Upravo sam dobio isplatu za isporučeno mlijeko za mjesec listopad - 2,43 kn/l. Ne znam točno kako je kod drugih otkupljivača, ali ovi moji nastavljaju zabrinjavajući trend pada otkupne cijene.

- osnovna otkupna cijena (kn/litra) mlijeka prvog razreda
- 4,0% mliječne masti
- 3,4% proteina


EU trend je ovakav:
- izvor: www.milkprices.nl


Kako stoji moja trenutna cijena (31,3 €/100kg) u usporedbi sa EU:
- izvor: Mljekarski list 11/2013

Land grabbing, pojam koji doskora nismo poznavali, s kojim ćemo se za koju godinu suočiti, a u svijetu je prilično aktualan.

Kina 'unajmljuje pet posto Ukrajine' je članak koji me zainteresirao za ovu tematiku. Posebno mi je tu bilo zanimljivo jer se radi o Ukrajini koja ima nepregledne površine gotovo djevičanskog poljoprivrednog zemljišta visokog boniteta. Da stvar bude još sočnija, ukrajinske cijene su debelo ispod prosjeka i kao takve vrlo primamljivo za razne akvizicije. Kad bih nekog trebao savjetovati gdje da uloži u poljoprivredu - svakako bih mu preporučio Ukrajinu.
Da se razmemo, nije u toj zemlji baš sve idealno - problematične su komunikacije, kvalificirana radna snaga, političke prilike itd. No sve to nije prevelik problem jer ulaganje u hranu i poljoprivredno zemljište nije profitna akvizicija na kratki rok, to je zasigurno i strateška igra moćnih igrača.

Siromašne države, države u tranzicijama i države opterećene koruptivnim režimima su naročito osjetljive na gubitak suvereniteta svog polj. zemljišta. S druge strane, bogate i jake zemlje koje se diče slobodnom trgovinom i ostalim liberarnim uzusima, kad je u pitanju zemlja naglo mijenjaju stajališta. OVAKO je to u SAD.

Gornji graf je preuzet sa Land Matrix stranice gdje, zahvaljujući zavidnim grafičkim prikazima, možete još bolje vidjeti o kojim se razmjerima radi.

Sve moje ratarske kulture su skinute sa njiva i u tom smislu se može reći da je ova proizvodna sezona gotova. Stočarski dio završava zadnjim satom tekuće godine, dok se financijski segment neće moći podvući do duboku u iduću godinu, na žalost.

U ovom postu ću se osvrnuti samo na rentabilnost ratarskog dijela jer mi on na neki način pokazuje rezultat poslovanja gospodarstva.

Godina nije bila za pamćenje, sušnija nego inače, smanjene subvencije, prinosi ispod višegodišnjih prosjeka, dok su i tržišne cijene bile prilično niske.

Iz priloženog grafikona (pozitivna nula=1) vidljiv je gubitak na kukuruzu i stočnom grašku, dok su lucerka i sijeno tradicionalno polučile dobar rezultat. Kvaka kod ove dvije kulture je u tome što one zapravo ne idu na tržište po toj cijeni, nego ih koristim u hranidbi stoke gdje se dešava da umjesto da im tim putem dodatno povećam vrijednost, zahvaljujući niskoj profitabilnosti u sektoru mlijeka praktički obezvrijeđujem izvorni rezultat. Ali to je već neka druga priča.
...čitaj dalje...

EU zatražila od članica da odobre uzgoj drugog genetski modificiranog kukuruza u Europi. Kakva su moja razmišljanja glede?

EU sve teže podnosi pritisak, a nije u pitanju samo politika, moć i profit multinacionalki - sve teže je ostati konkurentan na svjetskom poljoprivrednom tržištu sa nogmo.

Gmo ionako na mala vrata ulazi u eu prehrambeni lanac jer npr. iluzorno je očekivati da je baš sva uvozna soja, kukuruz, svinjetina, govedina korektno klasirana kad je poznato da velike prekomorske države u izrazitom postotku rabe gmo.

Ukoliko se ne desi nekakav radikalni zaokret u saznanjima o gmo, jači otpor potrošača i agronomske struke itd., gmo će do nas dospijeti prije ili kasnije.

Ne možemo se mi poljoprivrednici u ovom slučaju praviti nevinašca iliti nekakova alternativna avangarda jer zna se da su isto tako naših ruku djela i neke druge pošasti: duhan, alkohol, opijumi...

Moj point je u tome da mislim da mi poljoprivrednici ne možemo i ne smijemo biti prva protivna barijera. U prvom redu to treba biti legislativa temeljena na znanstvenim spoznajama, a zatim potrošači svojim kupovnim stavom. Ok, potrošačima se dade manipulirati, ali što ćeš, nitko nije savršen.
Zbog toga bi mi ipak bilo žao da EU dozvoli američku praksu nejasnog označavanja gmo proizvoda na trgovačkim policama, praktički uskraćivanje mogućnosti izbora.

Bavim se govedarstvom i proizvodnjom mlijeka. Valjda je bio i red da mi vozilo razbije kamion za prikupljanje mlijeka. Doduše kamion je bio iz konkurentske mljekare, a auto na parkingu i daleko od kuće, ali seljački automobil mu nije bilo teško "pronaći" jer se valjda pozna po smradu i starosti.

Osiguranje je proglasilo totalnu štetu (razbijena je i prednja strana) i nudi bijedni odštetni iznos. Sad se ja zbrajam koliko meni hektolitara mlijeka treba da se opet provezem...