Franjo Bartolov - peejin, hrvatski književnik (Babina Greda, 19. XII. 1908 – Bleiburg, 15. V. 1945).
Radio kao novinar Hrvatskog lista u Osijeku (odgovorni urednik 1941–44).

U književnosti se javio crticama i pjesmama sredinom 20-ih godina. Popularnost je stekao omašnim romanom Čaruga (više od 2000 stranica), koji je izlazio u nastavcima 1938–40. u Zanimljivoj knjižici, posebnom prilogu Hrvatskog lista. Roman Vjerna zemlja (1943) nastavlja smjer ruralne proze izrazito regionalističkih obilježja. Pisao je i drame (Graničareva ljubav ili Ivka, Obćinski načelnik) te novele iz slavonskog života.


Vjerna zemlje (PDF)

Po popisima nas je najviše (4872) bilo 1961. g..
Par godina nakon tog popisa Yuga omekšava zapadne granice i dešava se prvi značajniji val iseljavanja (uglavnom Kanada i Australija). Nešto kasnije glavni smjer egzodusa je bila zapadna Europa i gradovi u tuzemstvu.

Iz priloženog popisa može se vidjeti koliko je npr. samo Zagreb "trošio" babogredaca...

1. svibnja 1913. g. babogredski majstori održavaju osnivačku skupštinu Obrtničkog društva, što je za ono vrijeme bila prilično napredna inicijativa, uostalom kako već dolikuje babogrecima.

Selo i danas ima dosta registriranih aktivnih obrta (49), a javni državni registri kazuju da pored toga imamo i 16 jdoo, 28 doo i 27 udruga.

Nekad su naše Čitaonice sasvim opravdavale svoj naziv.

Knjižničar Čitaonice Čevatovo Verić Antun 1939. g. popisao je svih 519 naslova knjiga.
Čitaonica Berava 1936. g. navodi da u svom inventaru ima 470 knjiga, a jelaška Čitaonica u inventarnom izvještaju iz 1936.g. navodi da posjeduju 183 knjige.

Osim toga sve Čitaonice su bile pretplaćene na po nekoliko novina i časopisa.

Zbrinjavanje animalnog otpada u novije vrijeme se počelo dešavati tek 1998.g. pojavom trihineloze, a to je poprilično poražavajuće otkrivajući podatak da su u selu davne 1912.g. uređena 4 mrcilišta: u Dorovu, Čokadinu, Lipovcima i "na Lucića".