Po popisima nas je najviše (4872) bilo 1961. g..
Par godina nakon tog popisa Yuga omekšava zapadne granice i dešava se prvi značajniji val iseljavanja (uglavnom Kanada i Australija). Nešto kasnije glavni smjer egzodusa je bila zapadna Europa i gradovi u tuzemstvu.

Iz priloženog popisa može se vidjeti koliko je npr. samo Zagreb "trošio" babogredaca...

1. svibnja 1913. g. babogredski majstori održavaju osnivačku skupštinu Obrtničkog društva, što je za ono vrijeme bila prilično napredna inicijativa, uostalom kako već dolikuje babogrecima.

Selo i danas ima dosta registriranih aktivnih obrta (49), a javni državni registri kazuju da pored toga imamo i 16 jdoo, 28 doo i 27 udruga.

Nekad su naše Čitaonice sasvim opravdavale svoj naziv.

Knjižničar Čitaonice Čevatovo Verić Antun 1939. g. popisao je svih 519 naslova knjiga.
Čitaonica Berava 1936. g. navodi da u svom inventaru ima 470 knjiga, a jelaška Čitaonica u inventarnom izvještaju iz 1936.g. navodi da posjeduju 183 knjige.

Osim toga sve Čitaonice su bile pretplaćene na po nekoliko novina i časopisa.

Zbrinjavanje animalnog otpada u novije vrijeme se počelo dešavati tek 1998.g. pojavom trihineloze, a to je poprilično poražavajuće otkrivajući podatak da su u selu davne 1912.g. uređena 4 mrcilišta: u Dorovu, Čokadinu, Lipovcima i "na Lucića".

Apotekar se u Babinoj Gredi prvi put spominje u dokumentu iz 1876. godine kada je F. Herzig, apotekar iz Babine Grede, od kotarskih vlasti zatražio dozvolu da otvori još jednu apoteku u Vinkovcima.
Da je postojala apoteka u Babinoj Gredi potvrđuje i jedan spis kotarskog liječnika iz 1876. u kojem se govori da apotekar u Babinoj Gredi nije bio nabavio medicinske tegove po novom sistemu.
Nakon 1879.g. apoteka iz Babine Grede se više ne spominje u farmaceutskim almanasima, vjerovatno je te godine prestala s radom.

Zgrada stoljetnje apoteke je izgrađena 1899.g. Iste godine August pl. Kovačić iz Vukovara dobiva dozvolu za apoteku u Babinoj Gredi. Apoteka se zvala "Kod Spasitelja".
1917. godine Kovačić prodaje apoteku (dozvolu, obrt, inventar i zakup) Rudolfu Mirtu iz Ivanić Grada. Nakon drugog rata apoteka je nacionalizirana (izvlaštena), a rad nastavlja kao "Narodna apoteka". g. Mirt u njoj ostaje službujući sve do svojeg umirovljenja 1955.g.

Do 1958.g. u apoteki službuje Nevenka Crtilo, a od tada g. Aleksandar Gruber koji narednih nekoliko desetljeća vrši tu službu u selu.

Neposredno nakon domovinskog rata zgrada apoteke je "čudesnim putevima" privatizirana, čak je i "Narodna apoteka" (u vlasništvu županjskog Doma zdravlja) bila prisiljena se iseliti i na koncu posve nestati iz sela...