Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (379)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 [66] 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 > >>

22-11-1998

Je li u Hrvatskoj zavladala epidemija trihineloze?


Potkraj listopada ravnatelj Uprave za veterinarstvo dr. Mate Brstilo objelodanio je javnosti najnoviju odluku Ministarstva poljoprivrede i šumarstva o »obvezatnom obavljanju trihineloskopskog pregleda svinjskog mesa kod klanja u cijeloj zemlji«, a ne samo na području istočnih hrvatskih županija. Naime, broj oboljelih od trihenoloze, te otkriveni uzorci zaraženoga svinjskog mesa, pokazali su da se ta opaka bolest u Hrvatskoj opasno približila razmjerima epidemije.
Ako se uzme u obzir da sezona kolinja tek slijedi, s pravom se počelo strepiti zbog mogućnosti ponavljanja prošlogodišnje pošasti trihineloze, prouzročene srijemskom kobasicom. Naime, 1992. godine zabilježeno je 20 slučajeva oboljelih ljudi od trihineloze, 1993. broj je povećan na 45, 1994. bilo ih je 123, a samo u prvih 10 mjeseci ove godine 479 ljudi je oboljelo od trihineloze! Podatke je u razgovoru za Vjesnik dao Mate Brstilo...
Temeljem odredbi Zakona o veterinarstvu, trihineloza je bolest na listi bolesti životinja čije je sprječavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku. To je nametnička bolest ljudi i različitih vrsta divljih i domaćih životinja, a ovu opasnu zoonozu uzrokuje oblić iz roda Trichinella. Spolno zreli oblici uzročnika bolesti parazitiraju u sluznici tankog crijeva, a larvalni oblici, kao začahurene ličinke, parazitiraju u poprečno- prugastoj muskulaturi, odnosno mesu.
Bolest se kod čovjeka javlja kao posljedica konzumiranja mesa svinja, u kojem se nalaze ličinke parazita Trichinell spiralis. Osim svinjskog mesa, izvor zaraze su proizvodi od invadiranog mesa svinja (kobasice), te invadirano meso divljači, osobito divljih svinja i medvjeda. Bolest je kronična i ostavlja trajne posljedice na poprečno prugastim mišićima.
Pojava trihineloze svinja često je povezana s porastom broja štakora, koji su glavni rezervoari i vektori širenja bolesti, te je glavna mjera suzbijanja bolesti provođenje sustavne deratizacije na endemičnim područjjima. Druga važna mjera sprječavanja pojave ove bolesti kod ljudi zasniva se na veterinarsko-zdravstvenom pregledu mesa svinja.Praćenjem epizootiološke situacije, Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva utvrdila je da se u posljednjih nekoliko desetljeća bolest javljala kao endemija, na području Županije vukovarsko- srijemske, s tim da je najveća učestalost bolesti bila na području Vukovara. Posljednjih desetak godina bolest se proširila i na ostala područja Županije vukovarsko- srijemske, dijelove Županije osiječko- baranjske i virovitičko- podravske, a sporadično i u Županiji brodsko- posavskoj.
Tijekom okupacije navedenih dijelova Hrvatske nisu se provodile zoosanitarne mjere, odnosno deratizacija, kao bitna mjera za suzbijanje trihineloze, a ratna razaranja i pustošenja osigurali su povoljne uvjete za razmnožavanje štakora. Prije reintegracije, prema podatcima Veterinarske stanice Vukovar, tijekom 1996. godine utvrđeno je na tome području oko 1.000 slučajeva trihineloze svinja.
No, iz godine u godinu evidentan je porast broja pretraživanja uzoraka svinjskog mesa na području istočnih hrvatskih županija, a isto tako i porast relativnog broja pozitivnih uzoraka, što pokazuje da trihineloza na endemičnim područjima ima trend širenja.
Tijekom 1997. godine pregledano je 145.875 uzoraka, od kojih je 1.166 bilo pozitivno. Najveći broj pretraženih uzoraka bio je na području epizootioloških jedinica Veterinarske stanice Vinkovci, Vukovar i Županja, gdje je i učestalost pojave trihineloze najveća. Navedene veterinarske stanice pregledale su 83.946 uzoraka svinja zaklanih za potrebe vlastitog domaćinstva, od čega je pozitivno bilo 979 uzoraka.
Temeljem tih pretraživanja i praćenja epizootiološke situacije utvrđeno je da je bolest najraširenija u mjestima: Otok, Gaboš, Jankovci, Orolik, Laze, Komletinci, B.Brdo, Tenja, Silaš, Dalj, Babina Greda, Vinkovci i Bošnjaci.
Prošloga je tjedan u Županijskoj komori Osijek održan okrugli stol na kojem se govorilo o ovoj opasnoj bolesti životinja i ljudi, a sudionici skupa su predstavili brošuru o trihinelozi u kojoj se govori o bolesti kroz povijest. Na skupu je iznesen podatak o porastu oboljelih osoba od trihineloze u ovoj godini u odnosu na prošlu, a strahuje se da da će se taj broj u narednih mjesec i pol još povećati!
Apelira se na sve koji će uskoro započeti kolinje da je ove godine zakonsska obveza donijeti meso na pregled te da ne kalkuliraju, odnosno da ne donesu na pregled jedan ili dva uzorka, a kolju, primjerice, tri ili više svinja. Cijena jednog trihineloskopskog pregleda je 25 kuna i, kako upozorava ravnatelj osječke Veterinarske stanice Miroslav Lederer, »to je cijena zdravlja«.
Zanimljivo je da vlasnici svinja kojima je trihineloskopskim pregledom dokazano postojanje opasne bolesti dobivaju obeštećenje za meso zaraženo trihinelozom. No upozorava se kako na području istočne Hrvatske još ne postoje mogućnosti za obavljanje sustavne deratizacije kriznih mjesta, odnosno žarišta trihineloze.
S tim u svezi opasan je golemi deponij otpada u Sarvašu, koji je vjerojatno leglo štakora, te velik broj neraščišćenih i urušenih objekata za čiju deratizaciju su potrebna golema sredstva. Zbog nedovoljnog ulaganja u tom smjeru i ne mogu se obaviti značajni pomaci u izdvajanju trihineloze.
IZVOR

12-01-1998

OPLJAČKAN ŽUPNI URED U BABINOJ GREDI


Nepoznata dvojica napadača provalila su u noći od 10. na 11. siječnja u župni stan u Babinoj Gredi i pri tome nanijeli lakše tjelesne ozljede župniku Vjenćeslavu Hoščeku i njegovoj domaćici Katarini Biondić. Napadači su bili naoružani puškama i maskirani u vojne odore. Jedan od napadača ranio je župnika, udarivši ga po glavi kundakom puške. Napadači su potom svezali župnika i domaćicu i začepili im usta ljepljivom trakom. Opljačkali su župni ured, odnijevši sav nađeni novac. Zarobljeni župnik i domaćica uspjeli su se osloboditi tek oko 3 sata ujutro. Župnik je nazvao policijsku postaju u Županji, koja je izvršila uviđaj. Kako saznajemo iz te policijske postaje, pripadnici MUP-a nalaze se na terenu i očekuje se skoro uhićenje osoba koje se sumnjiče da su izvršile napad.
IZVOR

17-10-1997

Svečano otvorena cesta Babina Greda - Slavonski Šamac


U srijedu, 15. listopada u Babinoj Gredi na svečani način u promet je puštena cesta Babina Greda-
Slavonski Šamac. O značaju ove novoizgrađene
prometnice za cjelokupni razvoj gospodarstva ovoga
područja, koja povezuje dvije općine Babinu Gredu i
Slavonski Šamac, ali isto tako i dvije županije
Vukovarskc-srijemsku I Brodsko-posavsku govorili
su Đuro Bilonić, načelnik općine Babina Greda,
Andrija Matić, dožupan vukovarsko-srijemski, te
Mirko Tomac, župan brodsko-posavski. Svečanim
rezanjem vrpce cestu Babina Greda - Slavonski
Samac, otvorio je mr. Željko Lužavec, ministar
pomorstva, prometa i veza Vlade Republike Hrvatske,
ističući tom prigodom važnost ove prometnice, ali i
najavljujući otvorenje novih prometnica na ovom
području.
IZVOR

11-04-1997

INVESTICIJA VRIJEDNA 17 MILIJUNA KUNA


Saborski zastupnik Đuro Perica i vukovarsko-srijemski župan Vlado Ošust svečano su u srijedu, 9. travnja, pustili u promet novoizgradene cestovne prometnice Babina Greda -Cerna i Andrijaševci -Vođinci ukupne duljine 24 kilometra, simbolično prerazavši vrpcu na izlazu iz Babine Grede prema Cerni.

O investiciji vrijednoj ukupno 17 milijuna kuna okupljenim mještanima Babine Grede i nazočnim predstavnicima županijske uprave, Županijskog odbora HDZa i drugim uglednicima, govorio je novoimenovani ravnatelj Županijske uprave za ceste Josip Dujić, predsjednik Skupštine Vukovarsko-srijemske županije.

Jedanaest kilometara duga dionica ceste između Babine Grede i Cerne cijelom dužinom predstavlja novu kvalitetniju vezu s privremenim sjedištem Županije. Cesta je široka šest metara, a stajala je 9 milijuna kuna.

Kroz četverogodišnji rad Županijske skupštine izborili smo se za područnu organizaciju javnih poduzeća na razini županija, rekao je Dujić te dodao kako danas svaka kuna izdvojena za ceste, brže i kvalitetnije biva uložena u razvitak prometnica na području Vukovarsko-srijemske županije. Tome su dokaz i dvije iznimno značajne prometnice koje su upravo predane na uporabu, zaključio je Dujić.

Saborski zastupnik Đuro Perica napomenuo je važnost novoizgradenih cesta za Babogredce koji su čak dvojili o izdvajanju iz Vukovarsko-srijemske županije.

Dožupan Rudolf Knig istaknuo je kako je izgradnja novih prometnica financirana sredstvima iz državnog, ali djelomice i županijskog proračuna, a župan Vlado Ošust poručio je žiteljima Babine Grede neka razmisle koja je to stranka koja obećanja ispunjava, a koje su stranke što samo obećaju i vrlo rijetko danu riječ provode u djelo.
IZVOR

31-05-1995

Ostvariti turističke mogućnosti


U Babinoj Gredi je 19. ožujka održana konstituirajuća sjednica Skupštine turističke zajednice. Na sjednici koju je otvorio Josip Lešić načelnik općine, nazočno je bilo 19 članova, a nakon usvajanja Poslovnika i izbora radnih tijela, član Inicijativnog odbora Željko Knežević osvrnuo se na mogućnosti djelovanja Turističke zajednice u Babinoj Gredi. Iz njegovog izlaganja jasno je da Babina Greda ima raznovrsne turističke mogućnosti -folklorne sadržaje, raznovrsnost nošnje i njegovanje običaja, konjogojstvo, manifestaciju na republičkoj razini Konji bijelci, konjički sport, lovni i ribički turizam, vjerski turizam (blizina svetišta), naivno slikarstvo i kulturni život itd. Da bi se sve ove mogućnosti realizirale, Turistička bi zajednica u prvom redu morala pokrenuti rad na njihovom ostvarivanju, izraditi propagandni materijal, te se marketinški uključiti u sve navedene manifestacije.


Na sjednici je prihvaćena Odluka o izboru u tijela skupštine Turističke zajednice. Za predsjednika je izabran Željko Knežević, a članovi Turističkog vijeća su: Ana Verić, Ilija Babić, Mirko Babić, Franjo Krnić, Đuro GregoroIz središta Babine grede vić, Pero Malbašić, Lovro Civić i Jakob Galović. U Nadzorni odbor Turističke zajednice imenovani su Antun Kopić, Antun Omazić i Kata Lešić.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 [66] 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 > >>