Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (371)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 [70] 71 72 73 74 75 > >>

19-01-1913

Drzovita kradja kola i konja


Dne 2. o. mj. oko 7 sati na večer, dok se je sudac istražitelj Hanicky nalazio u službenom poslu u opć. uredu u Babinojgredi stajala mu je kočija (fijaker) vlasništvo J. Weinbergera iz Županje, pred zgradom opć poglavarstva. U taj momenat nepoznati zlikovac, popeo se je, takorekuć na očigled opć. straže, na bok od kola, ošinuo po konjima i odmaglio u mrak pravcem prema Vinkovcima. Odmah bje izaslana za njim potjera, ali do sada bez uspjeha. Krasni konji i kočija vrijedni su do 3000 K, pa se je čuditi tolikoj drzovitosti zlikovca da se je usudio izvesti tu kradju na najprometnijem dielu sela, gdje se nalazi opć. ured, glavna trgovina i velika gostiona, dakle na mjestu koje je potpuno razsvjetljeno i prometno bilo.
IZVOR

14-01-1913

Čedomorstvo


Iz Babinogrodo javljaju: Ovomjestnoj oružničkoj postaji povjerljivo je prijavljeno još priie 2 godine da se babogredska Ciganka Tonka Nikolić profesionalno bavi protjerivanjem utrobnih plodova, osobito kod djevojaka i mladjih žona.
Dne 31. pr. mj. povjerljivo je opot saobćeno oružničkoj postaji, da se ista Ciganka vidjeva zalaziti u kuću ovomjostne žitoljke Kate Stivaničević. Požuriv se, nebi li još za friška traga uhvatio ciganku na đjelu, odkrije oružnički postajevođnik zaista sam zločin. 16-godišnja djevojka Jozija Peričević iz Kruševice zatrudnjela je. Osjetiv, da će skoro roditi, a u nakani, da zataji porod i diete, dodje u Babinugredu k svojoj sestri Kati Stivaničević. Odmah bi prizvana ciganka Tonka, koja pristupi operaciji, Istu noć porodi Jozija Poričović živo i potpuno razvijeno muško čedo, koje ciganka Tonka uz pripomoć Kate Stivaničević odmah odnose iz sobe, zamota u krpe i ostavi u kućaru (kiljeru) za vrata, gdje je diete odmah u jutro po oružnicima mrtvo pronadjono. Sudbeno-liečničkom razudbom ustanovljeno je, da je diete zlonamjerno ostavljeno nepodvezano pupkovine, te uslied krvarenja morado poginuti. Okrivljene su uhićene i priznaju svoj zločin, to su osim Jozije Peričović, koja se nalazi u kućnoj njezi, predane sudu u Županji.
IZVOR

01-10-1911

Novosti


Utopili te konji
Babogredski žitelj Vlada Knežević vozeč se uz Savu htjede da napoji konje. Utjera ih u Savu ne znajuć da je odmah pri kraju dubljina. Brzica zahvati i konje i kola tako, da se sam on teškom mukom spasio, dok su se konji vrijedni 1.000 K. utopili u Savi.

Tučnjava.
Đuro i Mato Babić iz Babinegrede baš se dobro razveseliše i ponapiše u gostioni. Veselje završiše svadjom se izvodi i u tučnjavu.
— Mata povadi nož da će Đuru, a ovaj ti ne bude lijen, dohvati od nekog motiku pa ti mog Matu ošamari čestito po glavu. Presjekao mu nos i cijeli obraz naneo mu tešku, životu pogibeljnu ozlijedu. Izgovara se dakako pijanstvom.
— Istodobno veselili se u gostioni i žitelji Antun Kuković. Mika Zolić. Baća Antun se dobro pripio koju zgodu upotrebi Mika i izvadi mu iz džepa novčarku sa 30 K novaca. Prizvana oružniška obhoda pronašla je novac skup sa novčarkom. — Mika pijan — dakako da ne doznaje od kuda se stvorila u njega tuđa novčarka i novac.
IZVOR

06-08-1911


Nesreća u vatrenki


Luka Kopić, 24.
godišnji nadničar u Kutuzićevom mlinu u
 Babinojgredi dizao je vreće iz prizemlja u I.
sprat mlina na dizalu (aufzug) te je vla
stitom neopreznošću dospio izmedju dizala
 i tavanske grede tako, da je prignječen i
pribijene hrptenjače, nakon par sati ozle
dama podlegao.
IZVOR

30-07-1911

Javna vježba hrvatskoga seljačkoga Sokola u Babinoj-Gredi


Jedini seljački hrv Sokol u Slavoniji, naš babogredski, napreduje i razvija se lijepo. Samo ovog proljeća priredio je već tri javne vježbe i to u Sikerevcima, Šamcu, Štitaru i Gundincima, a evo dana 23. o. mj . priredi u beogradskim „Dudicama" ponovnu vrlo uspjelu javnu vježbu sa pučkom svečanošću.
Vježbi su prisustvovala bratska
sokolska društva iz Vinkovaca i Đakova.

Vježbe su sjajno uspjele i svega članstva I seljačkoga babogredskog podmlatka.

Na spravama su vježbali odjeli babogredskoga đakovačkog i vlnkovačkoga Sokola. Palmu pobjede odnio je svakako vodja
vinkovačkog Sokola brat Bednaržik čijim su se elegantnim vježbama svi divili.


Ovakove zabave još ne vidje Babina Greda. Sav skoro narod iz mjesta i okolice sjatio se, da su naše .Dudice" — vrt u pol sela bile prepune šarolikog svijeta.
Uz crvenu sokolsku košulju divno pristajaše bijela rubina našeg seljačkog naroda, a i gospodski kaput.
Nakon uspjele vježbe razvila se vrlo animirana pučka svečanost. Bilo ti je tu svega i svačega. Stariji posjedaše oko stolova pod hladovite lipe krijepeći se izvrsnom kapljicom koju je Sokol u vlastitoj režiji sam točio. Mladjarija pak, a osobito sokoli i naše cure i mlade snaše, uhvatiše se u kolo, pa ti se tu baš vatreno igralo sve do neko doba noći. A najviše se igralo kolo, ono naše kolo, šokačko kolo, koje našega čovjeka elektrizira. Krasna je to bila slika Evo: hladovina pala, mračak se hvata . . . Uhvatile se u kolo mlade snaše, bogato i prebogato odjevene, a iz njih sokolaši i seoski momci; luj se u ugodnoj izmjeni isprepliće građansko odijelo, sokolska odora i seoska slikovita nošnja. A kolo se talasa.

Ovako evo vrši babogredski seljački Sokol svoju misiju u narodu djelujući u odgojnom i kulturnom pravcu, a i buđenju hrvatske narodne svijesti. Trebalo bi, da se i ostala izokolna naša mjesta ugledaju u Babiuu-Oredu, pa da osnuju seljački
Sokol, koji upravo blagotvorno može djelovati na razvitak nacijonalne svijesti. O velikoj koristi Sokola ne treba trošiti riječi što je svima i svakome jasno.
Mi se Babogiedci ponosimo, da smo mi baš prvi udarili temelj sokolskoj ideji medil našim seljaštvom Krasne posljedice sokolskoga rada osjećaju se i te kako jer je baš Sokol ono žarište i onaj centar, oko kojega se vrli sav naš društveni život i kulturni rad!
Iz Sokola je uvijek potekla inicijativa za mnogi naš narodni posao.

Ne mogu propustili, da i ovom prilikom ne istaknem velike zasluge oko osnutka hrv. Sokola našega vrijednoga učitelja Vladoja Ivakića, koji upravo neumornim trudom, velikim žarom, ustrajnošću i oduševljenjem sav se posvetio širenju sokolske misli medu našim seljaštvom.

Čast našem badognedskom Sokolu i njegovom vođi!
Sokolaš.
IZVOR



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 [70] 71 72 73 74 75 > >>