Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (370)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 [69] 70 71 72 73 74 > >>

23-07-1914

Narodno gospodarstvo


Ovogodišnja žetva u Posavini je najslabije ruke. Što se samo zamisliti može. Žetva neće gdje-kojemu odbaciti niti zasijano sjeme, a mnogima se i ne isplati trud oko žetve. Uzrok je tomu mokro proljeće koje pogoduje svakovrsnom korovu koji preotme mah, a vodurine uguše žitarice.

Mi se možemo nadati samo onda dobroj ljetini, kada je sušno proljeće. Ni najjača suša našem podvodnom zemljištu ne može nahuditi, ali zato voda uništuje žitarice, a pogoduje korovu. Mnogi i mnogi od naših posiednika kosi svoje njive, dovozi na hrpe i zapaljuje ovogodišnji plod svoie muke jer mu se ne isplaćuje vršiti ga. Mnogi će, osobito siromašniji, ili čije je zemljište više vodi izvrženo, ostati ove godine bez kruha. Jedina su nada još kukuruzi, ako i ti do ruke dodje.

Voće, koga je ovdje u svakoj kući u izobilju, dobro jc urodilo, osobito kaisije, jabuke i kruške. I šljiva će biti dosta, jer im nijesu gusjenice nahudile.
U našoj Posavini rodi na pretek voća. da ga se mnogo svakegodine izvaža. Prekupci, osobito iz Bačke i Banata, hrle preko cijeloga lieta u naša sela. Cijele povorke i nizovi kola punih voćem, danomice preplavljuju naše putove i sela, izvažajuć dobro naše voće na ugarska i susjedna gradska tržišta. No ne samo Bačvani i muslimani susjedne Bosne prekupci su našega voća, koje na vagone izvažaju na velika tržišta. Ove je godine sve to posve izostalo, a tim i narod ovaj u veliko šttuje. Uzrok je tomu pošasno zavladala slinavka i šap u ciieloj okolici tako, da je takorekuć sav kolni promet spriječen u toliko, što se ništa u- kolima, a prema tomu ni voća, izvažati ne smije. Posebne stražo na najprometnijim cestama budno paze da se pošast ne bi razniela u nezaražene kraieve.

Kako ali naš seljak ne ima sposobnosti, da sam želieznicom svoj urod voća eksportira i da tržištima unovčuje, štetva usliied toga vrlo nnogo. Kaisije, koje se svake godine na jagmu i po 40 fil. po kilogram na licu mjesta od prekupaca plaćale, danas se bacaju u rakiju. što još dosele nije bivalo.

Vašari su u svim okolnim kotarevima uslijed pošasno zavladale slinavke i šapa za sva goveda svinje (i ostale papkare) posve obustavljeni, pa nije moći i ono malo svinja i goveda, što je od metilja poštedjeno ostalo, unovčiti. Kad seljak nema vašara i ne kupuje ništa, pa tako ni trgovac ni obrtnik ništa ne prodate tako da je nastao, uz vrlo lošu žetvu, i potpuni zastoj na svim tržištima ma ove okolice. Takovo je eto gospodarsko stanje ove okolice.
IZVOR

13-07-1914

Pokret za odvoditi«! u Posavini


U broju 97. »Novosti« od 8. travnja o. g. javio se već vaš dopisnik Iz Županje o jadnom gospodarskom stanju našega kotara. Vaš dopisnik je pravo naveo, da je voda najveći neprijatelj ovoga puka. Voda nas gnjavi, ona nas svake godine sve više uništuje. I ova nas godina nije poštedila. Cijelo proljeće voda nas topi tako da se kukuruzi na potopljenom zemljištu tek koncem lipnja mogoše sijati a veći dio zemljišta ostao je i ne posijan jer za kukuruz već prekasno, a prije radi vode nije bilo moguće sijati. Da li će i ovo malo zasijano do ruke doći — dozrijeti — vrlo je dvojbeno. Nastupi li kišovito vrijeme, izlije li Sava, eto nevolje gotove, otplavit će nam svu trud i muku. Sav narod ividja zato, da je uredjenje Save, a naročito kanalizacija vitalno pitanje naše.
Apel narodni našao je odziva. Naš narodni zastupnik Kutuzović zainteresovao je cijelu našu javnost, a naročito je stao u sporazumno djelovanje sa narodnim zastupnicima bošnjačkog, djakovačkog i garčinskog izbornog kotara, koji su zajedničkim narodnim potrebama odvodnje i kanalizacije interesirani stupili u zajedničku akciju, naročito zato, jer područjem tili izbornih kotareva teku pritoci Savini: Bosut, Bidj, Berava i Bitulja, koji narodu najviše štete poplavom nanašaju- Zato je zastupnik Kutuzović dne 28 lipnja održao u to ime u Babinoj gredi vrlo brojno posjećeni javni sastanak izbornika i posjednika ove okolice. Prisutno je bilo oko 500 interesenata uz živo sudjelovanje i svih okolnih sela i općina.

Na temelju stvarnog razlaganja zastupnika Kutuzovića stvorila je skupština jednoglasno slijedeći zaključak:-
»Umoljava se vis. kr. zemalj. vlada i visoki sabor, da se što skorije donese zakon o osušenju vodnoga područja uredjenjem i proširenjem kanala i potoka, naročito Bosuta, Bidja, Bltulje, Berave, Dorova itd. uz osiguranje potrebne glavnice iz zemaljsklh sredstava i brodske imovne opčine, koja će se svota naknadno, kad radnje budu gotove i osušeno tlo boljoj kulturi privedeno, a višegodišnljim obrocima razdijeljeno ubirati od interesenata u koliko će njih teretiti i to tako, da doprinos bude u razmjeru sa koristi osušenoga područja«.

Skupština usvaja nadalje predlog zast. Kutuzovića, da bi i općinska zastupstva upravnih općina: Babinagreda, Cerna, Retkovci, Ivankovo, Mikanovcl, Vodjnci, Gundinci, Sikirevci i Šamac u svojim općinskim sjednicama stvorili zaključke istoga smisla, te ih putem pretpostavljenih oblasti podastrli vis. kr. zem. vladi.

Kako i nar. zastupnici navedenih susjednih izbornih kotareva podupiraju analognu akciju, nade je da će im trud biti okrunjen i uspjehom, pa će i narodu ove okolice, bude li kanalizacija zaista provedena, gospodarstveno se pridići, a tim mu u velike i materijalno pomoženo.
IZVOR

01-03-1914

Tučnjava


U gostioni Vjekoslava Hu
bera u Babinojgredi bilo je prošle sriede 
dosta gostiju. Oko 3 sata po podne došao je
pijan Marko Zolić izvadio nož i stao goste 
rastjerivati i cigana svirača Antuna Rado
savljovića ubo u ledja. Sada je junačina po
čeo lupati čaše, flaše i prozore i nanio gos
tioničaru 30 kruna štete. U to došli opć. re
dari Mijo i Franjo Knežević, oteli mu nož, 
svezali ga konopom i poveli u opć. zatvor.
U to priskočio Antunov brat Tanasija Rado
savljević i Zolića nožem dvaput ubo u trbuh
te ga teško i životu pogibeljno ozliedio.

Drugi dan reče Zolić da ne zna, šta je ra
dio, jer da je bio pijan. Cigo Tanasija Ra
dosavljević veli, da mu je jedna žena u go
stioni doviknula: Tanasija udri ga, majku 
mu njegovu on je tvog brata ubo, on da
je časak oklievao, zatim izvadio iz džepa 
nož, Zolića dva put u trbuh ubo i kući po
bjegao
IZVOR

04-05-1913

Nova organizacija saveza hrv. obrtnika u Babinojgredi


Na poticaj mjestne organizacije ii Županji obdržavala se je u Četvrtak dne 1. svibnja t. g. po podne u Babinojgredi u gostioni Šadeka, obrtnička skupština u svrhu ustrojenja mjesne organizacije. Na skupštini je bio pročelnik županjske organizacije g. Tomo Škender sa još 8 članova iste organizacije i tajnik vinkovačke organizacije g. Ante Rott. Skupština je bila dobro posjećena. Gosp. Skender otvara kao sazivač skupštinu pozdravlja sve prisutne pročita dnevni red i razlaže svrhu skupštine, te preda tajniku županjske organizacije g. Aci Benakoviću riječ da izvjesti o predstojećim izborima za okružnu blagajnu, te o okružnim blagajnima uopće koje se predavanje uzima s odobranjem na znanje. U istom predmetu govori još i tajnik vinkovačke organizacije, te se jednoglasno primaju postavljeni kandidati. O svrhi i organizaciji saveza hrvatskih obrtnika u opšte, izvješćuje opširno g. Ante Rott koji ujedno rastumači i pravila saveza. Ovo se je izvješće. takodje je s odobravanjem a znanje uzelo. Na poziv za upis u savez i ustrojenje mjesne organizacije i u Babinoj-gredi, koji predlog s lijepim i vrlo stvarnim govorom potkrepljujući i delegat i bivši narodni zastupnik velemožni gosp. Miško Kutuzović. Upisao se je odmah lijepi broj obrtnika iz Babinegrede i prisutni obrtnici iz Sl. Šamca. Za povjerenike u Babinojgredi izabrani su g. Jakob Verič i Mijo Friedl, a za Sl. Šamac g. Jakob Sekulić i Tomo Jagić-
IZVOR

19-01-1913

Drzovita kradja kola i konja


Dne 2. o. mj. oko 7 sati na večer, dok se je sudac istražitelj Hanicky nalazio u službenom poslu u opć. uredu u Babinojgredi stajala mu je kočija (fijaker) vlasništvo J. Weinbergera iz Županje, pred zgradom opć poglavarstva. U taj momenat nepoznati zlikovac, popeo se je, takorekuć na očigled opć. straže, na bok od kola, ošinuo po konjima i odmaglio u mrak pravcem prema Vinkovcima. Odmah bje izaslana za njim potjera, ali do sada bez uspjeha. Krasni konji i kočija vrijedni su do 3000 K, pa se je čuditi tolikoj drzovitosti zlikovca da se je usudio izvesti tu kradju na najprometnijem dielu sela, gdje se nalazi opć. ured, glavna trgovina i velika gostiona, dakle na mjestu koje je potpuno razsvjetljeno i prometno bilo.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 [69] 70 71 72 73 74 > >>