Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (370)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>

20-12-2016

Mali proizvođači sira udružuju se i šire pristup tržištu


Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, u suradnji sa Savjetodavnom službom, organizirao je u Babinoj Gredi petodnevnu edukaciju o proizvodnji sira na obiteljskim gospodarstvima za 20-ak polaznika. Cilj je očuvati tradicionalnu, karakterističnu i izvornu proizvodnju sira i članovima OPG-a omogućiti da kroz stručno osposobljavanje unaprijede proizvodnju. Teorijski dio prezentacije odnosio se na zdravlje sireva, kvalitetu mlijeka, osnove sirarstva, tehnologiju prerade, instrumente za preradu i ispravno označavanje proizvoda. U praktičnom dijelu radilo se više vrsta sireva - polutvrdi, škripavac, kuhani, svježi sir, te drugi mliječni proizvodi, kao što su maslac, aromatizirana sirutka i pripravci od svježeg sira. Kao najveći problem proizvođači su istaknuli tržište.

Svatko za sebe

- Imamo na stotine proizvođača, ali svatko radi za svoje osobne potrebe i ljudi jako teško trže svoje domaće proizvode. Zato idemo ka tome da se udružimo i zajedničkim snagama nešto pokrenemo, da ljudi pokušaju od proizvodnje sira živjeti ili bar dobrim dijelom popunjavati svoj kućni budžet - kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ Andrija Matić.
Županija se trudi pomoći proizvođačima u prepoznavanju ključnih procesa proizvodnje i pronalasku načina za plasman proizvoda jer potražnja za sirom premašuje ponudu. Matić napominje da Hrvatska danas potroši više sira nego što ga proizvede i da u tome vidi šansu obiteljskih gospodarstava.
Među polaznicima edukacije bila je i Ana Kesić, koja se već 15 godina bavi proizvodnjom sira. Plasira ga na županjsko tržište, ima svoje stalne kupce i uhodan posao i kaže da je zadovoljna.
- Naši su poljoprivrednici na edukaciji dobili niz različitih informacija, najviše tehnološke prirode, o preradi različitih vrsta sireva, o zakonskoj lekslativi vezano uz objekte koje trebaju imati ako se žele baviti tom proizvodnjom. Zastupljen je bio i dio ekonomskih tema koji je važan za poljoprivredu - kazala je Anđelka Pejaković iz Savjetodavne službe Zagrebačke županije.

Sirarska manifestacija

Edukacija je bila besplatna, a Županija je svim polaznicima dodijelila par bijelih čizama, bijeli radni mantil i bijelu kapu kao simboličnu nagradu za namjeru da proizvode u skladu s prihvatljivim standardima. Vrlo je bitno i to, napominje pročelnik Matić, što polaznici završetkom edukacije stječu dokument kojim su prihvatljiviji za natječaje iz EU izvora, a Županija će, naglasio je, pomoći njihovu kandidaturu. Certifikatom će OPG-ovi podignuti vrijednost svog proizvoda, ali i uspješnost na projektima kojima se namjeravaju prijaviti za dobivanje potpora.
I načelnik Babine Grede Josip Krnić smatra da ljude koje imaju manje OPG-ove treba poticati da ne prodaju mlijeko kao sirovinu, nego da sami rade sir kao dodatni proizvod. Ali da krenu i u proizvodnju začinskog bilja i svega onoga čime ga mogu oplemeniti i od toga proizvoda napraviti brend.
O tome da je Babina Greda, koja u Vukovarsko-srijemskoj županiji prednjači po stočnome fondu, poznata po proizvodnji sira najbolje svjedoči i lani pokrenuta manifestacija Dani kulina i sira. A zbog važnosti proizvodnje i iskazanog velikog interesa proizvođača, Babogredci su prihvatili prijedlog Županije o održavanju samostalne sirarske manifestacije u Babinoj Gredi, koja će od sljedeće godine biti na županijskoj razini.

Babogredci otišli, ideja o mini sirani propala

Upravitelj zadruge “Babogredski feniks” Mato Petričević podsjeća da je postojao dogovoreni projekat o izgradnji mini pogona za preradu sira koji bi koristili svi zadrugari, ali je u dvije godine čak 700 Babogredaca otišlo iz sela i 30 posto ljudi je napustilo postojeću proizvodnju koju su imali.
IZVOR

06-12-2016

Škola u Babinoj Gredi će napokon biti spremna i sigurna za prihvat djece


Počela je sanacija gradilišta školske sportske dvorane u Babinoj Gredi. Ministarstvo obrazovanja potpisalo je ugovor s GK grupom koja će do kraja prosinca završiti radove i školsku zgradu dovesti u stanje sigurnosti kako bi se 320 babogredskih osnovaca u drugom polugodištu vratilo u svoju školu. Učenici od početka školske godine nastavu pohađaju u Cerni i Županji jer njihova školska zgrada, zbog šest metara duboke jame na spomenutom gradilištu, nije sigurna za boravak i predstavlja ugrozu za učenike i zaposlenike škole. Početkom studenoga ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u Babinoj Gredi se sastao se s Vijećem roditelja i postignut je dogovor da se krene s hitnim postupkom sanacije gradilišta sportske dvorane. Izvođač je ovih dana uveden u posao i škola će u predviđenom roku biti osposobljena za prihvat učenika.
Ministar je obećao i kako će na proljeće napokon početi gradnja sportske dvorane, vrijedne više od deset milijuna kuna, a završetak radova očekuje se za dvije godine.
- Nestrpljivo očekujemo projekcije državnog proračuna, odnosno proračuna Ministarstva obrazovanja da vidimo jesu li osigurana potrebna sredstva za dvoranu u Babinoj Gredi. Smatram da se što prije treba izraditi novi troškovnik te da bi se već do kraja godine mogao raspisati natječaj. Jer dok se provede potrebna procedura, taman će doći i proljeće i izgradnja dvorane može krenuti. Ako se bude čekalo proljeće, bojim se da će se sve nepotrebno odužiti do jeseni, a nikomu od nas to nije u interesu, zaključuje načelnik općine Josip Krnić. Podsjeća da su po tri milijuna kuna za gradnju školske sportske dvorane osigurali Općina Babina Greda i Vukovarsko-srijemska županija.
IZVOR

04-11-2016

Potpuno odustajem od mljekarstva. Žalosno, ali istinito!


Dugo je razmišljao i ipak, teška srca, odlučio staviti točku na “i”, spasiti što se spasiti može, jer voda mu je, kako kaže, došla do grla i ne želi srljati u propast. Mati Gregoroviću (48) iz Babine Grede nije bilo nimalo lako nakon dugogodišnjeg bavljenja mljekarstvom, od kojega je obitelj nekada pristojno živjela i imala pune staje, donijeti odluku o rasprodaji muznih krava. Ali dalje ne ide i, što je najgore, ne postoje nikakve naznake da će biti bolje.
Posao robija
- Potpuno odustajem od mljekarstva. Žalosno, ali istinito! Ja sam seljačko dijete i borio sam se za ovu državu. Radio sam u Austriji i, čim se zaratilo, vratio sam se u Hrvatsku da pomognem u obrani domovine, bio sam u policiji, gardi i evo što sam dočekao… Prisiljen sam odustati od posla koji sam godinama pošteno i vrijedno radio jer te država jednostavno tjera na socijalnu pomoć, što je doista poražavajuće. Da sam znao, nikada se iz Austrije ne bih vratio. Obitelj bi mi bar imala sigurnu egzistenciju. A ovako ne preostaje drugo nego ići nadničariti i biti tuđi sluga jer djecu treba iškolovati - kaže Mato.
Početkom ove godine Gregorovići su imali 20 muznih krava, devet su u međuvremenu prodali, sada su oglasili prodaju i preostalih deset, a jedna će zbog problema s nogama morati u klaonicu. Mlijeko isporučuju Meggleu, a prošlog su im mjeseca, kaže Mato, plaćali 1,26 kuna za litru, što je nedovoljno za podmirenje svih obveza i troškova života.
- Radi se od jutra do mraka, nemamo ni svetka ni petka. Ovo je postala prava robija. I zato je bolje na vrijeme povući ručnu. Ja sam u sustavu PDV-a i ne želim postati podstanar u svojoj kući, kakva je, takva je, ali je naša. Vidim da je vrag odnio šalu, jer država nam je postala maćeha. Bolje svaki dan i suhog kruha jesti nego da nam uzmu kuću. Imam prijatelja koji muku muči jer nije mogao platiti PDV i s bankom se nikako ne uspijeva nagoditi, izlaza nema, a kuća mu je na bubnju - ustvrdio je.
Supruga morala u Austriju
Mato i supruga Romana imaju troje djece, starija kći je nakon škole otišla u Švicarsku, sin je srednjoškolac, a mlađa je kći krenula u predškolu.
- Supruga je preko jedne osječke agencije otišla raditi u Austriju. I, uza sve probleme u mljekarstvu, sada imamo i razdvojen život, što nam jako teško pada. Sam sam u kući, sve je sada na meni, radim na njivi, oko stoke, posao ne može čekati, a dijete traži svoje. Trčim iz štale da se okupam jer kćerku moram voditi u predškolu, u igraonicu, a onda opet u štalu, pa ići po nju, vratiti se poslu… Previše je obveza i teško mi je sve uskladiti. Supruga u Austriji služi jednu baku i brine se je li kod kuće sve u redu, nedostaju joj djeca. Djeci, posebice kćerkici, jako nedostaje majka, meni supruga, i što da vam kažem... Nije nimalo lako. Ustajem ranom zorom, u 4.30, a liježem nakon 23 sata, i to mi je život - ispričao nam je.
- Tužno je to što se danas događa po našim selima. I kako su obitelji prisiljene patiti zbog razdvojenosti. Ali život teče dalje, neka nam Bog da zdravlja i snage da izdržimo i da ovo brzo prođe. A iskreno se nadam da će naša sela ponovno oživjeti i da se obitelji više neće morati razdvajati radi osiguranja egzistencije - poručuje Romana.

Potpore za gašenje proizvodnje - neshvatljive
Potpore za gašenje proizvodnje za Matu su, ističe, nepojmljive. “Nisam naučio da se od nerada može živjeti, da ne radiš, a netko ti za to plaća. Mi smo naučili svoj kruh pošteno zarađivati”, kaže. Dodaje da je u selu sada sve teže pronaći nekoga tko otkupljivačima predaje mlijeko, a krave je nekada imala gotovo svaka kuća u Babinoj Gredi. “Sjećam se da su moji roditelji imali četiri krave i četiri krmače. Skromno smo živjeli, ali četvero djece su školovali, uspjeli sve poplaćati i moglo se. A ja danas s 20 krava ne mogu sastaviti kraj s krajem. Nažalost, nisam jedini koji rasprodaje krave, sve je više štala prazno. A kada se jednom razočarate i prestanete baviti mljekarstvom, nikada više i ne pomišljate ući u taj posao. Susjed mi kaže da se više nikada ne bi vratio na mljekarstvo pa taman da mu za litru mlijeka plaćaju i 20 kuna”, zaključuje.
IZVOR

23-09-2016

Stara zgrada Babogredske kumpanije postaje muzej


Općina Babina Greda pokrenula je akciju prikupljanja etnograđe radi osnivanja muzeja koji bi trebao niknuti u staroj zgradi Babogredske kumpanije, koja je pod zaštitom Ministarstva kulture, gdje je trenutačno smještena općinska uprava. Cilj je akcije prikupljanje predmeta tradicijskog karaktera, a riječ je o nošnjama i drugom tekstilu, starinskom namještaju, alatu, starim fotografijama, razglednicama, slikama i dokumentima te ostalim predmetima. Akcija će trajati do kraja godine, pa iz Općine pozivaju sve sumještane da se odazovu i svojim donacijama pomognu osnivanje muzeja te vrijedne predmete sačuvaju za buduće naraštaje. Projekt je pokrenut u suradnji sa Zavičajnim muzejom Stjepana Grubera u Županji.
- Imamo kapacitete i vrijednu imovinu koju treba staviti u funkciju građana, da se ne zaboravi naša povijest, prošlost i tradicijski način života. To je bogatstvo jedne sredine, jednog naroda. Osnivanje muzeja zanimljiv je projekt koji će znatno obogatiti kulturnu i turističku ponudu Babine Grede. Dio muzeja obuhvaćao bi doba Vojne krajine i druge eksponate, a dio planiramo urediti u gastromuzej i muzejskom građom predstaviti povijest gastronomije našeg kraja - pojašnjava načelnik Babine Grede Josip Krnić.
Tako se želi od zaborava otrgnuti autohtona jela, po kojima je to selo nadaleko poznato. Na Stanarskim susretima već se kuhaju starinska jela i općinski čelnici tomu žele dati novu dimenziju. Muzej bi, napominje Krnić, trebao imati svoju priču, ali na neki način biti i gospodarski pokretač Babine Grede.
Uz postavljanje povijesnih predmeta koji obilježavaju Babinu Gredu, u sklopu muzeja namjerava se urediti i virtualna soba u kojoj bi se uz pomoć suvremenih tehnologija prikazala povijest Babine Grede, ali i ono što se u tome selu planira u budućnosti.
- U sljedećoj godini taj će projekt već biti uvršten u općinski proračun jer namjeravamo ići u osnivanje muzeja kao institucije, imenovat ćemo v.d. ravnatelja koji će preuzeti posao i voditi daljnje aktivnosti - zaključuje Krnić.

Vratit će stare zanate
- Kroz muzej bismo vratili stare zanate, kovače, štrikere i druge. Namjeravamo školovati i obučiti mlade ljude da preko tih zanata izrađuju suvenire i starinske proizvode. A cijelu priču upotpunit će i naši OPG-ovi i mislim da će u turističkom smislu, uz Interpretacijski centar konjogojstva s jahaonicom, restoranom, multimedijalnom dvoranom i drugim brojnim sadržajima, Babina Greda doista imati što ponuditi i u pravom smislu riječi postati kulturna seoska metropola Slavonije - kaže Krnić.
IZVOR

20-09-2016

U Babinoj Gredi 300 učenika zbog sigurnosnih razloga mora u druge škole


Više od 300 učenika iz Osnovne škole u Babinoj Gredi zbog sigurnosnih razloga prisiljeno je putovati u druge škole. Učenici viših razreda u Županju, a nižih u Cernu. U Babinoj Gredi tvrde da su barem prvašići mogli ostati u nekom od ponuđenih prostora.

Mogli su prvašići u Babinoj Gredi imati nastavu u nekoliko različitih prostora, no Povjerenstvo Ministarstva obrazovanja utvrdilo je kako ne udovoljavaju pedagoškim standardima. Zato se sada voze autobusima u drugu školu.

Roditelji nisu nimalo zadovoljni, bilo bi zanimljivo, kažu, da osobe iz Ministarstva pogledaju i opasnu prometnicu kojom djeca dolaze do autobusa. U školi u Cerni čeka ih druga učiteljica. Već odjevena za tjelesni da se ne gubi vrijeme. Ova djeca umjesto da provedu vrijeme u igri i učenju provode ga svaki dan u vožnji po 35 kilometara, kaže učiteljica.

I to nije sve. Prvašići, umjesto tri ili četiri sata - u školi ostaju šest, jer moraju čekati starije učenike i prijevoz. A sve to nije ni jeftino. Trošak prijevoza učenika je svaki mjesec 85 tisuća kuna.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 > >>