Marija Terezija propisuje financijsku pomoć za izgradnju crkava na području Vojne krajine u Slavoniji kako bi se obnovio vjerski život i na tom području.

Uz generalkomadu, čiji je zadatak bio odrediti kvalificirane i stručne osobe da obavljaju građevinske radove, sudjelovala je i općina i to tako što je određivala lokaciju i zemljište na kojem se gradilo i sudjelovala u troškovima oko gradnje.

Postojala su dva (veća i srednja katolička župna crkva) propisana tipska plana (Kichennormpläne) za izgradnju katoličke župne crkve za područje gradiške, brodske i petrovaradinske pukovnije. Naša crkva je tipa "veće katoličke crkve".

U tu svrhu Generalkomanda je izdvojila 4685 forinta iz tzv. religijske zaklade, dok je općina morala izdvojiti još 2263 forinte. Prilikom gradnje crkve svaka općina je, prema svojoj mogućnosti, mogla odstupiti u izvedbi raznih detalja (oblik tornja, zvonika, unutarnjeg uređenja itd.).

Vinogradi nisu svojstveni našem selu, ali bilo ih je. Po starim pričama posljednji vinograd u selu je imao Iva Kopić-Franjin, na Beravi.

Međutim postoje još mnogobrojni tragovi o tome - sačuvani zapisnici prilikom dioba kućnih zadruga.

1911. g. prilikom diobe zadruge Verić kbr. 222, katastarska čestica 8919 se navodi kao vinograd...lokacija današnje kčbr. 3096.

Društvo "Zvonimir", sa skupštine 10.12.1933.g. Točka 5. - Nabavka radio aparata.

Po prijedlogu g. Knežević Mate za nabavkom radio aparata, ustaje i g. Petričević Ivan i razlaže potrebu aparata obzirom na korist koju imade članstvo od istoga. Sam radio nije skup, pošto imade ponuda od radio stručnjaka i dr. Radio rukotvorina sastoji se od 1 kutije u kojoj se nalazi i govornik, za cijenu od 1800 Din. Druga je ponuda radio aparat marke Philips za 2000 Din. Svoje obrazloženje potkrepljuje time što i ovako je u društvu nizak rad, pa da se nečim ponuka članstvo na življi i jači rad i interes prema zabavama, koncertima, predavanjima i u ovom teškom vremenu probudi razonoda. Proti prijedloga ustaju g. Lešić Stjepan i Babić Blaž obarajući prijedlog obrazloženjem da je isti nepotreban, nakon čega nastaje živa debata dugo vremena, nakon koje članstvo prihvaća prijedloh nabavke radio aparata, da odbor imade sklopiti pogodbu i sve uraditi tako da članstvo dobije radio aparat za što kraće vrijeme, osposobi ga za slušanje, dok su obojica pomenutih ostali pri svojem zahtjevu.

Epilog: Zapisnik sa već slijedeće sjednice govori o buri koja se potom dešavala i ostavkama nezadovoljnih članova odbora. Zbog toga i zbog ionako tankih financija, radio taj puta nije stigo u selo.
Nema sela nad Babine Grede!

Ko je kog naselio - pitanje je sad :)

Selo je povremeno znala poharati kolera. Jedna takva se desila i 1849. g.

U Matici umrlih za tu godinu zabilježena je 171 osoba, većina u ljetnim mjesecima. Najteže je bilo u zadrugi Babića (Strameštrovi) - 7 preminulih u 4 dana.