Uzroci ovogodišnje smeđe hrđe na pšenici:

1. Ako se desilo nešto što živuće generacije ne pamte, sasvim je rezonski očekivati da se to neće desiti niti ove godine. Ne postoji univrzalno sredstvo protiv svih bolešćura, osim toga pretpostavljena "totalna" zaštita nije financijski niti ekološki prihvatljiva, to se ne radi. Uostalom i struka se probudila kad je pošast već bila očigledna i pravovremena zaštita već izmakla.
Hitnim i višekratnim tretmanima šteta se mogla ublažiti, ne i suzbiti jer

2. Teška pšenična godina je pokazala ono što se među poljoprivrednicima šuška već duže vrijeme, a to je da domaće sjeme nije doraslo novonastalim agroekološkim i tržišnim uvjetima. Jak sjemenarski lobi to ni u snu neće priznati, kriv je glupi i škrti seljak, tavanuša itd., a činjenica je da su sve strane sorte ove godine prošle gotovo neokrznute što se tiče bolesti i tek djelomično smanjenog prinosa. Brojni komentari na našim i srbijanskim poljoprivrednim internetskim forumima, te reportaže iz radijskih i tv poljoprivrednih emisija su bjelodan dokaz.

Evo kako je kod mene bilo.
Sijao sam domaću sortu Mateu. To je sorta novije generacije, poboljšane kvalitete i velikog prinosa (ma puna usta trgovaca i sjemenara). U vrijeme prvog glasa o hrđi danima su padale kiše i nisam još 2-3 dana otišao pregledati njivu. Kad sam došao njiva je bila natopljena, ali pravi šok je bio izgled pšenice, katastrofa, nešto što nisam nikad vidio. Pitanje je bilo kako raditi zaštitu kad je pšenica bila u vodi i do 20 cm visine. Sutradan sam ipak pribavio fungicide i teškom mukom kroz blato izrovašio njivu i obavio aplikaciju. Kroz par dana se pšenica dobro oporavila da bi za oko tjedan dana počela opet dobivati slične simptome. Nije bilo druge nego udri opet (drugim sredstvom kako se i preporučuje). Pšenica se opet oporavila, ubrzo je zatoplilo, počela zrioba i valjda više nije bilo vremena za treći napad. Na žalost u žetvi se vidjelo kakve su posljedice svega toga.
Prvi susjed do mene je imao jednu stranu sortu (Apache) koja je izgledala fantastično. Od bolesti ni b. Prinos joj je bio skoro 50% veći nego u mene...

Dakle, onaj tko je imao kristalnu kuglu i kamaru para (3-4 pravovremena tretmana) možda je mogao spasiti i pšenicu domaćeg sjemena samo problem je što i on mora na kraju podvući crtu i zamisliti se.

btw
Nakon dugo godina popušio sam na pšenici i jedno je sigurno - adios domaće sjemenke što se mene tiče.

- sa današnje žetve tritikala

Temeljni ciljevi poljoprivredne politike (CAP):
- povećanje produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranje optimalnog korištenje faktora proizvodnje, osobito rada
- omogućavanje minimalnih prihoda za poljoprivrednu zajednicu
- stabiliziranje tržišta
- osiguranje prehrambene dostatnosti
- dostupnost prehrambenih proizvoda po razumnim cijenama
- više...

Modaliteti provođenja navedene politike su mnogobrojni, a jedna od značajnijih mjera je sustav poljoprivrednh potpora.
Odredbe i pravilnici su mijenjani i evoluirali tijekom desetljetne EU prakse, a najznačajnije promjene su dodatni naglasci na očuvanju ruralnog prostora i održivoj poljoprivredi (dobroj poljoprivrednoj praksi) - više...

Poljoprivredne potpore su de facto apanaža za bavljenje poljoprivredom, odnosno kompezacija nedovoljnih i nesigurnih prihoda u poljoprivredi.

Isplate potpora su uvijek retroaktivne (u godini iza odnosne kalendarske godine). Ukoliko potencijalni korisnik zadovolji stroge odnosne pravilnike, posve je slobodan u odlučivanju načina i svrhe korištenja dobivenih sredstava.

Ministar Jovanović položio kamen temeljac za izgradnju sportske dvorane Osnovne škole Mijat Stojanović u Babinoj Gredi.

Nije da se baš inače ništa ne događa u selu, ali ovaj događaj svakako valja spomenuti jer generacije babogredaca su čeznutljivo gledali kako susjedne selendre redom dobivaju sportske dvorane, a mi brus...

I sam sam završio osmoljetku bez adekvatne fiskulture, no eto, 35 godina nakon toga napokon bingo. Gradi se sportska dvorana zavidnih karakteristika i cijene (21 mil kn.), kako i dolikuje ovom selu, te koristim priliku da čestitam onima koji su najzaslužniji za ostvarenje ovog kapitalnog projekta, a oni koji su to godinama samoživo opstruirali, nek se povuku tamo gdje im je i mjesto - u bespuća povjesne zbiljnosti.

Unatoč silnim kukurikanjem oko uvoza hrane, sektor poljoprivrede ipak ne stoji tako loše u omjeru uvoza i izvoza.



izvor: DZS
* svi crveni znakovi su moj dodatak

Prije nekoliko godina sam imao malo gostovanje u emisiji za Selo i poljoprivredu na HR1. Novinarka me pitala, između ostalog, da li bih volio da se jedan od mojih sinova nastavi baviti poljoprivrednom na OPG. Nemam snimku te emisije, ali sjećam se da sam izjavio da bih to svakako volio, da ću poraditi na tome itd.

Godinama kasnije sam promijenio mišljenje i to sam često spominjao sebi i drugima. Shvatio sam i prihvatio da djeca moraju biti gospodari svoje sudbine, da nemam prava nametati svoje želje i ambicije, da nemam prava željeti svojem djetetu težak seljački život kao moj, da vječno bude u stresu i dugu, da pripada jednom od najomraženijih pripadnika ovog društva ("lako je njemu, on prima poticaje na naš račun..."), da ako oni budu sretni sa svojim izborom i ja ću biti...

Inače slovim kao razuman, stabilan i hladnokrvan, ali danas sam puko ko kruška. Sve moje dugogodišnje psihološke "pripreme" su pale u vodu. Moj mlađi ptić je niskotarifnim letom danas odletio u Švedsku sa jednosmjernom kartom pri sebi. Na zadnji pozdrav sam pred gomilom ljudi počeo ridati kako desetljećima valda nisam.

Još sam u komi i pomalo vraćam film, zapravo osjećam grižnju savjesti nisam li se zapravio sebično sažalio nad samim sobom, svojim prosutim biserjem i podsvjesnim podsjećanjem na Kozarčeve Mrtve kapitale.

Sutra je novi dan, trebalo bi biti bolje, ali i novi emocionalni izazov. Moram na stan (salaš), a kako ću livadama, jasenovima i žitnim poljima objasniti da moj Zvonimir više ne računa na njih, kako ću proći pored voćki koje je on sadio, kako proći pored svoje šume gdje je uvijek gljive tražio...Užas. Moram ih uvjeriti da sam ja kriv, meni će valda oprostiti, a ja obećavam da ću i dalje polja timariti, livade kositi i voćke zalijevati jer možda će se vrijeme promijeniti i slavonsko polje biti opet poželjno nekome.