(0 komentara)
( 168 )
- Razno
Wikipedija navodi da je jedan od poznatih babogredaca i Huber Željko.Huberovi su preko 150 g. živjeli u B. Gredi. Posljednji su do pred WWII bili gostioničari.
G. Huber nikad nije zaboravljao svoje porijeklo pa je tako doveo dva babogreca u NK Osijek i brojne druge zaposlio u poduzeću kojem je dugo godina bio direktor.
https://nk-osijek.hr/.../zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/
komentiraj
|
| permalink
(0 komentara)
( 159 )
- Događaji
Izgradnjom savskih nasipa zatvoreni su stari kanalski prilazi koji su gravitirali koritu Save, pa je veliki dio južnog i zapadnog dijela babogredskog atara bilo podložno čestom plavljenu.Isti problem su imala i sela Kruševica, Šamac i Sikirevci čije vode su konfiguracijski otjecale prema Dubočici.
Stoga navedene Općine 1905.g. pokreću inicijativu za rješavanje tog problema.
Jedini način da se to izvede bio je da se napravi sliv na drugu stranu (prema Biđu i Bosutu).
Naručen je i urađen projekat, ali do izvedbene realizacije nije došlo do 1921.g. Tada je ponovno uslijedio zastoj zbog snažnog protivljenja ceranske općine uslijed bojazni priliva novih voda na njihov atar. Proračun nadležnih službi je opovrgao ceranske predstavke i 1923. g. je počelo iskapanje.
U naredne tri godine je iskopana Istočna Berava, produbljeno i očišćeno staro korito Berave kroz selo, iskopan kanal Saonica, te ostali recepijenti Saonice u susjednim općinama.
Trasa istočne Berave je išla starim kanalima i privatnim livadama (isplaćivana je naknada za izvlaštenje) te kroz šumu Banov dol.
Nosioci troškove radova su bile pojedine općine koje su razrezivale obavezu od 129 dinara po jutru svim zemljišnim posjednicima u selima.
Samo kopanje se obavljalo ručno na višefazan (skelski) način.
(0 komentara)
( 174 )
- Događaji
1885.g. se osniva Pogrebno društvo. Već prve godine ima već 400 članova, a spominje se da je i do gašenja bilo nekoliko stotina članova.Iz osnivačkog pravilnika
Svaki član je godišnje uplaćivao 1 forintu, a prilikom pogreba pojedinog člana svi članovi su uplaćivali još po 10 novčića. Visina naknade za pogreb pojedinog člana je tek u 11. godini bila u punom iznosu (45 for.), a do tad ovisno o broju godina članstva. Naknada se nije isplaćivala u slučaju siucida, smrti u tijeku kaznenog dijela, žrtvama rata i epidemija.
1940. g. društvo kupuje konjska pogrebna kola (vozila su do 1992.g.) za preminule članove, te gradi šupu za smještaj istih. Čestica na kojoj je uzgrađena ta šupa i danas je gruntovno vlasništvo Obrtničkog društva (kasniji naziv) koje je ugašeno prije 75 g.
Tokom drugog rata dijelatnost društva zamire i nakon toga je ugašeno.
(0 komentara)
24/Vel/2022, 18:40 ( 126 )
- Razno
U jednom tekstu iz 1992.g. se opisuju babogredski parkovi. Park oko crkve je prije desetak godina prilično pomlađen, pa su tako nestale prvobitne tuje i smreke (posađene 1894. g.).
Spomenuti park oko zdravstvene stanice polako pada u zaborav.
(0 komentara)
31/Sij/2022, 14:34 ( 199 )
- Agropolitika
Godine 1960. "Stočarsko-mljekarska zadruga Sava" iz Babine Grede gradi klaonicu i mesnicu s malom hladnjačom i vagom kapaciteta oko 40 do 50 svinja dnevnog klanja.S dva nabavljena kamiona od kojih je jedan prerađen u hladnjaču, prevoze se polutke mesa svinja u Zagreb i Banjaluku, a isto tako i gotovi proizvodi, tj. salame, kobasice i ostala roba koje je spravljalo nekoliko novozaposlenih mesara.
Klaonica na žalost nije dugo radila jer je već i prije izgradnje donesena politička odluka viših instanci da se zapravo cijela Zadruga rasformira. Naime, ista se nije uklapala u tadašnje socijalističke napore zatiranja privatnog poduzetništva, a Zadruga je kao takva to i bila.
Istina je da su i pojedini babogreci "pogurali" gašenje Zadruge, ali u biti ništa nije moglo spriječiti konačan epilog.
Zgrada i sav inventar klaonice su pripale Jasinju iz Sl. Broda koji je u nastavku radio samo otkup stoke za svoj pogon u Brodu. Nešto kasnije su radili i otkup mlijeka.
Na mljekaru je šapu stavio Pionir iz Županje kojemu je u to vrijeme kronično nedostajalo sirovine, a B. Greda je onda (i sada) bila najveći proizvođač mlijeka u široj okolici.
Babina Greda je tada de facto postala sirovinska baza jačih i bila osuđena na dugogodišnji razvojni nazadak u svakom smislu.
<< <Nazad | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | Dalje> >>