>

Folksdojčeri

- klikni na foto za više -

 

Prvi val naseljavanja Nijemaca poklopio se sa razdobljem pojačane kolonizacije napuštenih novooslobođenih krajeva Ugarske i Hrvatske (Slavonije) nakon odlaska Osmanlija.
F. W. von Taube 1778. godine napominje da su doseljeni Nijemci, kao i ostali doseljenici u Slavoniju i Srijem, po državnom zakonu prvih šest godina oslobođeni od svih vladarskih davanja i nameta, dok oslobođenje od kuluka (rabote) i drugih dadžbina vlastelinu traje do tri godine.

Mnogi od Nijemaca naseljenih po našim selima i manjim trgovištima u 18. stoljeću bili su obrtnici, ali su se uz obrt morali baviti i poljodjelstvom, jer na selu nisu imali kome prodati svoje proizvode, obzirom da su slavonske obiteljske zadruge same proizvodile sve potrebne obrtničke proizvode.

U Babinu Gredu je najveći val naseljavanja u drugoj polovici 19. stoljeća, a vrhunac brojnosti je bio do početka 2. svj. rata.

Njemački naseljenici su ostavili snažan trag u ovim prostorima jer su najčešće otvarali obrte, uvodili napredne novotarije u poljoprivredi i arhitekturi sela...I danas su u upotrebi brojni germanicizmi kao ostavština tog vremena.

____________________________________________________________

Izvješće Komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih
pomagača Mjesnog NO Babina Greda (Vinkovci) (24. kolovoza 1945.)
Okružnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih poma-
gača Slavonski Brod o Nijemcima Babine Grede


Mjesni N.O. Babina Greda
Komisija za ratne zločine
Broj: Službeno
24. kolovoza 1945

Okružnoj komisiji za ratne zločine
Sl. Brod
U vezi sa raspisom zemaljske komisije za utvrđivanje zločina Broj 2876
kao naslova broj 289 dostavljaju se svi podaci zatraženi okružnicom u pogle-
du predmeta:

Domaći Njemci (Volksdeutscheri)


1. Na području sela Babina Greda - živjelo je 26 obitelji sa 70 ukupno
     članova.
2. Danas još živi slobodno na ovom području 3 obitelji se 9 ukupno čla-
    nova.
3. Pobjeglo sa okupatorskom vojskom 5 obitelji sa 22 obiteljska člana
     Thiel Josef, Dahm Johan, Metes Franz - u bjegstvu - i Streitenberger
     Karlo, Ciraki Anton pod istragom u Sl. Brodu - njegova obitelj u Njemačkoj.
4. Ostali u selu na slobodi - tri obitelji i to
    Dahm Šime - iako su bili u Kulturbundu - ostali, što su kćerka i
    dva sina bili u narodno oslobodilačkoj vojsci (parti-
     zanima)
     Bajerlein Stefan - što nije bio u Kulturbundu, ispravno se vladao
     - pušten iz logora kući.
     Dahm Mato - nije bio u Kulturbundu, pomagao NOP - nije uopće
     bio poslan u logor.
5. do sada utvrđenih ratnih zločinaca bilo ukupno 6 i to:
    Dahm Slavo u rukama naših vlasti - navodno u logoru u Brodu
    Ciraki Anton u rukama naših vlasti u Brodu pod istragom (ili Krndiji)
    Vić Josef tajni policij. agent
6. Izvedeno pred sud: Vić (Vich) Josef - osuđen na 15 god. prisilnog rada
    Ciraki Anton - nalazi se pod sudskim postupkom u Sl. Brodu.
7. Pre rata kao i za vrijeme rata zanimanje Volksdeutschera bilo:

1 limar i dobar posjednik zemlje
4 trgovca i dobri posjednici zemlje
2 gostioničara i dobri posjednici zemlje
1 pekarski obrtnik bez posjeda
2 stolarska obrtnika (1 sa posjedom, drugi bez)
6 zemljoradnika i dobra posjednika
2 kovač obrtnika sa posjedom
1 brijač sa dobrim posjedom
2 kolara - jedan sa dobrim, drugi sa srednjim posjedom
1 zidar obrtnik - bez posjeda
3 nadničara
Thiel Josef
Dahm Johan
Streitenberger Karlo
} u bjegstvu - vjerojatno u Austriji
ili Njemačkoj

dakle pretežno vrlo dobrog imovinskog stanja, rimokatoličke vjere,
političkog nestalnog obiležja, prema potrebi i polit. struji prilagodivi - koje
radikali, koje radićevci, koje samostalne demokrate, pretežno povučeni, osim
trojice, koji su već od 1939 god. članovi Kulturbunda. Postankom N.D.H.
države, naglo porasla germanska svijest i germansko osvajalačka i tlačitelj-
ska požuda - prelazeći ova ista svojstva i na do sada većinom pasivne
Volksdeutschere u selu - postaju ratoborni, nasrtljivi, nadajuć, da će i svu
upravnu vlast preuzeti u svoje ruke jer Hrvati - kao “inferiorna rasa”, nije
sposobna, da upravlja samim sobom. Centar njihova pokreta bila centrala u
Osijeku, sa kojom su njih trojica (Thiel, Friedl, Dahm) stalno podržavali
vezu, dobivali direktive, propagandni materijal i novčanu pripomoć, dijeleći
ih među svoje sumišljenike, podstrekavajući i prijeteć svakom na što jači
teror upirući - u koliko nebi bilo odaziva.
Otporni u svakom pogledu bili su jedino:

Bajerlein Stefan
Bajerlein Ljubica
Bajerlein Jakša
pušteni iz logora

Šneberger Karlo - ne ulazeći nikako u njihovu organizaciju niti u njiho-
ve redove.
8. Za vrijeme rata, a napose okupacije N.D.H. - bez razlike - svi uzdi-
goše glave, držanje i vladanje prema nacionalno svjesnim Hrvatima, naroči-
to prema saradnicima N.O.P.-a bilo sve drskije, izazovno, netrpeljivo i pre-
zirno, osjećajuć se prema propagandi - kao superiorna rasa. Započelo upli-
tanje u upravne poslove voditi kontrolu nad radom u političkom i vojničkom
pogledu. Kao rasa okupatorskih pretenzija - osnovaše svoje - Kulturbund
prostorije, upriličavali dnevne sastanke, bakljade po selu, osnovaše zasebne
njemačku školu, da se ne miješa superiorna - sa “inferiornom hrvatskom”
rasom i da uzgoje i oćuvaju kao neokaljano germansko pleme. Upisivanje
započelo u Kulturbund - masovno. Zna se, da je bilo upisno u Kulturbund 22
obitelji sa 64 obiteljska člana; upotrebljavali svaku priliku za politički naci-
stički rad, propagirajući sigurnu pobjedu njemačkog oružja - upliv fašistički
rasao iz dana u dan sve dok nije počelo tamniti njemačko oružje, a pobjede
redati se na savezničkoj strani. U privrednom pogledu - pljačkalo se koje u
hrani, koje u marvi, koje u novcu uz suradnju baš ovih Kulturbundaša, a na
teret našeg naroda! Mrzili su N.O.P. iz dna duše kao i same partizane u jed-
nakoj mjeri Srbe, Cigane. Kao izrazito - pomoćno sredstvo - petokolonaštva
- širenjem lažnih glasina, putem plakata, letaka, lažnim brošurama, novina-
ma, demoralizirali naš narod, i baš ovakove kulturbundaške klike, nastojale
uplivisati na mlađe generacije, da smanje priliv i oduševljenje za N.O.V-u.
Kad pred konac rata počeše sumnjati u ishod rata - počeše se povlačiti,
izvlačiti iz Kulturbunda, pa neki do sada gorljivi naciste - počeše prelaziti u
redove partizana.

 

9. U SS trupama služila 2 sina (Dahm Šimo) i sin (Thiel Josefa), Keteš
Franjo
Kod Gestapa - Thiel Josef, Vić Jozef, Ciraki Anton, Streitenberger Karlo,
Dahm Slavo, Streitenberger Tona
Upisani u Hitlerjugend - sva mladež kulturbundaša u mjestu.
Operativno djelovanje bilo:
SS-Tiger divizija - po istočnoj Bosni
druga jedna SS divizija - po Boki Kotorskoj i Dubrovniku
Gestapo - osiguranje željez. pruge Vinkovci-Mitrovica-Županja - kao
osiguranje mira i reda cijelog kotara, sa povremenim izlascima u sela sa
svrhom pljačkaškog, masovnog ubijanja ili otjerivanja u logore.
Poginulo: 1 u samom selu Babina Greda kao ozloglašeni SS-ovac (fesaj-
lija) Koliko ranjeno ili zarobljeno - nepoznato
10. Kao ratni zločinci poznati su:

Thiel Josef - oko 45 god. star, limar. obrtnik, pripadnik Gestapa
Ortsleiter, kasnije SS trupa - za vreme dolaska osječke brigade - 5/I- 1944
bacio na partizane - času pokušaja pretresa kuća 2 ili tri bombe, nastavivši
pucati iz puške. Ranio naznatno jednog borca.
Dahm Johan - oko 58-60 god. star, stolar. obrtnik, neumorno douškalo
Kulturbunda, prokazivač saradnika N.O.P. Tražio nakon pogibije svoga
unuka (SS) u Babinoj Gredi - od Gestapa u Županji 100 glava da padne, kao
odmazdu za njegova unuka u samoj Babinoj Gredi.
Dahm Slavo - oko 35 god. star, stolar. obrtnik, Kulturbundaš, služio u
Gestapu, denuncijant i izvjestitelj prilika u Babinoj Gredi naročito u vezi sa
N.O.P. - na temelju čega su slijedila hapšenja nacionalno svjesnog naroda.
Streitenberger Karlo - Gestapovac, policijski agent, prokazivao kuće
partizanskih familija ili saradnika, predvodio pojedine gestapo odrede u selo
na pljačku i davao podatke o kretanju partizana preko svojih doušnika.
Ciraki Anton - oko 30-35 god., zidar. obrtnik, predvodio koljačku bandu,
sastavljenu od Gestapa i bosanskih ustaša - na čelu sa poznatim ustaškim zli-
kovcem Škicom - u kuću opć. liječnika u Babinoj Gredi, noseći sa sobom
listinu koje treba likvidirati po selu, među inima na prvom mjestu samog
liječnika - kao partizanskog saradnika - raspisavši Gestapu Županja - za njega
novčanu nagradu u iznosu od 50.000 Kuna.
Vić Josef - Gestapovac i tajni policijski agent - već suđen na 15 god.

Konačno treba imati na umu, da su svi dušom i tijelom bili zanešeni pra-
vovremenim uspjesima njemačkog oružja i prožeti bilo željom za pobjedu
nacista! Na bazi uništavanja i zarobljavanja slavenskog naroda, gradili sebi
bolju budućnost. Sudbina im omela paklenske planove - a njih neka zadesi,
što su nama spremali.


U Babinoj Gredi 24. kolovoza 1945
Sekretar: Predsjednik:
[nečitko] Verić Antun
OKRUŽNI N. O. O. SL. BROD
Komisija za utvrdjivanje zločina okupatora
i njihovih pomagača
Primljeno 27. VIII. 945
Broj 505/45