(0 komentara)
14/Kol/2014, 21:59 ( 795 )
- Razno
Kako obično biva - preko ljeta selo posjete iseljenici i ostali slični...Slučajno sam na utakmici sjedio pored takvog jednog koji je doveo i valjda prijatelja, nekog amerikanosa. Sasvim sigurno nisu očekivali da seljačina do njih razumije što oni pričaju pak sam ostao neugodno razočaran kako je ovaj naš bivši opisivao selo i seljaka, naš život...omalovažavanje prvoklasno. Čovjek živi preko bare, uspješan, može me kupiti za kikiriki...ma jebem ja njegove šolde.Taj događaj me podsjetio na nešto od prije mnogo godina. Na jednoj svinjokolji počeo vrlo neugodni trač o jednoj osobi koja otprilike i zaslužuje izrečeno. Tračeri se nisu ustručavali njegovog brata koji je sjedio do nas znajući da mu je on sušta suprotnost i pored toga nije sa njim u dobrim odnosima. Kad se ta trač partija dobrano razmahala, prisutni brat to presječe sa: "Znam da moj brat ne valja, ali molim vas nemoje više tako o njemu predamnom, teško je to slušati jer brat mi je!" Tajac.
Čovjek bira životnu družicu, ali majku ne. I svi poštujemo majku kakva jest da jest jer dala nam je sve što je mogla i znala...
Moj sin je izabrao Švedsku i kad bude idući puta dolazio savjetovat ću ga da nikad ne pljuje po rodnoj domovini jer jedna je majka!
komentiraj
|
| permalink
(0 komentara)
31/Srp/2014, 19:34 ( 767 )
- Događaji
Prilikom isplate posljednje runde poljoprivrednih potpora ministarstvo financija mi je , kao i svim dužnicima, uskratila iznos dugovanja prema državnim tijelima. Možda i bolje da je tako bilo. Tko zna kad bi mi ovakvi drljavi, mrljavi i kronično dekintirani sami to uradili dragovoljno. Štoviše, time smo mi seljaci vjerovatno postali grupacija sa najmanjim poreznim dugovima prema državi. Ali neću sad o lovorikama...
Ja sam uvijek u nekakvom dugu naprosto zbog mojeg modela tromjesečnog poreznog obračuna, tj. plus i minus uvijek prebijam tri mjeseca nakon početnih obaveza. Ako sam u minusu više nego u plusu država mi zaračuna nešto kamata (za plus dobivam nulu kn), ali se na koncu to sve sravna i taj modus mi je štimao i sve je funkcioniralo.
Ali više nemere, nedavno gospon Lale mi posla opomenu za dugovanje za 6. mjesec sa naznakom da u slučaju neuplate duga slijedi ovrha za 8 dana. Neki dan zbiljam ovršen račun, neće da čekaju moju listopadnu poreznu prijavu i prijeboj...
Krenula li to pravna država, financijsku red, sve po PS-u...Ako je to doista tako, pitam se ja da li će se npr. i ovom čarobnjaku raditi uskrata od plaće za nagomilane čarolije. Ili će ipak biti po onoj - što je dozvoljeno Bogu nije i anđelima.
Demokracija je pa mi je dozvoljeno da barem kukuričem: Smrt komunizmu, sloboda narodu.
(0 komentara)
21/Srp/2014, 09:06 ( 614 )
- Tehnologija
Učimo se raditi zelenu gnojidbu.nakon pšenice (prije desetak dana) - oranje, dva tanjuranja, sjetva, valjanje:
nakon tritikala - tri tanjuranja, sjetva valjanje:
(0 komentara)
15/Srp/2014, 21:05 ( 488 )
- Tehnologija
Uzroci ovogodišnje smeđe hrđe na pšenici:1. Ako se desilo nešto što živuće generacije ne pamte, sasvim je rezonski očekivati da se to neće desiti niti ove godine. Ne postoji univrzalno sredstvo protiv svih bolešćura, osim toga pretpostavljena "totalna" zaštita nije financijski niti ekološki prihvatljiva, to se ne radi. Uostalom i struka se probudila kad je pošast već bila očigledna i pravovremena zaštita već izmakla.
Hitnim i višekratnim tretmanima šteta se mogla ublažiti, ne i suzbiti jer
2. Teška pšenična godina je pokazala ono što se među poljoprivrednicima šuška već duže vrijeme, a to je da domaće sjeme nije doraslo novonastalim agroekološkim i tržišnim uvjetima. Jak sjemenarski lobi to ni u snu neće priznati, kriv je glupi i škrti seljak, tavanuša itd., a činjenica je da su sve strane sorte ove godine prošle gotovo neokrznute što se tiče bolesti i tek djelomično smanjenog prinosa. Brojni komentari na našim i srbijanskim poljoprivrednim internetskim forumima, te reportaže iz radijskih i tv poljoprivrednih emisija su bjelodan dokaz.
Evo kako je kod mene bilo.
Sijao sam domaću sortu Mateu. To je sorta novije generacije, poboljšane kvalitete i velikog prinosa (ma puna usta trgovaca i sjemenara). U vrijeme prvog glasa o hrđi danima su padale kiše i nisam još 2-3 dana otišao pregledati njivu. Kad sam došao njiva je bila natopljena, ali pravi šok je bio izgled pšenice, katastrofa, nešto što nisam nikad vidio. Pitanje je bilo kako raditi zaštitu kad je pšenica bila u vodi i do 20 cm visine. Sutradan sam ipak pribavio fungicide i teškom mukom kroz blato izrovašio njivu i obavio aplikaciju. Kroz par dana se pšenica dobro oporavila da bi za oko tjedan dana počela opet dobivati slične simptome. Nije bilo druge nego udri opet (drugim sredstvom kako se i preporučuje). Pšenica se opet oporavila, ubrzo je zatoplilo, počela zrioba i valjda više nije bilo vremena za treći napad. Na žalost u žetvi se vidjelo kakve su posljedice svega toga.
Prvi susjed do mene je imao jednu stranu sortu (Apache) koja je izgledala fantastično. Od bolesti ni b. Prinos joj je bio skoro 50% veći nego u mene...
Dakle, onaj tko je imao kristalnu kuglu i kamaru para (3-4 pravovremena tretmana) možda je mogao spasiti i pšenicu domaćeg sjemena samo problem je što i on mora na kraju podvući crtu i zamisliti se.
btw
Nakon dugo godina popušio sam na pšenici i jedno je sigurno - adios domaće sjemenke što se mene tiče.
- sa današnje žetve tritikala
(0 komentara)
05/Srp/2014, 09:27 ( 703 )
- Agropolitika
Temeljni ciljevi poljoprivredne politike (CAP):- povećanje produktivnost promicanjem tehničkog napretka i osiguranje optimalnog korištenje faktora proizvodnje, osobito rada
- omogućavanje minimalnih prihoda za poljoprivrednu zajednicu
- stabiliziranje tržišta
- osiguranje prehrambene dostatnosti
- dostupnost prehrambenih proizvoda po razumnim cijenama
- više...
Modaliteti provođenja navedene politike su mnogobrojni, a jedna od značajnijih mjera je sustav poljoprivrednh potpora.
Odredbe i pravilnici su mijenjani i evoluirali tijekom desetljetne EU prakse, a najznačajnije promjene su dodatni naglasci na očuvanju ruralnog prostora i održivoj poljoprivredi (dobroj poljoprivrednoj praksi) - više...
Poljoprivredne potpore su de facto apanaža za bavljenje poljoprivredom, odnosno kompezacija nedovoljnih i nesigurnih prihoda u poljoprivredi.
Isplate potpora su uvijek retroaktivne (u godini iza odnosne kalendarske godine). Ukoliko potencijalni korisnik zadovolji stroge odnosne pravilnike, posve je slobodan u odlučivanju načina i svrhe korištenja dobivenih sredstava.
<< <Nazad | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | Dalje> >>