https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php Copyright 2026, mata babogredac@gmail.com (mata) sr SPHPBLOG 0.8.1 https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry260610-204927
Kulin je sušena kobasica od biranog svinjskog mesa, začinjena ljutom crvenom paprikom, češnjakom i solju i ništa više. Ta jednostavnost je varljiva: kvaliteta svakog pojedinog sastojka, te vještina i strpljivost u sušenju i dimljenju, određuju hoće li kulin biti nešto posebno ili samo još jedna kobasica. Upravo zato se u Babinoj Gredi svake godine okupljaju proizvođači i stručni ocjenjivači: da utvrde tko je to umijeće savladao do savršenstva.

Kad netko po prvi put pita zašto kulin toliko košta, odgovor nije u autohtonosti ni u nekavoj egzotičnoj ekskluzivi, nego u prozaičnoj stvarnosti svinjskog klanja. Naime, za kulin se koristi samo manji, najkvalitetniji dio mesa od svinje. To je proizvod bez konzervansa, pojačivača okusa, bojila, emulgatora... Uz to, kulin je izrazito sezonski proizvod - izrađuje se jedino u hladnim zimskim mjesecima, a zatim visi i suši se dugo, i do godinu dana. Sve to zajedno: mali prinos od jedne svinje, vrhunska sirovina, potpuno čist sastav i dugo čekanje - objašnjava cijenu bolje nego ikakav marketinški slogan.

Babina Greda je za kulin posebno mjesto. Jedan od najranijih pisanih spomena kulina potječe upravo odavde iz pera Matije Antuna Reljkovića, kapetana posavske graničarske kapetanije koji je u Babinoj Gredi proveo dio svog službovanja krajem 18. stoljeća. Reljković je, pišući o životu i prilikama u Slavoniji, zabilježio kulin kao domaći specijalitet kojim se ovo podneblje već tada dičilo. Taj podatak danas dobiva i simboličnu težinu: upravo iz Babine Grede potječe i povijesni dokument iz 1823. kojim se kulin branio kao autohtoni hrvatski proizvod.

Tradicija duga gotovo tri stoljeća naposljetku je dočekala i službeno europsko priznanje. Godine 2017. Europska komisija uvrstila je "Slavonski kulen / Slavonski kulin" u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a, što znači da pravo na taj naziv ima isključivo kobasica napravljena od slavonskih sastojaka, po slavonskom postupku.

Manifestacija ocjenjivanja u Babinoj Gredi dio je tog živog nasljeđa. Komisija pred sobom ima desetke prijavljenih uzoraka, a kriteriji ocjenjivanja su strogi: boja, miris, tekstura, okus - sve mora biti točno onako kako nalaže tradicija. Pobjednički kulin nije samo nagrada svom proizvođaču, on je i dokaz da se umijeće nije izgubilo.

]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry260610-204927 babogredac@gmail.com (mata) Wed, 10 Jun 2026 18:49:27 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry260226-193520 ]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry260226-193520 babogredac@gmail.com (mata) Thu, 26 Feb 2026 18:35:20 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry251222-094658
Upravo ovih dana održano je prvo veće i značajnije druženje u novoj dvorani – malonogometni turnir koji je izazvao veliki interes i dobru posjećenost.

]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry251222-094658 babogredac@gmail.com (mata) Mon, 22 Dec 2025 09:46:58 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry251206-162052 Jozo Jozinović ne bude na spiskovima općinskih priznanja, ali nebitno, svi mi poznamo njegov majstorluk i dijelo i zato zaslužuje da pročitamo barem jedan (od nekoliko) novinski članak o njemu.

]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry251206-162052 babogredac@gmail.com (mata) Sat, 06 Dec 2025 16:20:52 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry251123-085849 ]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry251123-085849 babogredac@gmail.com (mata) Sun, 23 Nov 2025 07:58:49 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry250312-092814
Šolja je poginio u babogredskoj Oficini kad je skanio smaknuti prilično "nestašnog" pripadnika kulturbundt-a Tomislava Dama. Međutim ovaj je prvi potegnio...

U nastavku je ostatak partizanske družine opkolio Oficinu i dovršio Tomislava.

Epilog je bio da su za odmazdu Švabe umalo pobili pola sela u Cintoru.]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry250312-092814 babogredac@gmail.com (mata) Wed, 12 Mar 2025 08:28:14 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry250305-092450 1917.g. vojne vlasti naručuju nova zvona za oštećene župe (priložena fotografija). Narudžba za Babinu Gredu su bila dva zvona ukupne težine 500 kg (u rangu Vinkovaca i Zemuna!).
Međutim, ta nabavka zbog ratnih prilika i propasti države, nije realizirana.
Smirivanjem rata seoski Odbor za nabavu zvona naručio je dva zvona kod zvonarne u Ljubljani (livnica je u Jesenicama), teška 1053 i 550 kg., koja su u selo stigla i posvećena godine 1925.
Na najvećem zvonu stoji ugravirano "Spomen tisuć godišnjice kralja Tomislava i svete Godine“.
Sredinom 1970-tih su pozlaćeni cajgeri i zvona elektrificirana (majstor Strinavić iz Bodovaljaca).

]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry250305-092450 babogredac@gmail.com (mata) Wed, 05 Mar 2025 08:24:50 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry241204-092056
S obzirom da imamo digitalni zapis nekih matičnih knjiga (rođenih i vjenčanih), zainteresirani i uporni se mogu upustiti u istraživanje od tih godina, npr. svog rodoslovlja.

Slika ispod je moje geneološko stablo, a objavljujem ga da pokažem da smo dobrim dijelom svi rođaci (koljenovići) jedni drugima.
Znači, iako mi jedna velika grana ide u Kruševicu, babogredska grana je prilično podugačka. "Rođaci" su mi čepretići, andrijaševi, adamovi, vračevi, čobići, kedačići, čivići, senkovi, ivančevi, andrićevi, šakini, todorovi, dudini, zečevi, zebini, pranjetini, lisičini i ćaini.

Kad bi postojale slične identifikacijske oznake za do turske vladavine, definitivno bi se potvrdila moja teorija da su 1697. g, uglavnom iz današnjeg Srednjobosanskog kantona, stigli preci većine (osim Kedačića i Štivića) postturskih babogredaca. Ali to je neka druga priča...
]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry241204-092056 babogredac@gmail.com (mata) Wed, 04 Dec 2024 08:20:56 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry241121-085126 ]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry241121-085126 babogredac@gmail.com (mata) Thu, 21 Nov 2024 07:51:26 GMT https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry241110-082758 Veliki gazdaluci su bili Šakini, Kutuzovići, Andrijaševi, Markovi, Mihići...
Sudbina svakog od od njih priča je za sebe, a kao takvim najčešće su im presudili kojekakvi poroci, biologija i posebno destruktivni režim nakon 1945. g. koji se temeljito pobrinio za ukroćavanje kulaka (kako ih je on nazvao).

Na priloženim slikama je Stjepan Mihić na prvom (1924. g.) traktoru u selu.
Inače, Mihići su na svojem posjedu u Velikim livadama imali minijaturnu prugu odakle su malim vagonetima prevozili ljetinu do zidanog druma na Dubočici.



]]> https://gospodarstvo-petricevic.hr/blog/index.php?entry=entry241110-082758 babogredac@gmail.com (mata) Sun, 10 Nov 2024 07:27:58 GMT