-6-
Od god. 1829., kad mu je majka umrla, pa do god.
1838., kad se prvi put oženio, nije znao ni za kakvu udobnost
života, nego se u oskudici svakojako napatio. No to je, kako veli,
bilo dobro i probitačno za njega, nije raskalašen, njegom i od-
viškom razmažen, nego je nevoljom gojen uzrastao zdrav i krepak
tijelom i dušom.
Otac mu se drugi put oženio god. 1830. i uzeo za ženu
udovicu Katu Stivić. Ona mu je dovela u kuću dvije pastorke.
Prema njemu i njegovu starijem bratu Josipu bila je ta nova ma-
ti u nečem dobra mati, ali u mnogom bila im je prava maćeha.
Mijatovo školovanje. Prije nego što čujemo, kako je
on stupio u školu i kako je u njoj napredovao, bit će dobro, da
vidimo, kakve su bile početne škole u brodskoj krajiškoj pukovniji
počevši od osnutka njihova pa do god. 1830., kadno bijahu uve-
dene narodne škole, u kojima su obučavana u materinskom jeziku
sva djeca muška i ženska, koja su sposobna za polaženje škole.
Ovdje treba odmah istaći, da su prve škole ne samo u vojničkoj
Krajini, nego u pokrajinama, koje su pripadale bivšoj monarhiji,
osnovane za vladanja carice i kraljice Marije Terezije (1740.-
1780.).
U svome djelu "Griindung der osterreichischen Volks-
schule durch Maria Theresia" veli Halfert: "Noch nie hat ein
gekrontes Haupt so viel fur die Schule gethan wie
Maria Theresia".
Prve škole, a to su bile njemačke, u brodskoj pukovniji
osnovane su između godine 1760.-1770. Veliku zaslugu za podi-
zanje tih prvih škola ima pukovnik brodske pukovnije Friedrich
Ludwig grof Donnhof, koji se rodio u Pruskoj Litavi, a kod
Brođana bio je pukovnikom od god. 1761. do god. 1771. Zadaća
tih škola bila je ta, da se zdrava, jaka i uzrasla muška djeca
priprave za valjane podčasnike u vojsci, od kojih su mnogi postali
časnici. U tim prvim školama vršili su učiteljsku službu od veće
česti Nijemci, a ostalo su bili Slaveni iz daljih krajeva; rijetki su
bili domaći sinovi. Istom kad se oblasti bijahu uvjerile, da bi
trebalo obučavati mladež u materinskom jeziku, koji se u ono do-
ba nazivao u Slavoniji i Srijemu ilirskim i slavonskim jezikom, bi-
jaše naređeno, da se u tim prvim školama pripravlja i učiteljski
podmladak. Ti pripravnici pravili su ispite pred školskom komi-
sijom, koja bijaše sastavljena od časnika i jednoga stručnjaka iz
staleža učiteljskoga ili svećeničkoga.