Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (357)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 [66] 67 68 69 70 71 72 > >>

09-07-1938

Smotra Hrvatske seljačke kulture u Bablnoi Gredi


Već dogo očekivani dan došao je. Još u rano jutro počeli su dolaziti ogranci Seljačke Sloge kotari Županjskog i Vinkovačkog, jedni na kolima; a drugi na velikim teretnim i prostranim automobilima.


Redatelji ogranka Seljačke sloge u Babinoj Gredi, koji su bili po ulicama svuda rasporedjeni, upućivali su pojedine zborove ogranaka kuda da se smjeste i upućivali ih u odredjene sa njih prostorle te da se nekoji preobuku i općinu od duljega puta, a koji je bio mučan uslijed velike prašine i vrućine. Ograncima su ustupljene prostorije u školskim zgradama za pripremu na smotru i preoblačenje tako, da su se svi ogranci mogli dobro pripremiti svaki u svojim prostorijama.
Pred općinskom zgradom I školom u ˝Dudicama˝ podignuta je masivno izgradjena pozornica sa okićenom pozadinom narodnim ponjavama. Pozornica je bila tako prostrana da je bilo poslije komotno kretanje i izvadjanje kola jer je zauzimala 64 pr. m. površine. Pozornica je bila iskićena velikim i lijepim zastavama kao i u sredini u luku opet malim zastavama, te je tako bila ista ukusno izrađena, da je samo mjesto i oprema svega davala dubok utisak Hrvatake seljačke kulture, još prije samog nastupa ogranaka.


Točno u 10 sati i 10 minuta otvorio je smotru pretsjednik ogranka Seljačke sloge u Babinoj Gredi seljak Antun Vuković, ta nakon pozdravnih riječi predao je riječ Petru Čiviću seljaku iz Babine Grede, koji je takodjer pozdravio sve prisutne kako zborove ogranaka tako i sakupljeni narod i predstavio sve ogranke Seljačke sloge kojim će redom nastupiti a bilo ih je devet i to: iz Gundinaca, Babine Grede, Štitara, Županje, Gradišta, Pos.Podgajaca, Šiškovaca, Retkovaca I Ivankova.
Svi su ogranci prema rasporedu izaslanika S. S Iz Zagreba g. profesora Bratanića imali nastupiti sa dvije pjesme i sa jednim kolom.

Iz Zagreba je bio izaslanik S S. i stručnjak sa narodne pjesme, plesove i nošnje g profesor Branimir Bratanić.
Smotri prisustvovao je narodni zastupnik g. Antun Babić Iz Gradišta, Mato Mandić iz Gradišta potpredsjednik S. S. i mnogi drugi.

Narod je ispunio sve prostorije ˝Dudica˝ tako da je bilo mnoštvo naroda iza Dudica na cesti gdje je već tako udaljeno da se nisu
čuli dobro zborovi kod nastupa u pjesmi ali bliže nije bilo mjesta.

Prvi je nastupio ogranak S. S. u Babinoj Gredi kao domaći i to sa 40 članova, a prvu je pjesmu otpjevao ˝OJ, Ivo ore careve drumove˝, a druga je: ˝Imam konja sa hiljadu˝ koju je vodila jedna od starijih, ali najživljih Babogredskih žena, strina Marija, te su obje plesne dobro otpjevane i po jačini glasova i po skladnosti, zatim je povela kolo, te je pokazala, da je kako dobra pjevačica i odlična igračica, te je uz seljačke tamburice ogranak S. S. Iz Babine Grede najbolje odigrao kolo uz popjevke iz narodnih običaja.
Zatim su se redali ogranci po ustanovljenom redu iako, da je bilo slušanje i gledanje njihovog nastupanja sa velikim interesom.
Bilo je kod ocjene i kod svakog ogranka po koja pogrješka, ali je bilo mnogo toga i iznad očekivanja. Tako su na primjer Gundinci imali dotjeranu najbolju nošnju, Županja pjesamu, a Babina Greda kolo i tako je bilo kod nekih ogranaka nešto istaknuto, ali i manjkavosti na koje je upozoreno. Ali kada se uzme, da je ova smotra održana prvi puta u ovom kraju i da je više od polovine ogranaka po prvi puta nastupilo na smotri i kakav je utisak ostavljen na sakupljenih oko 5.000 naroda, onda možemo sa punim pravom zaključiti, da je smotra potpuno uspjela i da možemo sa sigurnošću ustvrditi, da će za kratko vrijeme biti na smotrama izneseno sve pravo Hrvatsko i seljačko originalno blago i bez primjedaba, te ćemo samo ocjeniti čije je bolje, dok će sve biti naše, jer se sada tek otkriva i analizira što je zapravo naše, a što tudje, te kada budemo imali samo naše čisto bez tudje primjese, onda će Hrvatske seljačke smotre postići cilj za kojim se ide.


Nakon nastupa svih devet ogranaka uzeo je riječ narodni zastupnik g. Antun Babić te prikazao prisutnima od kolike je i kakve vrijednosti ovakva smotra, te poziva prisutne da ne samo vidu i čuju već da i u svojim srcima ponesu ove lijepe dojmove seljačke kulture te da se povrate, gdje je to moguće, na ono što možemo i sami i to da ne tražimo od drugih. Dalje naglašuje, da se mi danas borimo da narodu omogućimo, da on sam sebi može spremiti i načiniti naročito, što se tiče narodne nošnje, te kada ta borba bude okončana, onda će biti i našim domaćicama omogućeno, da obnove našu Hrvatsku seljačku kulturu.

Potom je smotra završena i narod se razišao u najvećem miru i redu.
IZVOR



12-10-1933

Proslava 1900. godišnjice Muke Isusove - Posveta zavjetnog križa u Babinoj Gredi



Dne 22. 8.1933.g. bila je u Bab. Gredi strahovita tuča, kakvu ni najstariji ljudi ne pamte. Led je tako krupan padao da je uništio potpunoma sve usjeve, koji su još bili u polju, voćke sasvim okljaštrio i zeleno voće stresao, grane pokidao, a debla oguljio tako da će većina usahnuli.
Da bude nesreća još strahovitija-led nije poštedio ni krovova nad glavom. Za ilustraciju kakva je užasna elementarna nepogoda bila ističemo da je na samoj crkvi i župskom stanu razbio 13 700 crijepova. Mnogi seljaci su ostali potpuno bez krova, a ako se uzme da se u tom lijepom i najvećem našem selu baš ove godine obavlja komasacija i kanalizacija, da moraju ogromne svote plaćati za Bid-Bosutsku zadrugu koja dile nasip na Savi i regulira rječice naše podvodne Posavine pa uz to veliki državni i općinski porezi, upravo se moramo diviti onoj
dubokoj vjeri i potpunom pouzdanju u Bogu toga naroda.

Dekan i župnik njihov im je odmah poslije katastrofe rekao:Bič je to Božji koji nas kažnjava radi naših grijeha.
Narod je odgovorio: Bič je Božji-kajemo se. Župnik nastavlja: Sveta je ovo godina jer upravo slavimo muku Onoga koji je sav svijet spasio. Narod odgovara: Jednodušni smo, da svoj teški križ prikažemo kao zadovoljštinu za tešku muku kojom nas je On spasio. "Dobri njihov pastir je odmah načinio plan- Sveta je godina 1900 godišnjice muke Spasitelja, a mi ćemo taj tužni jubilej spojiti s tužnim događajem u našoj župi.

Program je bio ovaj: Od nedjelje dne l./X. do petka dne 6./X. o.g. bila je svaki dan izajutra svečana sv. misa i propovijed, a predvečer obavljanje sv.križnog puta-molenje krunice i opet propovijed. Teme, o kojima preč. Dekan Josip Šimunović pripovijedao bile su divne i sav remene, tako da je kroz cijeli tjedan kako izajutra tako i pred večer crkva bila oduvijek dupkom puna. a sam g. dekan ispovijedao je preko l 200 osoba.

Kruna vjerskog slavlja je bila od petka na subotu t.j. 6./X. na 7./X. pa u samu subotu 7./X.
Premda radni dan, došle su velike procesije gotovo iz cijelog dekanata, a i iz susjednih dekanata. Pred noć je krenula ogromna procesija od preko 3000 osoba sa svijećama u groblje. Takve procesije Bab. Greda još nije vidjela. U groblju je svaki grob i grobić bio rasvjetiljen sa svijećama tako da je cijelo groblje izgledalo kao ogromni plamen čistilišta, a narod je na glas molio-pokoj vječni daruj im Gospodine.
Vrlo lijepu i potresnu propovijed je na groblju izrekao kruševački vlč. g. Stjepan Kokanović analizirajući žalosnu krunicu i ističući zasluge Muke Isusove za duše u čistilištu. Procesija se istim redom vratilu u crkvu, gdje je do pola 12 u noći bilo klanjanje Presvetom. V pola 12 izrekao je s punim žarom propovijed o Presv. Olt. Sakramentu i o
sv. Pričesti kao hrani naše duše preč. g. Dragašević dekan i župnik iz Cente.
Ujutro već u 4.s. Počele su sv. Ispovijedi, 6 svećenika ispovijedalo je do 9 s. preko 1000 pokornika. U 9 s.je bila pjevana sv. Misa na kojoj se silan narod pričeslio, a prekrasnu-pobudljivu i nježnu propovijed o Isusu spasitelju našem, izrekao je g.župnik iz Garčina Vludoje Holi. Premda je propovijed trajala preko jedan sat-narod je stajao kao ukopan, slušajući dirljivi predmet propovijedi.
U pola 11. bila je svečana misu pod vedrim nebom i može se mirne duše reći da je prisustvovalo preko 4 000 vjernika. Pod sv. misom je lijepo pjevao zborno kako ženski zbor seljačkih djevojaka tako i muški zbor naših dobrih Babogredaca.
Poslije svete mise krenula je ogromna procesija formirana po župama do mjesta gdje će se postaviti zavjetni križ.

Križ je ogroman iz hrastovog trajnog drvetu koje je nosilo oko 12 mladića obučenih u prekrasno narodno odijelo pred svećenicima.
Na postamentu gdje je križ postavljen stoji natipis:
Svete godine 1933. diže narod Babogredski prigodom strahovite nesreće od tuče dne 22. kolovoza 1933."

Poslije blagoslova križa koji je obavio župnik gundinački, narod je sa suznim očima i velikim ganućem prilazio križu i ljubio ga dok su seljačke djevojke nježno i tugaljivo pjevale Puče moj. Tom prigodom je snažnu i značajnu propovijed održao g. Živko Kalajdžić koja je vrlo djelovala na ogromni broj naroda koji je bio prisutan. Prikazao je lik Spasitelja.
Procesiju se u divnom redu vratila u crkvu gdje je otpjevan Tebe Boga hvalimo i dan blagoslov Presvetim. Po podne su se procesije vraćale kući uz brujanje krasnih babogredskih zvona.
Prisutni svećenici su se upravo zadiviti dubokoj vjeri našeg dobrog hrvatskog naroda
koji tako strpljivo podnaša križ Božji.

Članak iz Hrvatskog lista (br. 19.1933.)
IZVOR

23-07-1914

Narodno gospodarstvo


Ovogodišnja žetva u Posavini je najslabije ruke. Što se samo zamisliti može. Žetva neće gdje-kojemu odbaciti niti zasijano sjeme, a mnogima se i ne isplati trud oko žetve. Uzrok je tomu mokro proljeće koje pogoduje svakovrsnom korovu koji preotme mah, a vodurine uguše žitarice.

Mi se možemo nadati samo onda dobroj ljetini, kada je sušno proljeće. Ni najjača suša našem podvodnom zemljištu ne može nahuditi, ali zato voda uništuje žitarice, a pogoduje korovu. Mnogi i mnogi od naših posiednika kosi svoje njive, dovozi na hrpe i zapaljuje ovogodišnji plod svoie muke jer mu se ne isplaćuje vršiti ga. Mnogi će, osobito siromašniji, ili čije je zemljište više vodi izvrženo, ostati ove godine bez kruha. Jedina su nada još kukuruzi, ako i ti do ruke dodje.

Voće, koga je ovdje u svakoj kući u izobilju, dobro jc urodilo, osobito kaisije, jabuke i kruške. I šljiva će biti dosta, jer im nijesu gusjenice nahudile.
U našoj Posavini rodi na pretek voća. da ga se mnogo svakegodine izvaža. Prekupci, osobito iz Bačke i Banata, hrle preko cijeloga lieta u naša sela. Cijele povorke i nizovi kola punih voćem, danomice preplavljuju naše putove i sela, izvažajuć dobro naše voće na ugarska i susjedna gradska tržišta. No ne samo Bačvani i muslimani susjedne Bosne prekupci su našega voća, koje na vagone izvažaju na velika tržišta. Ove je godine sve to posve izostalo, a tim i narod ovaj u veliko šttuje. Uzrok je tomu pošasno zavladala slinavka i šap u ciieloj okolici tako, da je takorekuć sav kolni promet spriječen u toliko, što se ništa u- kolima, a prema tomu ni voća, izvažati ne smije. Posebne stražo na najprometnijim cestama budno paze da se pošast ne bi razniela u nezaražene kraieve.

Kako ali naš seljak ne ima sposobnosti, da sam želieznicom svoj urod voća eksportira i da tržištima unovčuje, štetva usliied toga vrlo nnogo. Kaisije, koje se svake godine na jagmu i po 40 fil. po kilogram na licu mjesta od prekupaca plaćale, danas se bacaju u rakiju. što još dosele nije bivalo.

Vašari su u svim okolnim kotarevima uslijed pošasno zavladale slinavke i šapa za sva goveda svinje (i ostale papkare) posve obustavljeni, pa nije moći i ono malo svinja i goveda, što je od metilja poštedjeno ostalo, unovčiti. Kad seljak nema vašara i ne kupuje ništa, pa tako ni trgovac ni obrtnik ništa ne prodate tako da je nastao, uz vrlo lošu žetvu, i potpuni zastoj na svim tržištima ma ove okolice. Takovo je eto gospodarsko stanje ove okolice.
IZVOR

13-07-1914

Pokret za odvoditi«! u Posavini


U broju 97. »Novosti« od 8. travnja o. g. javio se već vaš dopisnik Iz Županje o jadnom gospodarskom stanju našega kotara. Vaš dopisnik je pravo naveo, da je voda najveći neprijatelj ovoga puka. Voda nas gnjavi, ona nas svake godine sve više uništuje. I ova nas godina nije poštedila. Cijelo proljeće voda nas topi tako da se kukuruzi na potopljenom zemljištu tek koncem lipnja mogoše sijati a veći dio zemljišta ostao je i ne posijan jer za kukuruz već prekasno, a prije radi vode nije bilo moguće sijati. Da li će i ovo malo zasijano do ruke doći — dozrijeti — vrlo je dvojbeno. Nastupi li kišovito vrijeme, izlije li Sava, eto nevolje gotove, otplavit će nam svu trud i muku. Sav narod ividja zato, da je uredjenje Save, a naročito kanalizacija vitalno pitanje naše.
Apel narodni našao je odziva. Naš narodni zastupnik Kutuzović zainteresovao je cijelu našu javnost, a naročito je stao u sporazumno djelovanje sa narodnim zastupnicima bošnjačkog, djakovačkog i garčinskog izbornog kotara, koji su zajedničkim narodnim potrebama odvodnje i kanalizacije interesirani stupili u zajedničku akciju, naročito zato, jer područjem tili izbornih kotareva teku pritoci Savini: Bosut, Bidj, Berava i Bitulja, koji narodu najviše štete poplavom nanašaju- Zato je zastupnik Kutuzović dne 28 lipnja održao u to ime u Babinoj gredi vrlo brojno posjećeni javni sastanak izbornika i posjednika ove okolice. Prisutno je bilo oko 500 interesenata uz živo sudjelovanje i svih okolnih sela i općina.

Na temelju stvarnog razlaganja zastupnika Kutuzovića stvorila je skupština jednoglasno slijedeći zaključak:-
»Umoljava se vis. kr. zemalj. vlada i visoki sabor, da se što skorije donese zakon o osušenju vodnoga područja uredjenjem i proširenjem kanala i potoka, naročito Bosuta, Bidja, Bltulje, Berave, Dorova itd. uz osiguranje potrebne glavnice iz zemaljsklh sredstava i brodske imovne opčine, koja će se svota naknadno, kad radnje budu gotove i osušeno tlo boljoj kulturi privedeno, a višegodišnljim obrocima razdijeljeno ubirati od interesenata u koliko će njih teretiti i to tako, da doprinos bude u razmjeru sa koristi osušenoga područja«.

Skupština usvaja nadalje predlog zast. Kutuzovića, da bi i općinska zastupstva upravnih općina: Babinagreda, Cerna, Retkovci, Ivankovo, Mikanovcl, Vodjnci, Gundinci, Sikirevci i Šamac u svojim općinskim sjednicama stvorili zaključke istoga smisla, te ih putem pretpostavljenih oblasti podastrli vis. kr. zem. vladi.

Kako i nar. zastupnici navedenih susjednih izbornih kotareva podupiraju analognu akciju, nade je da će im trud biti okrunjen i uspjehom, pa će i narodu ove okolice, bude li kanalizacija zaista provedena, gospodarstveno se pridići, a tim mu u velike i materijalno pomoženo.
IZVOR

01-03-1914

Tučnjava


U gostioni Vjekoslava Hu
bera u Babinojgredi bilo je prošle sriede 
dosta gostiju. Oko 3 sata po podne došao je
pijan Marko Zolić izvadio nož i stao goste 
rastjerivati i cigana svirača Antuna Rado
savljovića ubo u ledja. Sada je junačina po
čeo lupati čaše, flaše i prozore i nanio gos
tioničaru 30 kruna štete. U to došli opć. re
dari Mijo i Franjo Knežević, oteli mu nož, 
svezali ga konopom i poveli u opć. zatvor.
U to priskočio Antunov brat Tanasija Rado
savljević i Zolića nožem dvaput ubo u trbuh
te ga teško i životu pogibeljno ozliedio.

Drugi dan reče Zolić da ne zna, šta je ra
dio, jer da je bio pijan. Cigo Tanasija Ra
dosavljević veli, da mu je jedna žena u go
stioni doviknula: Tanasija udri ga, majku 
mu njegovu on je tvog brata ubo, on da
je časak oklievao, zatim izvadio iz džepa 
nož, Zolića dva put u trbuh ubo i kući po
bjegao
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 [66] 67 68 69 70 71 72 > >>