U ponedjeljak, 11. listopada 2010. godine u vremenu od 13 do 14 sati, policijski službenici kontakt policije i prometne policije Policijske postaje Županja u suradnji s Vijećem za komunalnu prevenciju općine Babina Greda i ravnateljem osnovne škole "Mijat Stojanović" u Babinoj Gredi proveli su preventivno-edukacijsku akciju „Sigurno kretanje biciklom u prometu“ na igralištu osnovne škole.

 Svjesni činjenice da prometni odgoj i obrazovanje djece u poznavanju prometnih propisa imaju važnu ulogu u povećanju sigurnosti cestovnog prometa, kao i podizanju prometne kulture općenito, navedena akcija inicirana je s ciljem upoznavanja djece s osnovnim pravilima sigurnog upravljanja biciklom u cestovnom prometu.



 U provođenje akcije uključilo se oko stotinjak učenika predmetne osnovne škole, kojima je tom prilikom održano kratko edukativno predavanje o temeljnim pravilima sigurnog sudjelovanja u prometu a nakon čega je za učenike petih razreda  održano testiranje u vještini vožnje biciklom na poligonu, postavljenom na vanjskom igralištu škole a koji se sastojao od nekoliko elemenata: vožnja oko čunjeva, pravocrtna vožnja, vožnja preko prepreka i dr.

Na kraju druženja, učenicima je  podijeljen promidžbeni materijal osiguran iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa u vidu privjesaka za ključeve, edukativnih kružnica s osnovnim pravilima za vozače bicikla kao i zahvalnica za sudjelovanje koje je učenicima uručio pomoćnik načelnika za temeljnu policiju u Policijskoj postaji Županja gospodin Željko Marošević. Jednako tako za djecu su od strane Vijeća za komunalnu prevenciju općine Babina Greda osigurane i krijesnice – obasjavači za pješake, koje je učenicima uručio g. Željko Kopić. Za vrijeme trajanja akcije učenicima je prezentirana i službena oprema, uređaji i vozila kojima se koriste policijski službenici (uređaj za alkotestiranje „Drager“, uređaj za mjerenje brzine kretanja vozila „Star laser“ te specijalno vozilo za prijevoz osoba tzv  „marica“).



Ovom prilikom Policijska postaja Županja zahvaljuje se ravnatelju osnovne škole  gospodinu Gugić Damiru, Vijeću za komunalnu prevenciju općine Babina Greda kao i svim učenicima na njihovom odazivu i sudjelovanju u navedenoj akciji.

>>>

Za 398 učenika Osnovne škole Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi nastava tjelesne kulture odvija se u učionicama ili holu na ulazu u školsku zgradu! Jedno od najvećih sela na području županjske Posavine i općinsko središte jedino je koje nema sportsku dvoranu, a pitanje je kada će je i dobiti.
U skučenom i neprimjerenom prostoru babogredski učenici i učitelji prisiljeni su orijentirati se samo na one aktivnosti i sportove koje im dopuštaju uvjeti, primjerice stolni tenis, a prije sata tjelesnog moraju odmicati klupe i stolice te “pretumbati” cijelu učionicu. Ravnatelj Damir Gugić ne krije ogorčenje situacijom, za koju odgovornima drži općinske čelnike. “Osobno sam bio u ministarstvu, sastajao se s pročelnikom Županijskog ureda za školstvo, i svi su suglasni s tim da je dvorana Babinoj Gredi nužna. Dobio sam njihovu punu potporu i to je sve što ja kao ravnatelj škole mogu učiniti. Konkretne aktivnosti trebaju odraditi općinski čelnici, ali bojim se da je tu nešto jako, jako zapelo. O potrebi gradnje dvorane govori se već godinama, izmjenjivale su se lokalne vlasti, ali nitko od njih još nije ozbiljno zagrizao u taj projekt”, upozorava Gugić, koji smatra da lokalni čelnici zapravo ni sami još uvijek ne znaju što hoće.
Ministarstvo prosvjete spremno je financirati gradnju školske sportske dvorane površine 1.200 četvornih metara, a ako lokalne vlasti žele veći objekt, sami moraju snositi troškove. Osim toga, Ministarstvo uopće neće financirati dvoranu koja nije u sklopu škole, a proteklih su se godina u selu mogli čuti razni prijedlozi lokacija gdje bi se ona trebala sagraditi. Gugić tvrdi da u školskom dvorištu ima dovoljno prostora za gradnju dvorane, čak i one dvodijelne do 1.500 kvadrata. No, nekima očito ni to nije dovoljno jer u selu žele imati veliku trodijelnu dvoranu, ali za nju nema uvjeta, osim ako općina ne riješi vlasničke odnose i kupnjom susjednih nekretnina ne osigura prostor. “Mene kao ravnatelja škole zanima samo to da se našim učenicima što prije osiguraju primjereni uvjeti za nastavu tjelesne kulture i mislim da bi se oko ovog pitanja trebale usuglasiti sve stranke jer dvorana je u interesu svih nas, našega sela i, prije svega, naše djece”, ističe Gugić, apelirajući na lokalne čelnike da se zauzmu i napokon pokrenu njenu gradnju.

Zamjenik načelnika Babine Grede Željko Kopić priznaje da sve dosadašnje vlasti snose krivnju zbog toga što selo još nema sportsku dvoranu. Ističe da je Općina dobila suglasnost resornog ministarstva i da je Županija osigurala novac za izradu projekte dokumentacije. No, zapelo je, prema njegovim riječima, u urbanizmu, gdje nije prihvaćeno idejno rješenje jer ima nekoliko kvadrata viška koji se ne mogu uklopiti u školsko dvorište.

>>>

Nakupci iz Dalmacije protekle su nedjelje u Babinoj Gredi već u rano jutro napunili svoje tegljače i s tradicionalnog stočnog sajma otišli obavljena posla. Zadovoljan se kući vratio i Mladen Bilić iz Babine Grede, koji je svoje tovljenike utržio nakupcu iz Trogira.
- Bravci za sada drže cijenu od 10 kuna za kilogram i tako će biti sljedećeg mjeseca, sve do početka ovogodišnje sezone svinjokolja, kada će im cijena skočiti na 11 kuna. Prošle godine uzgajivači su tražili po 13 i 14 kuna, no zanimanje je bilo vrlo slabo pa su ih na kraju prodali za 11 kuna po kilogramu. Iako za nas koji se bavimo tim poslom ta cijena nije isplativa, jer tu nemamo nikakve zarade, više jednostavno ne možemo tražiti. Pa radnici u poduzećima mjesečno zarađuju par tisuća kuna i treba ljudima omogućiti da si kupe tovljenika i prehrane obitelj. Jedini koji profitiraju su mesari i trgovci - rekao je Bilić.
Dodaje da su u posljednje vrijeme i prasci vrlo jeftini, također 10 kuna za kilogram, pa stoga i ne čudi što su Dalmatinci nedavno ispraznili sajam. Bikovi su se prodavali po cijeni od 11 kuna za kilogram plus PDV. Bilić je nositelj OPG-a i u svome gazdinstvu ima velik broj grla razne stoke; 40 goveda, krava i telića, na desetke svinja i upravo mu bavljenje tim poslom, priznaje, osigurava pristojan život.
- Stoka meni “dotjera” i traktor i automobil! Raditi se mora, posao oko stoke zahtijeva mnogo truda i ako mu čovjek pristupa onako kako treba, rezultati neće izostati. Obrađujem i 50 jutara zemlje, poštujem optimalne rokove i za nas seljake koji ozbiljno radimo nema odmora ni blagdana - kaže.

U birtiju možemo samo onda kada pada kiša - poručuje vrijedni Babogredac i ponosni otac četvero djece, koji sa suprugom održava i bogati voćnjak. “Voće je isključivo za naše potrebe, živimo zdravo i domaće je uvijek naš izbor”, priznaje Bilić.

>>>

Suvlasnik zagrebačke tvrtke Geon, specijalizirane za iskorištavanje geotermalnih potencijala, Dragan Jurilj prije dva dana je u Županji podnio zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju staklenika u poduzetničkoj zoni u Babinoj Gredi. Zamjenik načelnika Željko Kopić potvrdio nam je da bi prema planu prva staklenička proizvodnja, na površini od tri hektara, trebala početi na proljeće, a riječ je o hidroponskom uzgoju rajčice. Ondje bi posao trebalo dobiti 40 osoba.
Iako zamjenik načelnika tvrdi da je zemljište na kojem bi trebali niknuti staklenici u državnom vlasništvu, Babogredac Ilija Martić vlasnik je najvažnijeg dijela - parcele veličine 18.000 četvornih metara na kojoj se nalazi bušotina. “Ne sporim da je rudarski objekt u vlasništvu Ine, ali nalazi se na mom terenu. Svoju sam cijenu rekao i od nje ne odustajem, to više što sam nedavno u Urbanizmu saznao, o čemu imam i potvrdu, da je zemljište na kojem je bušotina prekategorizirano u građevinsko, što mu dodatno diže vrijednost”, ustvrdio je Martić.
Dragan Jurilj potvrdio nam je da je predao zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. “Ovo je samo početak labirinta započetih procedura kroz koje moram proći. Dozvole za gradnju tražim na lokacijama na kojima imam riješene imovinskopravne odnose”, kazao je Jurilj.

>>>

Unatoč pooštrenom carinskom režimu, koji je najviše pogodio stanovnike pograničnih područja ograničivši im pravo na unos samo dvije kutije cigareta po osobi, pojedini babogredski šverceri ne odustaju od očito već dobro uhodanog posla - ilegalnog uvoza duhanskih proizvoda.
Sredinom rujna u izbjegavanju carinskog nadzora uhvaćen je Babogredac, inače vozač općinskog autobusa, kod kojega je pronađeno 200 šteka cigareta. Loše iskustvo koje je za sobom povuklo kriminalističko istraživanje, kaznenu prijavu i još brojne neugodnosti očito nisu bili dovoljna škola za njegovog sumještanina. Uvjeren da će imati više sreće i uspjeti prošvercati robu, Babogredac se prije nekoliko dana uputio u nabavku, no račune su mu pomrsili carinici na graničnom prijelazu u Šamcu.
Uhvaćen je s više od stotinu šteka cigareta i ostao je bez sigurne zarade na koju je računao. I dok je dio Babogredaca razočaran, jer je ostao bez bosanskih cigareta kojim ih je do sada redovito opskrbljivao njihov “seoski agent”, babogredski kuloari ironično komentiraju kako su carinski službenici prekinuli vrlo uspješnu međugraničnu suradnju koju je Babina Greda imala sa susjednom općinom Šamac. A i zagrebačkom poduzetniku zainteresiranom za iskorištavanje geotermalnog izvorišta u Babinoj Gredi toplo preporučuju da bi mu bilo pametnije saditi duhan, a ne investirati u hidropolski uzgoj rajčice koja u Babinoj Gredi očito nije “in”.

>>>

Četrnaest Babogredaca putem odvjetnika Dražena Ivančića iz Slavonskog Broda podnijelo je tužbu protiv Hrvatskih autocesta koje su, kako tvrde, na južnom traku autoceste A3 Zagreb - Lipovac kod Babine Grede nelegano sagradile parkiralište. Tvrdnje potkrepljuju vlasničkim listom čestice na kojoj se prostire odmorište, gdje su jasno navedena imena vlasnika, njih 28 iz Babine Grede, koji u vlasništvu participiraju s istim udjelima. Riječ je o parceli površine 52.182 četvorna metra, što znači da svakom vlasniku pripada nešto više od 1.800 četvornih metara. Među njima je i Jozo Martić, čiji je sin Ilija sasvim slučajno otkrio da je HAC bez ikakve naknade uzurpirao privatno zemljište i inicirao podnošenje tužbe.
- Otac me poslao u gruntovnicu, u Županju, da mu povadim vlasničke listove svih nekretnina koje posjeduje, a kada mi je službenica uručila i vlasnički list spomenute čestice, čiji je suvlasnik i moj otac, ostao sam iznenađen, tim više kada sam ugledao da je namjena zemljišta neplodno parkiralište. Odmah je postalo jasno o čemu se radi. Na listu su bile naznačene zabilježbe kojima je tijekom 2006. godine, u dva navrata, odbijen HAC sa zahtjevom da se uknjiži kao vlasnik na spomenutoj čestici, pojašnjava Ilija Martić.
Obišao je i ostale suvlasnike parcele koji su također bili iznenađeni saznanjem da im je HAC uzurpirao imovinu. Smatraju da su oštećeni i da im je država trebala pošteno isplatiti naknadu, jer zemljište nije izvlašteno, niti je s vlasnicima itko pokušao postići bilo kakav dogovor. Babogredci ne spore da je riječ o javnom dobru i jasno im je da povrat zamljišta ne mogu tražiti, no prisjećaju se da je država zemljište za gradnju autoceste privatnim vlasnicima plaćala po 18 kuna za četvorni metar.
Do zaključenja lista nismo dobili službeni odgovor HAC-a.

Kontaktirali su, ističe Martić, i pravnu službu HAC-a koja odbacuje bilo kakvu odgovornost uz pojašnjenje da je sve učinjeno prema pravilima i da su oni sve svoje obveze uredno izmirili. Smatrajući se prevarenima, Babogredci su odlučili pravdu potražiti na sudu i izboriti se za obeštećenje koje im pripada uvećano za zateznu kamatu. Pojavile su se čak i špekulacije o tome da je možda netko i “digao” novac za zemljište, predstavljajući se kao vlasnik parcele, što bi, pak, otvorilo pravu Pandorinu kutiju.

>>>

Koalicijski partneri u Babinoj Gredi su nesuglasice počeli rješavati i šakama! Babogredski kuloari ovih dana bruje o tome kako se zamjenik načelnika Željko Kopić potukao sa svojim sumještaninom, HSS-ovcem Martinom Babićem.
Kopić je, navodno, tvrdi naš izvor, došao pred Babićevu kuću u Ulici V. Nazora gdje su se najprije verbalno sukobili, potom se počeli naguravati, a međusobni obračun nastavili su na tlu.
Očevici tvrde da je bila i policija, no sudionici su navodno uspjeli izgladiti stvar, tako da nije napravljen zapisnik o incidentu. Vijest se poput munje proširila selom, a Babogredci se, očito dobro zabavljajući prepričavanjem najnovijeg skandala, naveliko pitaju i špekuliraju o razlozima tučnjave.
- Nije nam samo jasno jesu li se koalicijski partneri posvađali i potukli zbog zemlje, jer je Općinsko vijeće večer prije donijelo odluku o raspisivanju natječaja za prodaju i zakup zemlje, a njih obojica “pikaju” na državnu zemlju, ili je u pitanju pak koncesija za čišćenje snijega. Navodno je, kako doznajemo, Babić općinsku ralicu dovezao pred svoju kuću, a Kopić je došao po nju pa su se malo “pofajtali” - ispričao nam je vijećnik koji je želio ostati anoniman.
Naš izvor pojašnjava da je čišćenje snijega u Babinoj Gredi vrlo primamljiv i tražen posao jer je dobro plaćen. Samo za sat rada zaradi se 200 kuna, a od osoba kojima je taj posao povjeren traži se da imaju traktor i da su u sustavu PDV-a.


Martin Babić opovrgnuo je navode o tučnjavi i ustvrdio kako nije imao nikakvih nesuglasica s Kopićem.
Umjesto toga ponudio je tek da nam nešto kaže o problemima koji su stigli babogredske svinjogojce i prijekoj potrebi organiziranja hitnog interventnog otkupa svinja. Do zamjenika načelnika Željka Kopića nismo uspjeli doći jer nije odgovarao na pozive.

>>>

Kako poljoprivrednici ocjenjuju godinu na izmaku?
Mljekari traže povećanje otkupne cijene mlijeka, hoće li prosvjedovati-odlučit će sljedeći tjedan.
Doznajemo kakvi su božićni običaji u Slavoniji, i Istri te drniškome kraju

Vodimo vas na jedinstvenu trogirsku manifestaciju 2. bakalarijadu te u jedno od najvećih sela u istočnoj Slavoniji Babinu Gredu. Stočarski je to kraj sa stoljetnom tradicijom sajmovanja, poznat  i po manifestaciji „Konji bijeci“ .
Babogredci iskorištavanjem otkrivenih izvora geotermalnih voda planiraju unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju te izgraditi  staklenike u kojima bi se proizvodila ekološka hrana. Potaknulo bi to razvoj seoskog turizma te osiguralo nova  radna mjesta i ostanak mladih u tom mjestu.

Urednica je Mirta Milas.

>>>

Pravu lavinu nezadovoljstva i gorčine pokrenula je isplata naknade za štete od elementarnih nepogoda na području Općine Babina Greda. Revoltirani su svi, od oštećenih poljoprivrednika čiji su usjevi ponegdje potpuno uništeni do lokalnih čelnika koje većina Babogredaca smatra odgovornima za, kako tvrde, sramotnu odšetu koju im je država odobrila. No, kao glavne krivce ipak ističu članove Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. “Sramotno je ovo što se dogodilo u Babinoj Gredi, koja je najviše stradala u poplavama u lipnju prošle godine. Na temelju razmjera šteta u našemu selu proglašeno je stanje elementarne nepogode za cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju. Članovi Općinskog povjerenstva uopće nisu izlazili na teren nego su procjenu štete obavljali iz lokalnog kafića, samovoljno i prema vlastitom nahođenju određujući postotak uništenja usjeva od osobe do osobe. I naravno, nastojali su što šire ruke biti prema svojim drugovima i članovima partije, kojima su isplaćene i najveće naknade. Mi ostali smo zakinuti, posebice proizvođači šećerne repe, za koju je, unatoč velikim razmjerima stradavanja, utvrđena samo minimalna šteta. I to samo zato što smatraju da u našem selu repu siju jedino HDZ-ovci”, oštar je Marko Mrkonjić, koji je pretpio velike štete na usjevima.
I njegov sumještanin Ilija Martić, koji se bavi povrtlarstvom, ostao je neugodno iznenađen shvativši da je oštećen i da mu je Povjerenstvo, između ostaloga, zaboravilo uvrstiti i stopostotnu štetu na konzumnom luku. Od općinskih je čelnika pismenim putem zatražio pojašnjenje o tome tko je bio na terenu i tko je obavljao procjenu štete, a cijeli bi slučaj, kako doznajemo, mogao dobiti i sudski epilog.
Načelnik Josip Krnić priznaje da je i sam nezadovoljan iznosom odobrenim za njegovo selo ustvrdivši da je Babina Greda, kao najveća katastarska općina u Hrvatskoj, zakinuta. Smeta mu što svi nezadovoljnici upravo njega spominju kao krivca. Dodaje da su na temelju Babine Grede mnogi digli novac, pa su tako financijski bolje prošle i one općine koje su smještene na brdu nego selo koje je danima plivalo. Svoje je tvrdnje potkrijepio i priznanjem jednog poljoprivrednika iz obližnjeg sela koji mu je rekao da mu je neugodno ići po novac za naknadu štete jer mu kukuruz, koji je navodno stradao u poplavama, nikada nije bio bolji.
Babogredci sada kažu da su sami krivi što nisu bili mudriji i znali uloviti u mutnome. “Velik broj mještana nije ni prijavio štete jer su, poučeni dosadašnjim iskustvom, sumnjali da će ih država uopće obeštetiti. I umjesto da smo napuhavali iznose kao većina drugih koji sada zadovoljno trljaju ruke, mi smo išli pošteno i na kraju izvisili”, poručuju revoltirani Babogredci.

“Sada sam se uvjerio da se ne isplati biti pošten. Šteta na babogredskom području procijenjena je na sedam milijuna kuna, a Državno povjerenstvo bez ikakvog razloga odbilo nam je priznati 800 tisuća kuna. Nisu nam priznate ni štete na okućnicama, a najsramotnije je to što je ljudima kojima su kuće plivale i koji su pretrpjeli velike štete isplaćeno samo 300-tinjak kuna naknade. Ljudi su s pravom ogorčeni”, revoltiran je Krnić.

>>>

"Izuzetno sam zadovoljan radom i suradnjom koju sam ostvario sa svima u PU vukovarsko-srijemskoj. Napravili smo neke pomake, posebice kada je riječ o graničnim pitanjima u svjetlu skorašnje buduće Schengenske granice" rekao je sada već bivši načelnik PU vukovarsko-srijemske Stipica Kuna novinarima tijekom prijema u uredu načelnika PU vukovarsko-srijemske gdje od jučer sjedi novi načelnik Ivan Matić.

On je, pak, ovdašnjem pučanstvu poznat, a nakon dugogodišnje uspješne karijere u MUP-u gdje se dragovoljno uključio u obranu Lijepe naše 1991.g., na novu dužnost čelnog čovjeka PU vukovarsko-srijemske došao je s mjesta zapovjednika Interventne jedinice policije PU vukovarsko-srijemske na kojem je bio 10 godina.

"Nisam očekivao postavljanje na ovo mjesto od strane vrha Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, ali rado prihvaćam novu dužnost koja će za mene biti novi izazov, pogotovo nakon mog uspješnog prethodnika" rekao je Matić nadajući se, kao što je i dosada bio slučaj sa svim načelnicima, daljnjoj dobroj suradnji s predstavnicima medija.

Tu je uspješnu suradnju istaknuo i Kuna koji odlazi na dužnost pomoćnika načelnika Uprave za granicu u Ravnateljstvu policije.

>>>