Početkom 70-tih i u selu stigla moda kratkih suknjica ("minica"). Bila je to velika modna promjena pa se čak i baba Eva, inače prilično slobodnog duha, požalila jednom babogrecu:

"0, lija, nebo ti štaj' 'vo? Danas ti nemoš više znat koj' pošten, a ko j.ben, to sve oda goli guzica i ko da zovu - 'ajde'. A to ni prije bilo. Znalo se koja je išla na Savu na lađu, kojoj su financi kupovali kožuse i delinke, ta je mladež zbiljam izluđela".

1914. g. se uvelike kuju planovi za dogradnju i adaptaciju školske zgrade. U planu su bila izgradnja dva sanitarna čvora, produženje školske zgrade prema Polovinjoj maloj i dogradnja tri učionice na prvom katu (po crtežima radi se o novom krovu i učionicama u tom povišenom potkrovlju).

Nezgodancija je bila u tome što se to desilo početkom prvog rata i sve je palo u vodu.

Iza rata se uvodi petogodišnje školovanje i time se problem nedostatka prostora samo produbljuje. Zbog toga se 1935. pristupa izgradnji dvije dodatne učionice u dvorištu (kasnije poznate kao učionice za tehnički i tjelesni).

1940. se uvodi šestogodišnje školovanje te se pristupa adaptaciji stare zgrade čime se dobiva jedna učionica (pored nekadašnjeg tajništva).

Daljnji porast stanovništva i uvođenje osmoljetke iza drugog rata, elegantno se rješava preuzimanjem četiri izdvojene učionice u tad novoizgrađenom Domu kulture.

Konačno ekipiranje školskog prostora i kapaciteta se rješava izgradnjom današnje škole To je skoro 100 godina nakon izgradnja prve škole i problema koji su zapravo i krenuli od samog početka - škola je 1899.g. izgrađena sa 3 učionice, a odmah potom uvedena četveroljetka i dalje se dešava konstantan rast stanovništva (učenika).

15-godišnja saga oko aktualne dvorane su mačji kašalj prema opisanih 100 godina. Imajmo malo strpljenja i obzira prema odgovornima.😁

Jedna širokokutna slika (sastavljena iz 3 fotografije). Bilo bi jako lijepo pronaći bolje primjerke.

Ne vidi se dobro, ali s obzirom da je vašarište nekad izlazilo na Kralja Tomislava ulicu, položaj fotografa bi mogao biti sa Mihićeva mlina.

Uoči 2. svj. rata u selu je bilo 14 gostiona.

A da nismo baš bili zbožni, govori još jedan detalj iz novinskog članka koji govori o ćudoređu u Slavoniji: