi od kojih sam otkupljivao mlijeko, posebice su u teškoj situaciji proizvođači s Kladavca, pokušavam pronaći način kako s njima nastaviti suradnju. Ali jednostavno si moram uzeti malo vremena - poručuje Barić.
Ljudi su mu, kaže, u mljekaru svako jutro dovozili mlijeko od sedam do osam sati, a druge otkupljivače moraju satima čekati jer ne znaju kada će naići. Kaže da je situacija u mljekarstvu katastrofalna i nije nimalo optimističan. Tvrdi da se događa upravo ono na što je prije desetak godina i upozoravao, kada su ga mnogi zbog toga dočekivali na nož, a to je da nestaju mali proizvođači i da selo umire - uništila ih je politika.
IZVOR

20-12-2016

Mali proizvođači sira udružuju se i šire pristup tržištu


Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, u suradnji sa Savjetodavnom službom, organizirao je u Babinoj Gredi petodnevnu edukaciju o proizvodnji sira na obiteljskim gospodarstvima za 20-ak polaznika. Cilj je očuvati tradicionalnu, karakterističnu i izvornu proizvodnju sira i članovima OPG-a omogućiti da kroz stručno osposobljavanje unaprijede proizvodnju. Teorijski dio prezentacije odnosio se na zdravlje sireva, kvalitetu mlijeka, osnove sirarstva, tehnologiju prerade, instrumente za preradu i ispravno označavanje proizvoda. U praktičnom dijelu radilo se više vrsta sireva - polutvrdi, škripavac, kuhani, svježi sir, te drugi mliječni proizvodi, kao što su maslac, aromatizirana sirutka i pripravci od svježeg sira. Kao najveći problem proizvođači su istaknuli tržište.

Svatko za sebe

- Imamo na stotine proizvođača, ali svatko radi za svoje osobne potrebe i ljudi jako teško trže svoje domaće proizvode. Zato idemo ka tome da se udružimo i zajedničkim snagama nešto pokrenemo, da ljudi pokušaju od proizvodnje sira živjeti ili bar dobrim dijelom popunjavati svoj kućni budžet - kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ Andrija Matić.
Županija se trudi pomoći proizvođačima u prepoznavanju ključnih procesa proizvodnje i pronalasku načina za plasman proizvoda jer potražnja za sirom premašuje ponudu. Matić napominje da Hrvatska danas potroši više sira nego što ga proizvede i da u tome vidi šansu obiteljskih gospodarstava.
Među polaznicima edukacije bila je i Ana Kesić, koja se već 15 godina bavi proizvodnjom sira. Plasira ga na županjsko tržište, ima svoje stalne kupce i uhodan posao i kaže da je zadovoljna.
- Naši su poljoprivrednici na edukaciji dobili niz različitih informacija, najviše tehnološke prirode, o preradi različitih vrsta sireva, o zakonskoj lekslativi vezano uz objekte koje trebaju imati ako se žele baviti tom proizvodnjom. Zastupljen je bio i dio ekonomskih tema koji je važan za poljoprivredu - kazala je Anđelka Pejaković iz Savjetodavne službe Zagrebačke županije.

Sirarska manifestacija

Edukacija je bila besplatna, a Županija je svim polaznicima dodijelila par bijelih čizama, bijeli radni mantil i bijelu kapu kao simboličnu nagradu za namjeru da proizvode u skladu s prihvatljivim standardima. Vrlo je bitno i to, napominje pročelnik Matić, što polaznici završetkom edukacije stječu dokument kojim su prihvatljiviji za natječaje iz EU izvora, a Županija će, naglasio je, pomoći njihovu kandidaturu. Certifikatom će OPG-ovi podignuti vrijednost svog proizvoda, ali i uspješnost na projektima kojima se namjeravaju prijaviti za dobivanje potpora.
I načelnik Babine Grede Josip Krnić smatra da ljude koje imaju manje OPG-ove treba poticati da ne prodaju mlijeko kao sirovinu, nego da sami rade sir kao dodatni proizvod. Ali da krenu i u proizvodnju začinskog bilja i svega onoga čime ga mogu oplemeniti i od toga proizvoda napraviti brend.
O tome da je Babina Greda, koja u Vukovarsko-srijemskoj županiji prednjači po stočnome fondu, poznata po proizvodnji sira najbolje svjedoči i lani pokrenuta manifestacija Dani kulina i sira. A zbog važnosti proizvodnje i iskazanog velikog interesa proizvođača, Babogredci su prihvatili prijedlog Županije o održavanju samostalne sirarske manifestacije u Babinoj Gredi, koja će od sljedeće godine biti na županijskoj razini.

Babogredci otišli, ideja o mini sirani propala

Upravitelj zadruge “Babogredski feniks” Mato Petričević podsjeća da je postojao dogovoreni projekat o izgradnji mini pogona za preradu sira koji bi koristili svi zadrugari, ali je u dvije godine čak 700 Babogredaca otišlo iz sela i 30 posto ljudi je napustilo postojeću proizvodnju koju su imali.
IZVOR

06-12-2016

Škola u Babinoj Gredi će napokon biti spremna i sigurna za prihvat djece


Počela je sanacija gradilišta školske sportske dvorane u Babinoj Gredi. Ministarstvo obrazovanja potpisalo je ugovor s GK grupom koja će do kraja prosinca završiti radove i školsku zgradu dovesti u stanje sigurnosti kako bi se 320 babogredskih osnovaca u drugom polugodištu vratilo u svoju školu. Učenici od početka školske godine nastavu pohađaju u Cerni i Županji jer njihova školska zgrada, zbog šest metara duboke jame na spomenutom gradilištu, nije sigurna za boravak i predstavlja ugrozu za učenike i zaposlenike škole. Početkom studenoga ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u Babinoj Gredi se sastao se s Vijećem roditelja i postignut je dogovor da se krene s hitnim postupkom sanacije gradilišta sportske dvorane. Izvođač je ovih dana uveden u posao i škola će u predviđenom roku biti osposobljena za prihvat učenika.
Ministar je obećao i kako će na proljeće napokon početi gradnja sportske dvorane, vrijedne više od deset milijuna kuna, a završetak radova očekuje se za dvije godine.
- Nestrpljivo očekujemo projekcije državnog proračuna, odnosno proračuna Ministarstva obrazovanja da vidimo jesu li osigurana potrebna sredstva za dvoranu u Babinoj Gredi. Smatram da se što prije treba izraditi novi troškovnik te da bi se već do kraja godine mogao raspisati natječaj. Jer dok se provede potrebna procedura, taman će doći i proljeće i izgradnja dvorane može krenuti. Ako se bude čekalo proljeće, bojim se da će se sve nepotrebno odužiti do jeseni, a nikomu od nas to nije u interesu, zaključuje načelnik općine Josip Krnić. Podsjeća da su po tri milijuna kuna za gradnju školske sportske dvorane osigurali Općina Babina Greda i Vukovarsko-srijemska županija.
IZVOR

04-11-2016

Potpuno odustajem od mljekarstva. Žalosno, ali istinito!


Dugo je razmišljao i ipak, teška srca, odlučio staviti točku na “i”, spasiti što se spasiti može, jer voda mu je, kako kaže, došla do grla i ne želi srljati u propast. Mati Gregoroviću (48) iz Babine Grede nije bilo nimalo lako nakon dugogodišnjeg bavljenja mljekarstvom, od kojega je obitelj nekada pristojno živjela i imala pune staje, donijeti odluku o rasprodaji muznih krava. Ali dalje ne ide i, što je najgore, ne postoje nikakve naznake da će biti bolje.
Posao robija
- Potpuno odustajem od mljekarstva. Žalosno, ali istinito! Ja sam seljačko dijete i borio sam se za ovu državu. Radio sam u Austriji i, čim se zaratilo, vratio sam se u Hrvatsku da pomognem u obrani domovine, bio sam u policiji, gardi i evo što sam dočekao… Prisiljen sam odustati od posla koji sam godinama pošteno i vrijedno radio jer te država jednostavno tjera na socijalnu pomoć, što je doista poražavajuće. Da sam znao, nikada se iz Austrije ne bih vratio. Obitelj bi mi bar imala sigurnu egzistenciju. A ovako ne preostaje drugo nego ići nadničariti i biti tuđi sluga jer djecu treba iškolovati - kaže Mato.
Početkom ove godine Gregorovići su imali 20 muznih krava, devet su u međuvremenu prodali, sada su oglasili prodaju i preostalih deset, a jedna će zbog problema s nogama morati u klaonicu. Mlijeko isporučuju Meggleu, a prošlog su im mjeseca, kaže Mato, plaćali 1,26 kuna za litru, što je nedovoljno za podmirenje svih obveza i troškova života.
- Radi se od jutra do mraka, nemamo ni svetka ni petka. Ovo je postala prava robija. I zato je bolje na vrijeme povući ručnu. Ja sam u sustavu PDV-a i ne želim postati podstanar u svojoj kući, kakva je, takva je, ali je naša. Vidim da je vrag odnio šalu, jer država nam je postala maćeha. Bolje svaki dan i suhog kruha jesti nego da nam uzmu kuću. Imam prijatelja koji muku muči jer nije mogao platiti PDV i s bankom se nikako ne uspijeva nagoditi, izlaza nema, a kuća mu je na bubnju - ustvrdio je.
Supruga morala u Austriju
Mato i supruga Romana imaju troje djece, starija kći je nakon škole otišla u Švicarsku, sin je srednjoškolac, a mlađa je kći krenula u predškolu.
- Supruga je preko jedne osječke agencije otišla raditi u Austriju. I, uza sve probleme u mljekarstvu, sada imamo i razdvojen život, što nam jako teško pada. Sam sam u kući, sve je sada na meni, radim na njivi, oko stoke, posao ne može čekati, a dijete traži svoje. Trčim iz štale da se okupam jer kćerku moram voditi u predškolu, u igraonicu, a onda opet u štalu, pa ići po nju, vratiti se poslu… Previše je obveza i teško mi je sve uskladiti. Supruga u Austriji služi jednu baku i brine se je li kod kuće sve u redu, nedostaju joj djeca. Djeci, posebice kćerkici, jako nedostaje majka, meni supruga, i što da vam kažem... Nije nimalo lako. Ustajem ranom zorom, u 4.30, a liježem nakon 23 sata, i to mi je život - ispričao nam je.
- Tužno je to što se danas događa po našim selima. I kako su obitelji prisiljene patiti zbog razdvojenosti. Ali život teče dalje, neka nam Bog da zdravlja i snage da izdržimo i da ovo brzo prođe. A iskreno se nadam da će naša sela ponovno oživjeti i da se obitelji više neće morati razdvajati radi osiguranja egzistencije - poručuje Romana.

Potpore za gašenje proizvodnje - neshvatljive
Potpore za gašenje proizvodnje za Matu su, ističe, nepojmljive. “Nisam naučio da se od nerada može živjeti, da ne radiš, a netko ti za to plaća. Mi smo naučili svoj kruh pošteno zarađivati”, kaže. Dodaje da je u selu sada sve teže pronaći nekoga tko otkupljivačima predaje mlijeko, a krave je nekada imala gotovo svaka kuća u Babinoj Gredi. “Sjećam se da su moji roditelji imali četiri krave i četiri krmače. Skromno smo živjeli, ali četvero djece su školovali, uspjeli sve poplaćati i moglo se. A ja danas s 20 krava ne mogu sastaviti kraj s krajem. Nažalost, nisam jedini koji rasprodaje krave, sve je više štala prazno. A kada se jednom razočarate i prestanete baviti mljekarstvom, nikada više i ne pomišljate ući u taj posao. Susjed mi kaže da se više nikada ne bi vratio na mljekarstvo pa taman da mu za litru mlijeka plaćaju i 20 kuna”, zaključuje.
IZVOR

<< < 1 2 3 [4] 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 > >>