Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (366)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 [40] 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

15-03-2011

Ruža Babogretka pričala priče “Iz bakinog ormana”


Promocija knjige “Iz bakinog ormana” i prateća izložba slika autorice Ruže Knežević Babogretke do posljednjeg je mjesta ispunila dvoranu slavonskobrodske Gradske knjižnice. Sve je doduše izgledalo više kao babogredska velika soba u kojoj je “orman sa šlinganim i raznim rubinama” na kojem mirišu jabuke, a kraj njega asparagusi, pa onda “peć kraljica”, a za “trpezom” uz “ausec” pun domaćih kolača i upaljenu lampu “na petriol” “pripovidaju dive” iz Babine Grede - “najvećeg i najlipšeg slavonskog sela” - o vremenima njihovih baka, o životu, običajima, zgodama i nezgodama. Ružine pričice, ispričane autohtonim babogredskim govorom i prožete komičnim situacijama u kojima su se našle Matika, Agica, snaša Marica, Reza, baka Stana, Marta… sat su vremena, prekidane smijehom, držale pozornost posjetitelja, koji dugo godina znaju Ružu kao Babogretku iako je gotovo pola stoljeća mještanka Slavonskog Broda. Žene o kojima Ruža piše imaju seosku lucidnost i mudrost, imaju smjelost, putenost i grijeh… i ljubav koja poništava grijeh.
O pričama iz kojih “cure” izrazi koji su iščezli, kao i o njezinim pjesmama, govorili su etnolog Zvonimir Toldi, prof. Darija Matajić i Dunja Vanić, a o njezinim slikama, koje također motivima dočaravaju Babinu Gredu, govorio je akademski slikar Predrag Goll, čiju školu slikanja polazi i Ruža Babogretka. Kompletan doživljaj stare Babine Grede dočarali su i čitači dijelova priča Iz bakinog ormana, Jadranka Jurković, Sunčica Kaurić, Karla Babić i Mata Baboselac Mišin te mladi gajdaš Filip Kaurić. Po osmijesima na licu brojnih slušača moglo se zaključiti da regionalna književnost Ruže Babogretke zaslužuje pozornost i ima budućnost.
IZVOR

11-03-2011

Babogredci prijavili predsjednika Vije?a i lokalnog mljekara


Stanovnici Babine Grede podnijeli su kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru, PU vukovarsko-srijemskoj i Ravnateljstvu policije protiv aktualnog predsjednika Općinskog vijeća Jakoba Verića i Ive Stojanovića, vlasnika farme iz operativnog programa razvoja mljekarstva. Informaciju nam je potvrdio glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Krunoslav Žgela, poručivši da policija obavlja izvide i provjerava navode iz kaznene prijave.
Verića i Stojanovića njihovi sumještani optužuju za malverzacije s državnim poljoprivrednim zemljištem radi stjecanja protupravne imovinske koristi. “Nakon što je u veljači 2005. godine Jakob Verić prošao na natječaju i sklopio ugovor o kupnji 24 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta na području Općine Babina Greda, a koje se nalazi u Rudinama i Kladavcu, predmetno je zemljište, na temelju ranijeg dogovora, dao u zakup Ivi Stojanoviću, za kojega se zapravo i javio na natječaj. Isti ga obrađuje već nekoliko godina dok državne poticaje za zemljište i dalje koristi Verić, što je protivno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu”, stoji u kaznenoj prijavi. Babogredci, naime, smatraju da takav postupak dvaju sumještanina jasno upućuje na elemente kaznenog djela prijevare i zloporabe položaja i ovlasti na štetu Babogredaca. Predložili su i više od deset svjedoka, uglavnom bivših i aktualnih lokalnih dužnosnika.
Budući da je u Babinoj Gredi u tijeku postupak prodaje preostalog državnog zemljišta, podnositelji kaznene prijave upozoravaju da Verić i Stojanović namjeravaju isto ponoviti i u ovom natječaju.

Prozvani Jakob Verić, inače zaposlenik Hrvatske poljoprivredne agencije u Vinkovcima, izjavio je da postupak njegovih navodnih sumještana ne zaslužuje nikakav komentar jer je riječ o najobičnijim glupostima. “Očito da je nekome bilo jako dosadno ove zime. Neka svoje optužbe izvole i dokazati. Ako uspiju, spreman sam snositi posljedice, a ako ne uspiju, to ćemo riješiti sudskim putem”, rekao je Verić, pojasnivši da nije riječ o 24 nego o 13 hektara, koje još uvijek otplaćuje. Prvi komentar Ive Stojanovića također je bio da je nekome očito jako dosadano. “Ma to su gluposti jer ako sam uzeo zemlju u zakup, morao bi postojati i ugovor sklopljen kod javnog bilježnika. Nisam ja Pavo Barić ni Željko Kopić. Neke očito boli to što sam izašao i na ovaj natječaj sa svim mogućim prioritetima i ne znaju što bi sada od muke”, rekao je Stojanović.
IZVOR

05-03-2011

Opet ništa od staklenika i elektrane u Babinoj Gredi


Zbog nemogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, pompozno najavljivani projekt korištenja izvorišta termalne vode kraj Babine Grede doveden je u pitanje.
Prema idejnom rješenju zagrebačkog Geoena, tvrtke za iskorištavanje geotermalnih potencijala, u tome su selu na pedesetak hektara trebali niknuti turistički, industrijski i poljoprivredni objekti. U prvoj etapi planirana je gradnja staklenika i pokretanje povrtlarske proizvodnje, a nakon probijanja druge bušotine, i gradnja elektrane snage do 1.100 kW i toplane te proširivanje staklenika.
Investitori su namjeravali s lokalnom zajednicom i ponudom geotermalne energije po minimalnim cijenama privlačiti druge ulagače. Planove im je poremetio Babogredac Ilija Martić, vlasnik parcele od 18 tisuća četvornih metara na kojoj se nalazi bušotina geotermalnog izvorišta, s kojim suvlasnik Geoena Dragan Jurilj nije uspio postići dogovor. Martić je tražio deset eura za kvadrat, što je Jurilju bilo previše jer smatra da je riječ o poljoprivrednom, a ne o eksploatacijskom zemljištu.
- Bojim se da je on u cijeloj priči zapravo samo trgovac koji je došao odraditi posao za nekoga, za male se novce domoći željenoga objekta i onda ga debelo preprodati - smatra babogredski povrtlar i nastavlja: - Ne sviđa mi se način na koji se sve to radi jer mene kao Babogredca, koji želi dobro svome selu, zanima da dođe netko ozbiljan koji će uložiti u proizvodnju, zaposliti ljude i osigurati im egzistenciju. Netko prepoznatljiv poput Agrokora. Ne sporim da je rudarski objekt u vlasništvu Ine, ali nalazi se na mom terenu i to je nepobitna činjenica.
Jurilja je zaprepastilo to da jedan čovjek koči vrijedan i kompleksan projekt od lokalnog i županijskog značaja, koji donosi prosperitet i radna mjesta.
- Uložio sam previše i truda i vremena, pokrenuo sedam, osam upravnih postupaka, a pri kraju je onaj za pravo na istraživanje. Ishodio sam lokacijsku dozvolu, energetsko odobrenje za gradnju elektrane i ne pristajem na ucjene. S takvim čovjekom više ne želim imati nikakvog posla i lokalnim sam vlastima dao do znanja da izvole riješiti problem sa sumještaninom te da mi se nakon toga jave - kaže Jurilj.
No, sudeći prema Martićevim porukama da bi lokalni čelnici s njim dogovorili posao, ali bez novca, geotermalno izvorište u Babinoj Gredi još će dugo biti neiskorišteno.

Geotermalno izvorište otkrila je Ina tražeći naftu. Od središta sela udaljeno je samo kilometar, a po izdašnosti i energetski kvalitetnije od izvora uz koje su izgrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Izdašnost bušotine je 200 kubika vode u satu, a temperatura vode je 121,1 stupanj. Dnevna proizvodnja termalne vode odgovara dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje.
IZVOR

03-03-2011

IVAN MATIĆ PREUZEO DUŽNOST NAČELNIKA PU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE



"Izuzetno sam zadovoljan radom i suradnjom koju sam ostvario sa svima u PU vukovarsko-srijemskoj. Napravili smo neke pomake, posebice kada je riječ o graničnim pitanjima u svjetlu skorašnje buduće Schengenske granice" rekao je sada već bivši načelnik PU vukovarsko-srijemske Stipica Kuna novinarima tijekom prijema u uredu načelnika PU vukovarsko-srijemske gdje od jučer sjedi novi načelnik Ivan Matić.



On je, pak, ovdašnjem pučanstvu poznat, a nakon dugogodišnje uspješne karijere u MUP-u gdje se dragovoljno uključio u obranu Lijepe naše 1991.g., na novu dužnost čelnog čovjeka PU vukovarsko-srijemske došao je s mjesta zapovjednika Interventne jedinice policije PU vukovarsko-srijemske na kojem je bio 10 godina.



"Nisam očekivao postavljanje na ovo mjesto od strane vrha Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, ali rado prihvaćam novu dužnost koja će za mene biti novi izazov, pogotovo nakon mog uspješnog prethodnika" rekao je Matić nadajući se, kao što je i dosada bio slučaj sa svim načelnicima, daljnjoj dobroj suradnji s predstavnicima medija.



Tu je uspješnu suradnju istaknuo i Kuna koji odlazi na dužnost pomoćnika načelnika Uprave za granicu u Ravnateljstvu policije.


IZVOR

07-01-2011

U Babinoj Gredi najviše stradale njive SDP-ovaca?


Pravu lavinu nezadovoljstva i gorčine pokrenula je isplata naknade za štete od elementarnih nepogoda na području Općine Babina Greda. Revoltirani su svi, od oštećenih poljoprivrednika čiji su usjevi ponegdje potpuno uništeni do lokalnih čelnika koje većina Babogredaca smatra odgovornima za, kako tvrde, sramotnu odšetu koju im je država odobrila. No, kao glavne krivce ipak ističu članove Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. “Sramotno je ovo što se dogodilo u Babinoj Gredi, koja je najviše stradala u poplavama u lipnju prošle godine. Na temelju razmjera šteta u našemu selu proglašeno je stanje elementarne nepogode za cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju. Članovi Općinskog povjerenstva uopće nisu izlazili na teren nego su procjenu štete obavljali iz lokalnog kafića, samovoljno i prema vlastitom nahođenju određujući postotak uništenja usjeva od osobe do osobe. I naravno, nastojali su što šire ruke biti prema svojim drugovima i članovima partije, kojima su isplaćene i najveće naknade. Mi ostali smo zakinuti, posebice proizvođači šećerne repe, za koju je, unatoč velikim razmjerima stradavanja, utvrđena samo minimalna šteta. I to samo zato što smatraju da u našem selu repu siju jedino HDZ-ovci”, oštar je Marko Mrkonjić, koji je pretpio velike štete na usjevima.
I njegov sumještanin Ilija Martić, koji se bavi povrtlarstvom, ostao je neugodno iznenađen shvativši da je oštećen i da mu je Povjerenstvo, između ostaloga, zaboravilo uvrstiti i stopostotnu štetu na konzumnom luku. Od općinskih je čelnika pismenim putem zatražio pojašnjenje o tome tko je bio na terenu i tko je obavljao procjenu štete, a cijeli bi slučaj, kako doznajemo, mogao dobiti i sudski epilog.
Načelnik Josip Krnić priznaje da je i sam nezadovoljan iznosom odobrenim za njegovo selo ustvrdivši da je Babina Greda, kao najveća katastarska općina u Hrvatskoj, zakinuta. Smeta mu što svi nezadovoljnici upravo njega spominju kao krivca. Dodaje da su na temelju Babine Grede mnogi digli novac, pa su tako financijski bolje prošle i one općine koje su smještene na brdu nego selo koje je danima plivalo. Svoje je tvrdnje potkrijepio i priznanjem jednog poljoprivrednika iz obližnjeg sela koji mu je rekao da mu je neugodno ići po novac za naknadu štete jer mu kukuruz, koji je navodno stradao u poplavama, nikada nije bio bolji.
Babogredci sada kažu da su sami krivi što nisu bili mudriji i znali uloviti u mutnome. “Velik broj mještana nije ni prijavio štete jer su, poučeni dosadašnjim iskustvom, sumnjali da će ih država uopće obeštetiti. I umjesto da smo napuhavali iznose kao većina drugih koji sada zadovoljno trljaju ruke, mi smo išli pošteno i na kraju izvisili”, poručuju revoltirani Babogredci.

“Sada sam se uvjerio da se ne isplati biti pošten. Šteta na babogredskom području procijenjena je na sedam milijuna kuna, a Državno povjerenstvo bez ikakvog razloga odbilo nam je priznati 800 tisuća kuna. Nisu nam priznate ni štete na okućnicama, a najsramotnije je to što je ljudima kojima su kuće plivale i koji su pretrpjeli velike štete isplaćeno samo 300-tinjak kuna naknade. Ljudi su s pravom ogorčeni”, revoltiran je Krnić.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 [40] 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>