1. svibnja 1913. g. babogredski majstori održavaju osnivačku skupštinu Obrtničkog društva, što je za ono vrijeme bila prilično napredna inicijativa, uostalom kako već dolikuje babogrecima.

Selo i danas ima dosta registriranih aktivnih obrta (49), a javni državni registri kazuju da pored toga imamo i 16 jdoo, 28 doo i 27 udruga.

Nekad su naše Čitaonice sasvim opravdavale svoj naziv.

Knjižničar Čitaonice Čevatovo Verić Antun 1939. g. popisao je svih 519 naslova knjiga.
Čitaonica Berava 1936. g. navodi da u svom inventaru ima 470 knjiga, a jelaška Čitaonica u inventarnom izvještaju iz 1936.g. navodi da posjeduju 183 knjige.

Osim toga sve Čitaonice su bile pretplaćene na po nekoliko novina i časopisa.

Zbrinjavanje animalnog otpada u novije vrijeme se počelo dešavati tek 1998.g. pojavom trihineloze, a to je poprilično poražavajuće otkrivajući da su u selu davne 1912.g. uređena 4 mrcilišta: u Dorovu, Čokadinu, Lipovcima i "na Lucića".

Apotekar se u Babinoj Gredi prvi put spominje u dokumentu iz 1876. godine kada je F. Herzig, apotekar iz Babine Grede, od kotarskih vlasti zatražio dozvolu da otvori još jednu apoteku u Vinkovcima.
Da je postojala apoteka u Babinoj Gredi potvrđuje i jedan spis kotarskog liječnika iz 1876. u kojem se govori da apotekar u Babinoj Gredi nije bio nabavio medicinske tegove po novom sistemu.
Nakon 1879.g. apoteka iz Babine Grede se više ne spominje u farmaceutskim almanasima, vjerovatno je te godine prestala s radom.

Zgrada stoljetnje apoteke je izgrađena 1899.g. Iste godine August pl. Kovačić iz Vukovara dobiva dozvolu za apoteku u Babinoj Gredi. Apoteka se zvala "Kod Spasitelja".
1917. godine Kovačić prodaje apoteku (dozvolu, obrt, inventar i zakup) Rudolfu Mirtu iz Ivanić Grada. Nakon drugog rata apoteka je nacionalizirana (izvlaštena), a rad nastavlja kao "Narodna apoteka". g. Mirt u njoj ostaje službujući sve do svojeg umirovljenja 1955.g.

Do 1958.g. u apoteki službuje Nevenka Crtilo, a od tada g. Aleksandar Gruber koji narednih nekoliko desetljeća vrši tu službu u selu.

Neposredno nakon domovinskog rata zgrada apoteke je "čudesnim putevima" privatizirana, čak je i "Narodna apoteka" (u vlasništvu županjskog Doma zdravlja) bila prisiljena se iseliti i na koncu posve nestati iz sela...

Wikipedija navodi da je jedan od poznatih babogredaca i Huber Željko.

Huberovi su preko 150 g. živjeli u B. Gredi. Posljednji su do pred WWII bili gostioničari.

G. Huber nikad nije zaboravljao svoje porijeklo pa je tako doveo dva babogreca u NK Osijek i brojne druge zaposlio u poduzeću kojem je dugo godina bio direktor.

https://nk-osijek.hr/.../zeljko-huber-60-godina-u-nogometu/