Zapisi Ivana Čivića - Mijaljeva (pdf)

A prije Mušmule, Babogredca i Žuće imali smo SKLADIŠTE BEOČINSKOG CEMENTA

Općinski štambilj na dokumentu iz 1872.g.

Babogredske kronike bilježe preko 30 švabskih prezimena. To su mahom nijemci (neki i židovskog porijekla) doseljavani tokom 18. i 19. stoljeća. Pretežito su bili obrtnici i trgovci, ali bilo je i seljaka.
Slomom Austro-ugarske njihov broj se drastično smanjuje, da bi ih početkom drugog svj. rata u evidencijama bilo tek 17 (Ciraky, Dahm, Bauerlein, Vich, Leninger, Friedl, Hess, Thiel, Metes, Sander, Dottermann, Širmer, Streitenberger, Slanc, Scher, Schneberger, Rebh).

Babogredske đevojke su se rado udavale u te familije. Jedna od njih bila je, prilično osebujna i "vražja" baba Liza koja je dočekala lijepu starost u kući Bilerovih.

Baba Liza načula je da se mlada Eva viđa sa Štefanom, jednim od momaka iz te velike familije (Bilerove).
Popratila je ona to malo i jedan dan na drumu namjerno skobi Evu te ju zaustavi:
- Divo, čujem da se viđaš sa našim Štefanom. Ja ti preporučujem da se udaš za njega jer eto i ja sam se udala u tu kuću pa znam. To su čestiti i vridni ljudi, majstori i lipo ćeš življeti kraj nji, sam se neš naprcat!
(događaj stvarni, imena namjerno izmišljena)

Nekad davno seoski svećenici nisu imali dostatne prihode sa "crkvene" strane zato je bilo uobičajeno da se bave i poljoprivredom.
Naš bivši župnik Blažeković je do sredine 1970-tih uživao (plaćao obradu) crkveno poljoprivredno zemljište.

Priložena fotografija je preslika putnice (pasoša) za tele koju je općina izdala našem tadašnjem župniku Đuri Gamperlu 1889.g.
(na poleđini putnice piše da je tele bio kupio Bartol Đaković kbr. 585)