Godine 1960. "Stočarsko-mljekarska zadruga Sava" iz Babine Grede gradi klaonicu i mesnicu s malom hladnjačom i vagom kapaciteta oko 40 do 50 svinja dnevnog klanja.
S dva nabavljena kamiona od kojih je jedan prerađen u hladnjaču, prevoze se polutke mesa svinja u Zagreb i Banjaluku, a isto tako i gotovi proizvodi, tj. salame, kobasice i ostala roba koje je spravljalo nekoliko novozaposlenih mesara.

Klaonica na žalost nije dugo radila jer je već i prije izgradnje donesena politička odluka viših instanci da se zapravo cijela Zadruga rasformira. Naime, ista se nije uklapala u tadašnje socijalističke napore zatiranja privatnog poduzetništva, a Zadruga je kao takva to i bila.

Istina je da su i pojedini babogreci "pogurali" gašenje Zadruge, ali u biti ništa nije moglo spriječiti konačan epilog.
Zgrada i sav inventar klaonice su pripale Jasinju iz Sl. Broda koji je u nastavku radio samo otkup stoke za svoj pogon u Brodu. Nešto kasnije su radili i otkup mlijeka.

Na mljekaru je šapu stavio Pionir iz Županje kojemu je u to vrijeme kronično nedostajalo sirovine, a B. Greda je onda (i sada) bila najveći proizvođač mlijeka u široj okolici.

Babina Greda je tada de facto postala sirovinska baza jačih i bila osuđena na dugogodišnji razvojni nazadak u svakom smislu.

relevantni citat iz gornjeg videa:

"Na koji način g. Laslo ili takvi neki likovi misle da u jednoj godini možemo isplatiti dva puta potpore..."

Lik je lijepo mogao izjaviti da love nema, da nisu imali u planu potpore ili tako nešto da nas kulturno odjebe...
Umjesto toga Jakovina obmanjuje javnost i pljuje po seljacima. Tko ga tjera.

Dosad sam mislio da je on samo jedan nesposobni partijski aparatčik, no taj lik je definitivno pokvarena osoba.

A vaše informacije radi, evo kako se mogu isplatiti dvije potpore u jednoj godini:

Francuska
Rumunjska
Škotska
Grčka
Irska

I vjerovatno će večina EU država tako postupiti jer je EU dozvolila članicama da potpore mogu ove godine početi ispaćivati 16. listopada, a sve to temeljem pravilnika koji je važeći već dugi niz godina:
------------
Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009

Članak 29.
Plaćanje
1. Osim ako nije drukčije utvrđeno ovom Uredbom, iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. u potpunosti se isplaćuju korisnicima.
2. Plaćanja se vrše u dva obroka godišnje u razdoblju od 1. prosinca do 30. lipnja naredne kalendarske godine.
3. Iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. ne isplaćuju se prije završetka provjere uvjeta za prihvatljivost, koju obavljaju države članice u skladu s člankom 20.
4. Odstupajući od stavka 2. ovog članka i u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2., Komisija može:
(a) utvrditi predujmove;
(b)odobriti državama članicama da, ovisno o stanju proračuna, isplate predujmove prije 1. prosinca u regijama u kojima su zbog iznimnih okolnosti poljoprivrednici suočeni s ozbiljnim financijskim poteškoćama:
i. u visini od 50 % plaćanja;
ili
ii. u visini od 80 % plaćanja ako su predujmovi već predviđeni.

Temeljni ciljevi poljoprivredne politike (CAP):
- povećanje produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranje optimalnog korištenje faktora proizvodnje, osobito rada
- omogućavanje minimalnih prihoda za poljoprivrednu zajednicu
- stabiliziranje tržišta
- osiguranje prehrambene dostatnosti
- dostupnost prehrambenih proizvoda po razumnim cijenama
- više...

Modaliteti provođenja navedene politike su mnogobrojni, a jedna od značajnijih mjera je sustav poljoprivrednh potpora.
Odredbe i pravilnici su mijenjani i evoluirali tijekom desetljetne EU prakse, a najznačajnije promjene su dodatni naglasci na očuvanju ruralnog prostora i održivoj poljoprivredi (dobroj poljoprivrednoj praksi) - više...

Poljoprivredne potpore su de facto apanaža za bavljenje poljoprivredom, odnosno kompezacija nedovoljnih i nesigurnih prihoda u poljoprivredi.

Isplate potpora su uvijek retroaktivne (u godini iza odnosne kalendarske godine). Ukoliko potencijalni korisnik zadovolji stroge odnosne pravilnike, posve je slobodan u odlučivanju načina i svrhe korištenja dobivenih sredstava.

Unatoč silnim kukurikanjem oko uvoza hrane, sektor poljoprivrede ipak ne stoji tako loše u omjeru uvoza i izvoza.



izvor: DZS
* svi crveni znakovi su moj dodatak

Očekivani rebalans državnog proračuna je donio očekivano - poljoprivreda je razmjerno pretrpjela najveće gubitke.

Popis isplaćenih potpora

MJERA	VRSTA POTPORE	Jedinična vrijednost kn (ha/grlo/kg/l)	% od ukupno predviđenog iznosa *
Regionalna plaćanja	Oranice	550	35
	Livade i pašnjaci	137	35
	Mlijeko	0,17	35
	Tov goveda	440	35
	Duhan	0,75	35
Premije	Ovce i koze	21	35
	Krave dojilje	380	35
Iznimno osjetljivi sektori	Šećerna repa	1.395	100
	Rasplodne krmače	530	100
	Duhan	3,35	100
	Maslinovo ulje	10	100
	Mliječne krave	476	100
IAKS mjere ruralnog razvoja	Izvorne i zaštićene vrste i kultivari polj. bilja	višeg. nasadi - 700, povrće - 800, ratarske kulture - 500	100
	Izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja	Goveda - 1.926, Kokoš hrvatica - 38, Konji - 1284, Koze - 224, Magarci - 642, Ovce - 224, Svinje - 449, Zagorski puran - 96	100
	Teži uvjeti gospodarenja	Brdsko planinska područja i otoci - 800, Područja od posebne drž. skrbi - 112	100
	Integrirana poljoprivreda	Oranice i višegodišnji nasadi - 337, Povrće - 420	100
	Ekološka poljoprivreda	Livade i pašnjaci - 1102, Oranice - 2205, Povrće - 3584, Višeg. nasadi - 3584	100

* prema najavama prije rebalansa