22/Lis/2013, 22:54 - Agropolitika
Povodom alarmantnog stanja u sektoru proizvodnje mlijeka u zadnje vrijeme se održavaju kojekakve sjednice i okrugli stolovi.
I što dobivamo? Puste konstatacije, prividnu zabrinutost i klimave zaključke tih niškorisnih seansi.

A stanje je vrlo teško i svakim danom sve teže.

Kao puki seljak-proizvođač mlijeka, mogao bih štošta napisati kako i zašto, ali
bih kao takav okvalificiran kao subjektivan i nestručan diskutant, stoga prenosim dio jednog članka iz Mljekarskog lista (listopad 2013.)

Prof. dr. sc. Zoran Grgić
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
------------

Danas je više nego prije izrazito važno aktivno upravljati troškovima farme, kako bismo se proizvodnjom pozicionirali u područje kretanja troškova u kojem su oni ispod prodajne cijene mlijeka, odnosno po kilogramu proizvedenog mlijeka, po muznom grlu i za cijelo poslovanje farme daju određeni dohodak. Nažalost, u analizi ranju gospodarskog položaja proizvodnje mlijeka u nas mogli smo u posljednje tri godine utvrditi kako po dohotku zaostajemo za razvijenim zemljama EUa, budući da se nakon ekonomske krize u mljekarstvu prihodi od prodaje mlijeka i troškovi kod nas ne izjednačavaju s njihovim primjerima.

Što se dogodilo?

Po vrijednosti proizvodnje vrlo smo se brzo izjednačili s europskim prosjekom. Dakle, za kilogram mlijeka otkupna je cijena vrlo brzo nakon svjetske krize u mljekarstvu postala izjednačena.
Međutim, negativno je što se troškovna strana nije vratila na europsku razinu, nego smo zadržali visoku cijenu inputa (sjemena, zaštitnih sredstava, gnojiva i goriva). Zbog takvih kretanja, dohodak u mljekarstvu EUa smanjen je s najprije sa 150 na oko 80, te ispod 50 € po muznom grlu.

Kako su na to reagirali kreatori agrarne politike, a gospodarski sustav proveo njihove mjere?

Mjerama utjecaja na tržište (ponuda, fiskalna rasterećenja, porezi) cijene inputa vraćene su u realne okvire i danas su od 15 do 25% niže nego kod nas.
Na prihodovnoj strani, osim prodajne cijene mlijeka koja određuje vrijednost proizvodnje, važni su i poticaji koji pridonose prihodu od proizvodnje mlijeka od 17 do više od 22%. Tako su proizvođačima s višom proizvodnjom mlijeka ponovno osigurali određeni dohodak, makar i niži nego u vrijeme prije krize. Kod nas su poticaji gledano po muznom grlu u širem rasponu od 150 do 250 € niži nego u razvijenim zemljama EUa.
To izravno djeluje na gubitke po muznom grlu unatoč činjenici da neki naši proizvođači i premašuju prosječne proizvodnje u EU. Tako se kod nas bilježe gubici po muznom grlu od 50 do gotovo 200 €, što bi prava zaštita domaće proizvodnje trebala pokriti poticajima, ako već ne može iz povećane maloprodajne cijene mlijeka djelovati na porast otkupne cijene.

Komentari


Popunite formu ispod da bi ste dodali komentar.









Unesi specijalno:
:happy







by mata