U ono vrijeme naše selo je doista bilo širom poznato zahvaljujući svojoj veličini, brojnim kulturnim aktivnostima i gospodarskom poduzetništvu.
Veliki gazdaluci su bili Šakini, Kutuzovići, Andrijaševi, Markovi, Mihići...
Sudbina svakog od od njih priča je za sebe, a kao takvim najčešće su im presudili kojekakvi poroci, biologija i posebno destruktivni režim nakon 1945. g. koji se temeljito pobrinio za ukroćavanje kulaka (kako ih je on nazvao).

Na priloženim slikama je Stjepan Mihić na prvom (1924. g.) traktoru u selu.
Inače, Mihići su na svojem posjedu u Velikim livadama imali minijaturnu prugu odakle su malim vagonetima prevozili ljetinu do zidanog druma na Dubočici.

Godine 1960. "Stočarsko-mljekarska zadruga Sava" iz Babine Grede gradi klaonicu i mesnicu s malom hladnjačom i vagom kapaciteta oko 40 do 50 svinja dnevnog klanja.
S dva nabavljena kamiona od kojih je jedan prerađen u hladnjaču, prevoze se polutke mesa svinja u Zagreb i Banjaluku, a isto tako i gotovi proizvodi, tj. salame, kobasice i ostala roba koje je spravljalo nekoliko novozaposlenih mesara.

Klaonica na žalost nije dugo radila jer je već i prije izgradnje donesena politička odluka viših instanci da se zapravo cijela Zadruga rasformira. Naime, ista se nije uklapala u tadašnje socijalističke napore zatiranja privatnog poduzetništva, a Zadruga je kao takva to i bila.

Istina je da su i pojedini babogreci "pogurali" gašenje Zadruge, ali u biti ništa nije moglo spriječiti konačan epilog.
Zgrada i sav inventar klaonice su pripale Jasinju iz Sl. Broda koji je u nastavku radio samo otkup stoke za svoj pogon u Brodu. Nešto kasnije su radili i otkup mlijeka.

Na mljekaru je šapu stavio Pionir iz Županje kojemu je u to vrijeme kronično nedostajalo sirovine, a B. Greda je onda (i sada) bila najveći proizvođač mlijeka u široj okolici.

Babina Greda je tada de facto postala sirovinska baza jačih i bila osuđena na dugogodišnji razvojni nazadak u svakom smislu.

relevantni citat iz gornjeg videa:

"Na koji način g. Laslo ili takvi neki likovi misle da u jednoj godini možemo isplatiti dva puta potpore..."

Lik je lijepo mogao izjaviti da love nema, da nisu imali u planu potpore ili tako nešto da nas kulturno odjebe...
Umjesto toga Jakovina obmanjuje javnost i pljuje po seljacima. Tko ga tjera.

Dosad sam mislio da je on samo jedan nesposobni partijski aparatčik, no taj lik je definitivno pokvarena osoba.

A vaše informacije radi, evo kako se mogu isplatiti dvije potpore u jednoj godini:

Francuska
Rumunjska
Škotska
Grčka
Irska

I vjerovatno će večina EU država tako postupiti jer je EU dozvolila članicama da potpore mogu ove godine početi ispaćivati 16. listopada, a sve to temeljem pravilnika koji je važeći već dugi niz godina:
------------
Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009

Članak 29.
Plaćanje
1. Osim ako nije drukčije utvrđeno ovom Uredbom, iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. u potpunosti se isplaćuju korisnicima.
2. Plaćanja se vrše u dva obroka godišnje u razdoblju od 1. prosinca do 30. lipnja naredne kalendarske godine.
3. Iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. ne isplaćuju se prije završetka provjere uvjeta za prihvatljivost, koju obavljaju države članice u skladu s člankom 20.
4. Odstupajući od stavka 2. ovog članka i u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2., Komisija može:
(a) utvrditi predujmove;
(b)odobriti državama članicama da, ovisno o stanju proračuna, isplate predujmove prije 1. prosinca u regijama u kojima su zbog iznimnih okolnosti poljoprivrednici suočeni s ozbiljnim financijskim poteškoćama:
i. u visini od 50 % plaćanja;
ili
ii. u visini od 80 % plaćanja ako su predujmovi već predviđeni.

Temeljni ciljevi poljoprivredne politike (CAP):
- povećanje produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranje optimalnog korištenje faktora proizvodnje, osobito rada
- omogućavanje minimalnih prihoda za poljoprivrednu zajednicu
- stabiliziranje tržišta
- osiguranje prehrambene dostatnosti
- dostupnost prehrambenih proizvoda po razumnim cijenama
- više...

Modaliteti provođenja navedene politike su mnogobrojni, a jedna od značajnijih mjera je sustav poljoprivrednh potpora.
Odredbe i pravilnici su mijenjani i evoluirali tijekom desetljetne EU prakse, a najznačajnije promjene su dodatni naglasci na očuvanju ruralnog prostora i održivoj poljoprivredi (dobroj poljoprivrednoj praksi) - više...

Poljoprivredne potpore su de facto apanaža za bavljenje poljoprivredom, odnosno kompezacija nedovoljnih i nesigurnih prihoda u poljoprivredi.

Isplate potpora su uvijek retroaktivne (u godini iza odnosne kalendarske godine). Ukoliko potencijalni korisnik zadovolji stroge odnosne pravilnike, posve je slobodan u odlučivanju načina i svrhe korištenja dobivenih sredstava.

Unatoč silnim kukurikanjem oko uvoza hrane, sektor poljoprivrede ipak ne stoji tako loše u omjeru uvoza i izvoza.



izvor: DZS
* svi crveni znakovi su moj dodatak