- 35 -
O vječna spomen narodom Ti budi,
Kog ljubio si ljubavi beskrajnom;
Da, Ti ćeš ostat uspomenom trajnom
U živom kolu hrvatskijeh ljudi!"
U nekim su mjestima na poticaj učitelja držane i zadu-
šnice za pokojnoga Stojanovića.
Mjeseca listopada 1883. pozvao je u ime zbora predsjed-
nik Ivan Filipović i tajnik Milan Kobali hrvatsko učiteljstvo, da
sabire prinose za spomen pokojnomu Mijatu, pa se u tom pozivu
veli i ovo:
"Njegovi pučki spisi pružati će vjekove i vjekove narodu
prekrasne i pouke i zabave i pripomagati će, da mu se duh nje-
gov bistri i osvježava za sve što je lijepo, plemenito i istinsko. A
nada sve zaslužuje on svojimi pedagoškimi spisi i nebrojenimi
članci za našu pučku školu, za naše pučko učiteljstvo. On je našu
knjigu njegovao od prvoga početka njezina novijega bitisanja; on
je sve svoje duševne sile posvećivao dobru svoga naroda i na-
predku učiteljskoga stališa. Sve što boljega u pučkoj školi imamo
sve je on sdušno stvarati pomogao; sve naše naprednije sile kod
učiteljstva on je na noge pomogao dizati, jer nema doista niti
jednoga, koji se ne bi grijao o njegovo žarko rodoljublje, kojega
nebi bile pobuđivale njegove misli na bolji i plemenitiji život i
rad."
U 32. broju "Napretka" g. 1881. nalaze se ove riječi hr-
vatskomu učiteljstvu namijenjene: "Hrvatski pedagog.-književni zbor
rado bi, da se načini poprsje poslovnoga i dičnoga njegova pred-
sjednika Mijata Stojanovića. - To poprsje od kararskoga mramora
resilo bi prostore "Sbora", a bilo bi vječnom uspomenom tomu
nezaboravnomu revniku." I ovdje je zbor pozvao učiteljstvo, da u
tu svrhu sabire prinose. Žalibože do današnjega dana nije se
oživotvorila ta davna želja "Zborova". Možda bi se pak mogla
oživotvoriti, treba još jednom pokušati.
U istom broju "Napretka" nalazi se crtica, da je društveni
knjižničar primio iz knjižnice bivšega svoga predsjednika Mijata
Stojanovića 154 djela u 250 svezaka. A u 28. broju "Napretka"
g. 1881. oglašuje "Zbor", da je Stojanović u svojoj oporuci nami-
jenio zboru 250 knjiga različna sadržaja, zatim zbirku ruda i mali
Tričev muzej.
Pedagoško-didaktični radovi Mijata Stojanovića štampani su
najviše u "Napretku" počevši od god. 1859. pa sve do god. 1881.