Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (360)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 [46] 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 > >>

20-03-2010

Seljaci traže odštetu zbog poplavljenih njiva


Zbog izgradnje melioracijskog kanala na području Babine Grede, u blizini Kladavca, brojnim su seljacima nanesene štete. Naime, riječ je o realizaciji pilot-projekta Nacionalnog plana navodnjavanja. Melioracijski kanal, koji će biti dugačak 15 kilometara, a širok 250 metara, vodu će akumulirati iz rijeke Save i, prema planu, u prvo će vrijeme navodnjavati 33 tisuće hektara obradivih površina smještenih na području Biđ-bosutskog atara.
Početak izgradnje zadao je glavobolje Babogredcima čije se njive nalaze u okruženju. Začepljeni su odvodni kanali koji su dosadašnjih godina bili u funkciji i nakon topljenja snijega sva je voda ostala na njivama. Među oštećenima je i Tomislav Stojanović, kojemu je poplavljeno pet hektara zasijanih pšenicom i djetelinom.

Uzalud čekali procjenitelja
- Otkako znam za sebe bavim se poljoprivredom i obrađujem ovu zemlju i još se nikada nije dogodila slična situacija. Odvodni kanali bili su u funkciji i voda se nikada nije zadržavala na njivi. A ovo što nam se sada događa prava je katastrofa! Njiva mi je doslovno plivala u vodi, koja nije imala kamo. Odmah smo o svemu izvijestili općinske čelnike i alarmirali Hrvatske vode, koje su i odgovorne za ovu situaciju. Poručeno nam je da dođemo u njihovu ispostavu u Vinkovce i donesemo vlasničke listove naših parcela, što smo i učinili. Gospođa je ondje napravila zapisnik i rečeno nam je da će na teren izići procjenitelji koji će utvrditi nanesenu štetu, no oni se nikada nisu pojavili. Umjesto njih, stigli su bageri, koji su prokopali i pročepili kanale, tako da se voda djelomice povukla, no na nekim mjestima se ne miče. Kod moga susjeda situacija je još gora jer mu je cijela njiva još uvijek pod vodom. Ako Hrvatske vode nešto ne poduzmu i ne obeštete nas, svoja ću prava potražiti na sudu, a postoje i fotografije koje sam snimio i koje će potvrditi moju priču - rekao nam je Stojanović, inače vlasnik OPG-a koji obrađuje 40 hektara zemlje i koji živi isključivo od poljoprivrede.

Nema odštete?
Kako neslužbeno doznajemo, Hrvatske vode o tome za sada ne razmišljaju. Pravdaju se time da je ono što će Babina Greda dobiti izgradnjom i stavljanjem u funkciju melioracijskog kanala neusporedivo veće u odnosu na trenutačn nanesenu štetu na njivama. Riječ je o dvije tisuće hektara površina koje će biti u sustavu navodnjavanja i čija će cijena višestruko porasti. Osim toga, Hrvatske vode platile su Općini i pozamašan iznos za komunalni doprinos, a veliki novac dobili su i Babogredci koji su prodali zemlju što se nalazila na trasi kanala. No, sve to ipak ne umiruje Tomislava Stojanovića, koji ističe da on osobno od toga nema ništa.
- Ma, mene uopće ne zanima koliko će porasti cijena zemljišta jer ja svoje njive na namjeravam prodati. Živim od zemlje, namjeravam je i dalje obrađivati i za mene ne postoji drugo. Želim samo da mi se nadoknadi šteta koja mi je nanesena tuđom krivnjom - poručuje naš sugovornik.

Voditelj Vodno-gospodarske ispostave Biđ-Bosut Vinkovci Josip Kuterovac pojašnjava da je problem nastao zbog nemogućnosti spoja melioracijskog s odvodnim kanalima na dijelu koji istražuju arheolozi. Tek će se nakon završetka arheoloških iskapanja moći kvalitetno riješiti problem odvodnje. Ističe da su bageri intervenirali na terenu, ali o mogućnosti obeštećenja seljaka nije želio govoriti.
IZVOR

19-03-2010

Kladavčani napokon izlaze iz kaljuže?


Čelni ljudi Županijske uprave za ceste, Hrvatskih šuma - Uprave šuma Vinkovci, ispostave Hrvatskih voda i općine Babina Greda dogovorili su aktivnosti na zajedničkom održavanju županijske ceste Babina Greda - Prkovci. Riječ je o 14 kilometara dugoj makadamskoj cesti uz koju se proteže naselje Kladavac gdje živi 30-ak obitelji. Sastanak je sazvao ravnatelj Županijske uprave za ceste Senko Bošnjak i na njega pozvao sve one koji imaju veze sa spomenutom cestom, koja se ujedno koristi i kao šumski put. Upozorio je na to da ŽUC redovito intervenira na toj cesti, no čim njome prođu teški strojevi Hrvatskih šuma razvale ju, a traktori dodatno pogoršaju situaciju. Iako su se za stolom našle sve strane radi iznalaženja najboljeg rješenja koje će zadovoljiti ponajprije Kladavčane, o tome što je zapravo dogovoreno i na koji će se način riješiti njihov problem, nismo uspjeli doznati. Sudionicima sastanka Bošnjak je, kako doznajemo, navodno poručio da ne izlaze u javnost s nikakvim informacijama i da će se on pobrinuti za to da se mediji o zaključcima sastanka izvijeste priopćenjem za javnost. Navodno je revoltiran napisom u kojem su Kladavčani ustvrdili da su zapostavljeni od strane ŽUC-a i da za njihove probleme nitko ne mari. Posebno je zamjerio načelniku Josipu Krniću koji ih je podržao. Jučer smo cijelo prijepodne pokušavali doći do Senka Bošnjaka koji nam se opravdao da je na sastanku i da ga zovemo kasnije, a nakon što je čuo zbog čega ga trebamo, više se nije niti javljao na telefon.
IZVOR

10-03-2010

Usred krize mljekar Ivo gradi novu farmu


Jedan od najuspješnijih proizvođača mlijeka u Babinoj Gredi, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ive Stojanovića, uspješno se odupire krizi i u ovim, za hrvatsku poljoprivredu zasigurno najtežim danima. U suvremeno uređenoj farmi trenutačno imaju stotinu krava muzara koje dnevno daju 1.900 litara mlijeka. Svu proizvedenu količinu otkupljuje Dukat i Ivo je vrlo zadovoljan suradnjom tog prerađivača mlijeka prema kooperantima. "Cijena mlijeka je takva kakva je, bilo bi dobro da je viša, ali što je tu je, moramo se prilagoditi tržišnim uvjetima. Najvažnije mi je da Dukat redovito isplaćuje otkupljeno mlijeko i da mi svakog 10. u mjesecu na račun sjeda novac. Do sada sam imao i loših iskustava s raznim otkupljivačima, pa mi je redovita isplata od presudne važnosti. Na vrijeme podmirujem sve obveze prema državi, otplaćujem kredit koji sam digao za uređenje farme i nabavu strojeva i nikome nisam dužan ni kunu", ustvrdio je Ivo Stojanović, otac troje djece, kojemu u obavljanju poslova na farmi pomažu supruga i brat i kojemu radni dan počinje u cik zore. Stojanovići se pripremaju i za proširenje proizvodnje. Pri kraju je izrada projekta za izgradnju još jedne suvremene farme muznih krava koja će primiti 70-ak novih grla i koja će gotovo udvostručiti proizvodnju mlijeka. No za realizaciju vrlo ambicioznih planova potrebne su i obradive površine gdje će proizvoditi hranu za stoku i zatvoriti ciklus proizvodnje. Stojanovićevi trenutačno obrađuju 150 jutara vlastite i zemlje u zakupu, no potrebe su znatno veće pa dio hrane za stoku još uvijek moraju kupovati. Za optimalnu proizvodnju nedostaje im još 30 hektara. Stoga nestrpljivo iščekuju raspisivanje natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta na području općine, iako baš i nisu pretjerano optimistični da će svoj problem uspjeti riješiti na taj način. Kada je, naime, prije pet godina dio zemlje išao u prodaju, uspjeli su kupiti samo 18 hektara, iako su licitirali i veću parcelu odmah iza njihove farme, no unatoč dobroj ponudi, nisu uspjeli proći. "S nestrpljenjem iščekujem raspisivanje natječaja i namjeravam ponuditi dobru cijenu i napokon trajno riješiti problem nedostatka obradivih površina. Ovako je vrlo teško, prisiljen si obrađivati tuđu zemlju, uzeti je u zakup na crno, bez ikakvog ugovora i dokaza da je obrađuješ. Na taj način ne mogu ostvariti pravo ni na poticaje ni na plavi dizel. A kada dođu poreznici u kontrolu utrošenog repromaterijala i gnojiva, kako im dokazati da obrađuješ određenu parcelu kada o tome ne postoji nikakav pisani trag. Zato bih napokon želio kupiti zemlju koja će jamčiti proizvodnju dostatnih količine hrane za ishranu stoke", ustvrdio je Stojanović.
IZVOR

09-03-2010

Praktična radionica o pravilnom upravljanju gnojivom


Na obiteljskom gospodarstvu Marka Mrkonjića iz Babine Grede održana je 4. ožujka praktična radionica o dobroj poljoprivrednoj praksi u upravljanju gnojivom. Marko i njegova supruga Ljubica već se dugi niz godina uspješno bave proizvodnjom mlijeka i uzgojem tovne junadi, te ratarskom proizvodnjom industrijskog i krmnog bilja.

Radionicu su vodili konzultanti Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi, dr. Darko Znaor i dr. Sonja Karoglan, te koordinator i voditelj Projekta, Hrvoje Horvat, a svoje znanje su prenosili djelatnicima HZPSS, stručnim savjetnicima PO Vukovarsko-srijemske županije, predstavnicima Agencije za plaćanja koji rade na  Projektu, te tehničkim suradnicima za nitrate triju projektnih županija. Svojim prisustvom radionicu je obogatio i terenski veterinar, Zoran Dominković.


Nakon dolaska svih sudionika uslijedilo upoznavanje s gospodarstvom obitelji Mrkonjić: stočarskom i ratarskom proizvodnjom, načinom držanja krava i junadi, hranidbe, plasmana, kao i gospodarenja stajskim gnojem. Ratarska proizvodnja na 100 ha zemlje velikim je dijelom usmjerena na proizvodnju hrane za životinje, pa stoga uz obvezno poštivanje plodoreda prevladavaju žitarice i lucerna, a šećerna repa i soja su namijenjene prodaji. Svjesni činjenice da je analiza tla polazna točka dobrog upravljanja organskim i mineralnim gnojivom, Marko i supruga Ljubica vode računa i o tome. No, ponekad nije jednostavno u zadanu financijsku konstrukciju uklopiti baš sve što bi trebalo.


Stoga je voditelj Projekta, Hrvoje Horvat detaljnije upoznao domaćine s mogućnostima ostvarenja bespovratnih sredstva ne samo za izgradnju ili rekonstrukciju odlagališta za stajnjak i odgovarajuću opremu, nego i za korisnike pokaznih, odnosno demo-ploha. Naime, na tim plohama provodit će se neke od mjera dobre poljoprivredne prakse, uz osiguranu besplatnu analizu tla i plan gnojidbe načinjen od strane vrhunskih stručnjaka Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Također je osiguran i povrat od 70% troškova sjetve i goriva, što se pokazalo vrlo zanimljivim za poljoprivredne proizvođače. 


Obitelj Mrkonjić također je zainteresirana za uključivanje u demo-plohe, pa je uslijedio i dio radionice određen za okvirne kalkulacije bilance hranjivih tvari iz različitih gnojiva i potreba ratarskih kultura ovisno o sastavu tla i prosječnom prinosu. Sudionici radionice utvrđivali su broj uvjetnih grla po ha, ukupnu količinu i cijenu potrebnih hraniva za određenu kulturu iz stajskog i mineralnog gnojiva, koeficijent iskorištenja hraniva prema tipu tla, te potreban kapacitet odlagališta za stajnjak prema Pravilniku dobre poljoprivredne prakse u upravljanju gnojivom.  


Iz svih izračuna još jednom se pokazalo koliko je bitno sve konkretno staviti na papir, postići optimalan omjer ulaznih izdvajanja i prinosa, kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi, koji negativno utječu na ekonomičnost, ma kako se činili zanemarivi. Umjesto zaključka, voditelj radionice, dr. Znaor najavio je da će na temelju detaljnjih podataka o analizi tla, prinosa pojedinih kultura u proteklom razdoblju, količini raspoloživog organskog gnojiva, kao i ostalih parametara načiniti plan gnojidbe koji će za čak 20% smanjiti sadašnje troškove. To će obiteljkom gospodarstvu Mrkonjić donijeti znatnu uštedu financijskih sredstava, što osobito u ovim vremenima ima značajnu težinu.


Zadovoljni domaćini srdačno su ispratili sudionike radionice uz želju za skorim ponovnim viđenjem i novim korisnim informacijama.
IZVOR



05-03-2010

Babina Greda zapošljava službenike partije


Imenovanje pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda - vježbenika koji bi ovih dana trebao biti izabran na temelju provedenog javnog natječaja, ponovno je uznemirilo duhove u Babinoj Gredi. Na natječaj objavljen početkom veljače pristiglo je 20 zamolbi, a navodno je devet kandidata koji udovoljavaju svim traženim uvjetima i koji ulaze u daljnju proceduru. Budući da je među njima navodno i kćerka jednog lokalnog SDP-ovca, stranke koja je na vlasti i osobe vrlo bliske načelniku, već su krenule špekulacije o tome kako će upravno ona biti izabrana. Čelni čovjek babogredskog HDZ-a Marko Mrkonjić, upozorio je na nepotizam pri zapošljavanju u Općini, jer su u posljednje vrijeme, prema njegovim riječima, zaposlene samo podobne osobe.
- Načelnik je u vrijeme predizborne kampanje poručivao kako će biti sluga svim mještanima sela, no pokazalo se da služi samo partiji. Sve se glasnije priča o tome, čega se i bojimo, da će i pročelnik vježbenik biti izabran po istom ključu i da će stranačka pripadnost biti presudna. Mislim da nije u redu protežirati djecu čija su oba roditelja zaposlena na dobrim mjestima, i to na štetu naše mlade sugrađanke, kćerke samohrane majke koja jedva spaja kraj s krajem, a koja također udovoljava svim traženim uvjetima. Bojimo se da će ponovno nepotizam i ovdje odigrati glavnu ulogu jer takvi, koji nisu stranački obojeni, nisu ni podobni - upozorava Mrkonjić.

Krnić: Nismo socijalna ustanova
Načelnik Babine Grede Josip Krnić kategorički odbacuje optužbe iznesene na njegov račun i najoštrije osuđuje bilo kakve špekulacije s imenima budućeg pročelnika.
- To su najobičnije gluposti i nedopustivo je unaprijed komentirati nešto što se još nije dogodilo, niti se zna konačan ishod. A posebno je ružno poigravati se imenima djece i unaprijed diskvalificirati i javno osuđivati nekoga zbog stranačke pripadnosti oca ili majke. Prije svega moram napomenuti da izbor pročelnika vježbenika nije rješavanje socijalnog pitanja, nego izbor najkvalitetnije osobe koja će svojim znanjem, poznavanjem engleskog i njemačkog jezika, te rada na računalu, obavljati vrlo ozbiljan i odgovoran posao, pratiti natječaje pretpristupnih fondova EU-a, pripremati projekte i kandidirati Babinu Gredu za povlačenje sredstava. Jedini nam je cilj prosperitet našeg sela i pronaći osobu koja će raditi na dobrobit Babine Grede, bez obzira na stranačku ili bilo kakvu drugu pripadnost - ustvrdio je Krnić.
Inače, zapošljavanjem pripravnika vježbenika Općina neće izići iz zadanog okvira prema kojemu se za plaće djelatnike ne smije trošiti više od 20 posto izvornog općinskog proračuna.
- Mi nismo neozbiljni kao prijašnja HDZ-ovska vlast koja je u općinskoj knjižnici, koja uopće nije registrirana niti prijavljena da radi, zaposlila nestručnu osobu, a zbog svih tih propusta resorno nam je ministarstvo uskratilo dotaciju za rad knjižnice - rekao je Krnić.

O pročelniku odlučuje tročlano povjerenstvoNačelnik Babine Grede poručio je da je upravo zbog otklanjanja bilo kakvih sumnji i zlih jezika donio odluku o tome da će o izboru pročelnika vježbenika odlučiti tročlano povjerenstvo u kojem su stručne i potpuno neovisne osobe iz slavonskih gradova. “Članovi povjerenstva testirat će kandidate, razgovarati s njima i potom odlučiti o najboljem, a mi ćemo potvrditi njihov izbor, jer riječ je o diplomiranom pravniku, profesoru engleskog i njemačkog jezika, te vrsnom informatičaru”, rekao je načelnik Josip Krnić, dodavši da mu je drago što među kandidatima ima i Babogredaca. Kaže kako bi najviše volio kada bi ih mogao sve zaposliti, jer riječ je o visokoobrazovanim mladim ljudima koji bi Babinoj Gredi mogli mnogo dati.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 [46] 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 > >>