Broj pojavljivanja ženskih imena iz babogredskih Knjiga rođenih 1800. - 1900., a koja su danas vrlo rijetka u našem imenoslovu.

Kola - 6
Franjica - 8
Genoveva - 10
Delfa - 21
Cecilija - 32
Fema - 55
Aga - 85
Pola - 101
Stana - 136
Ivica - 144
Đula - 156

Početkom 19. st. u selo se doseljavaju Romi Radosavljevići, a nešto kasnije sa štitarskog atara pristižu i Nikolići. Obitavali su na općinskoj livadi u Čikića sokaku (danas ulica K. Tomislava). Do 1900.g. se bilježi da tamo u posjedu imaju četiri kućna broja (numera).

Kako su izvorno bili pravoslavne vjeroispovjesti, upisi u naše (katoličke) knjige krštenih su bili sporadični.
Popis stanovništva iz 1931. g. navodi 92 stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti od kojih su zasigurno velika većina bili upravo ti Romi.

Njihova sudbina je vrlo okrutna - kolektivno su prepraćeni na željezničku stanicu u Županji, te transportirani u logore Jasenovca, a o čemu svjedoči i priloženi logorski popis stradalih.

Razne babogredske spomenice nikad nisu spominjale taj događaj i zato ovim putem mala sugestija autorima najavljene babogredske monografije, da ne zaborave na postojanje "babogredskih cigana".

Franjo Bartolov - peejin, hrvatski književnik (Babina Greda, 19. XII. 1908 – Bleiburg, 15. V. 1945).
Radio kao novinar Hrvatskog lista u Osijeku (odgovorni urednik 1941–44).

U književnosti se javio crticama i pjesmama sredinom 20-ih godina. Popularnost je stekao omašnim romanom Čaruga (više od 2000 stranica), koji je izlazio u nastavcima 1938–40. u Zanimljivoj knjižici, posebnom prilogu Hrvatskog lista. Roman Vjerna zemlja (1943) nastavlja smjer ruralne proze izrazito regionalističkih obilježja. Pisao je i drame (Graničareva ljubav ili Ivka, Obćinski načelnik) te novele iz slavonskog života.


Vjerna zemlje (PDF)

Po popisima nas je najviše (4872) bilo 1961. g..
Par godina nakon tog popisa Yuga omekšava zapadne granice i dešava se prvi značajniji val iseljavanja (uglavnom Kanada i Australija). Nešto kasnije glavni smjer egzodusa je bila zapadna Europa i gradovi u tuzemstvu.

Iz priloženog popisa može se vidjeti koliko je npr. samo Zagreb "trošio" babogredaca...

1. svibnja 1913. g. babogredski majstori održavaju osnivačku skupštinu Obrtničkog društva, što je za ono vrijeme bila prilično napredna inicijativa, uostalom kako već dolikuje babogrecima.

Selo i danas ima dosta registriranih aktivnih obrta (49), a javni državni registri kazuju da pored toga imamo i 16 jdoo, 28 doo i 27 udruga.