Ilija Rajković vratio se kao umirovljenik iz Njemačke u Babinu Gredu prije tri godine. Izrazio je želju da osnuje šahovski klub, u čemu mu je pomogao poznati organizator šahovskih festivala Krunoslav Lešić iz Bošnjaka. Priskočili su i drugi ljubitelji drevne igre na 64 polja i registrirali klub. Prvi korak im je bio prema osnovnoj školi, gdje su dobili mlade šahiste. “Odmah smo željeli mještanima prirediti turnir da vide što mi radimo i čemu učimo djecu. Turnir Lovrinčevo je bio 2011., uz sudjelovanje 63, a na ovaj čak 93 igrača iz BiH, Srbije i Hrvatske” - rekao je predsjednik Ilija Rajković.
Mještani su vrlo brzo zavoljeli svoj šahovski klub, pa je tako načelnik općine Josip Krnić za natjecatelje, njih 97, vlastoručno spravio ručak. Na turniru su igrala tri međunarodna majstora i osam fide majstora iz tri države i 35 klubova. Pobjednik turnira je Balind Nadj Hedjesi iz ŠK Spartak Subotica. Najbolje plasirani kadet je Ivica Matošević (N. Gradiška), kadetkinja Ivana Mikić (Sladorana Županja), junior Sten Boban (Nova Gradiška). Najbolji domaći igrač je Petar Panjičanin, te kadet Jamko Čivić.
Turnir se rejtingirao za Fide rapid listu.

>>>

Dobrovoljno vatrogasno društvo Babina Greda obilježilo je danas u Babinoj Gredi 90 godina postojanja društva, na kojemu je nazočio vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. Obilježavanje je započelo paljenjem svijeća na grobovima poginulih vatrogasaca, nakon čega je održana svečana sjednica na kojoj su uručena priznanja najzaslužnijima. Po završetku svečane sjednice služena je sveta misa zadušnica u crkvi sv. Lovre u Babinoj Gredi. U sklopu obilježavanja održana je i pokazna vatrogasna vježba. - See more at: http://www.vusz.hr/novosti-najave-i-sluzbene-obavijesti/dvd-babina-greda-obiljezilo-90-godina-postojanja#sthash.ZUV1GuAA.dpuf

>>>

Već su u ranim jutarnjim satima kod hipodroma Ritić u Babinoj Gredi, gdje se svakog 10. i 25. u mjesecu održava nadaleko poznati stočni sajam, nakupci jučer ujutro parkirali svoje kamione. Uskoro su počeli stizati i stočari iz Sikirevaca, Gundinaca, Štitara i drugih sela, nadajući se kako se kućama neće vratiti neobavljena posla i s punim prikolicama. Trgovalo se prascima i telićima, a već do 8 sati nakupci iz Trogira napunili su svoj tegljač, a zadovoljan je bio i Brođanin koji je stigao po robu za svoju mesnicu.

- Za nas seljake nema odmora ni neradnih dana, jer kada uzgajaš stoku, nema ni svetka ni petka, ni državnog blagdana. A sve smo u goroj situaciji i ulazak u Europsku uniju će nas dokrajčiti - ogorčen je Ivica Užarević iz Gundinaca, koji se već godinama bavi govedarstvom i svinjogojstvom. Teškom je mukom jučer uspio prodati tele za 25 kuna za kilogram, iako je, kaže, riječ o vrhunskoj, prvoklasnoj robi, čija je realna cijena 28, 29 kuna za kilogram. Ali - cijene diktiraju nakupci!

– Od 1. srpnja pomaka ima, ali nadolje. Čim nam bikove plaćaju 12 kuna za kilogram, jasno je u kakvu smo situaciju dovedeni - žale se prodavači.

Tvrde da je stočni sajam u Babinoj Gredi sve manji i manji i da velik broj ljudi stoku više i ne dovozi na vašar, nego je prodaju na kućnom pragu.

Cijena prasaca na sajmu u Babinoj Gredi kretala se od 15 do 17 kuna. Prodavač iz Štitara prasce je prodavao po fiksnoj cijeni od 500 kuna za komad, no interesa baš i nije bilo.

– Županjski kirbaj je pred vratima i mislili smo da će veći broj Županjaca danas doći tražiti prasce za pečenku, ali ove godine potpuno su zakazali. Čujemo da ljudi sada masovno kupuju carsko meso u trgovačkim centrima, roluju ga i to poslužuju gostima umjesto pečenke - ispričao nam je naš sugovornik.

Prodavač iz Gradišta je na vašar dovezao 12 praščića. Tražio je 20 kuna za kilogram i odlučio je ne dati ih ni za kunu jeftinije, jer smatra da je to minimum njihove vrijednosti.

– Vreća koncentrata je 240 kuna, a prase od 20 kilograma košta 400 kuna. Pa zar je to mnogo? Krmača nosi četiri mjeseca, a nakon prasenja, prase hranimo još dva i pol mjeseca, znači ukupno šest i pol mjeseci, i što na kraju imamo od toga? Imamo jedino to da smrdimo i da je ljudima skupo. Kada ih dovedeš na pijacu, ako ćeš ih dati džabe, prodat ćeš, ako ne daš ispod cijene, nitko ih neće. E pa ne dam, i sve ću ih radije vratiti kući nego poklanjati - odlučan je Jakov Batarilović iz Gradišta.

A stalni nakupac iz Splita je prasce plaćao 15 kuna za kilogram, telad od 23 do 25 kuna, ovisno o tome je li ženska ili muška. Što se tiče bikova, pojasnio je, onaj tko ima gotov novac plaća ih 12 kuna, a ako se na isplatu mora čekati, cijena je 13 ili 14 kuna za kilogram žive vage, ovisno o dogovoru.

- Tako je kako je. Ali da nema nas, ne bi bilo ni sajma, jer stoku ne bi imao tko kupovati i sajam više ne bi imao smisla - ustvrdio je Dalmatinac.

>>>

U Babinoj Gredi je sredinom svibnja potpisan ugovor o gradnji najvećeg hrvatskog kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu snage 9,7 MW „Viridas Biomass“, što je označilo početak implementacije 50 milijuna eura vrijedne investicije. Ugovor je potpisan između nositelja projekta, tvrtke Uni Viridas d.o.o. i izvođača projekta, tvrtke MW Power OY. Nositelj projekta gradnje kogeneracijskog postrojenja na biomasu na lokaciji industrijske zone Tečine u Babinoj Gredi je društvo Uni Viridas d.o.o. iz Zagreba, čiji je većinski osnivač Unit Investment N.V., tursko-belgijska energetska korporacija koja ima više od 40 godina iskustva u području energetike te u svom projektnom portfelju posjeduje 3000 MW, uključujući termoelektrane na prirodni plin, velike hidroelektrane te obnovljive izvore energije na području Turske, Europe i Bliskog istoka. Početak gradnje postrojenja bio je najavljen za početak srpnja, no bageri u Babinu Gredu još nisu stigli. Kao razlog kašnjenja u Uni Viridasu navode proceduru oko zatvaranja financijske konstrukcije.

- S obzirom na to da je projekt Uni Viridas Biomass u Babinoj Gredi prvo veliko kogeneracijsko postrojenje u Hrvatskoj, od velikog je značaja za lokalnu zajednicu kao i za nas investitore, poduzimali smo oprezne korake za vrijeme razvojne faze projekta, kao i sada, kada privodimo kraju kompletnu dokumentaciju vezanu uz zatvaranje financijske konstrukcije - pojašnjava članica Uprave Sunčica Lalić.

- Iako je riječ o relativno malom projektu s obzirom na veličinu ostalih ulaganja naše Grupe u Europi, ističe predsjednik Uprave Cem Sirin, glavni izazov prije početka gradnje je bila činjenica da u financiranje projekta nije involvirana ni jedna banka s hrvatskog tržišta, već inozemne banke koje su slabije upoznate s hrvatskim tržištem te je proces upoznavanja potrajao. Posebice uzevši u obzir činjenicu da, nakon posljedica svjetske ekonomske krize, banke nastupaju puno opreznije nego prije.

- Iako smo u vrijeme svečanog potpisa Ugovora o narudžbi opreme najavili da je financiranje projekta spremno, obrada potrebne dokumentacija za konačno zatvaranje financijske konstrukcije oduzela je više vremena nego što je planirano. Trenutno smo u završnoj fazi i ubrzano privodimo cijeli proces kraju. Vjerujemo da ćemo u rujnu započeti gradnju postrojenja, i to prvo kroz fazu zemljanih i građevinskih radova - ističe Sirin.

- Svjesni smo toga da je proteklo dosta vremena od početka realizacije projekta pa do sadašnjeg trenutka, kada smo pred izgradnjom. Međutim, imamo kontinuirani interes i dalje ulagati u Hrvatsku, posebice u sektor obnovljivih izvora energije, te je naš management potpuno tome posvećen - ustvrdio je.

>>>

U organizaciji Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine Šokadija iz Babine Grede, proteklog su vikenda, na farmi OPG-a Salić, održani 11. Stanarski susreti, koji su privukli brojne posjetitelje iz Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Cilj je manifestacije očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora.

- Stanovi su ponos Šokadije i jedne su od prvih farmi na svijetu. Od pamtivijeka su svojom ljepotom kitili našu Slavoniju i davali joj posebnu čar, živost i bogatstvo. Na stanu se boravilo i zimi i ljeti. Zimu bi tu provodili najstariji i oni koji su sa svinjama bili na žirovanju, a poslije Đurđeva bi na stan dolazili svi koji su mogli raditi u polju ili čuvati marvu - pojasnio je predsjednik Udruge Ilija Babić.

Stanarice su bile vrsne kuharice, prelje, vezilje i tkalje, a stanari vrsni kosci, orači, stolari, kolari, pčelari i govedari. Od nekadašnjih više od 300 stanova na babogredskom ataru, danas ih je u funkciji samo 20-ak, gdje je zadržan starinski način života. A Udruga Šokadija odlučila ga je prije 11 godina otrgnuti od zaborava i svakog posljednjeg vikenda u kolovozu prikazati život na stanu. Stanarice su se prekjučer natjecale u pripremanju starinske večere - obvezna je bila supa, glavno jelo s prilogom ili bez njega i kolači. Vrijedne članice Udruge Šokačka grana iz Osijeka odlučile su se za bistru juhu od stare koke s povrćem, sos od domaćeg paradajza i sarmu sa suhim mesom i slaninom. Priredile su i štrudlu s jabukama, zapečene palačinke sa sirom zapečene i palačinke s pekmezom, a neizostavne su bile i langošice.

Stanari su se okušali u đelanju vinca, dubljenju i pravljenju kulaka, zađelivanju kolića za jabučice, cipanju jasenovih oblica maljem, sikerom i drvenim klinom te prirezivanju drva za šporet.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Općine Babina Greda i Uni Viridasa d.o.o. Nazočne je pozdravio načelnik Josip Krnić, ustvrdivši kako je Babina Greda postala seoska kulturna metropola Slavonije. Europarlamentarka Biljana Borzan poručila je da će joj jedan od zadataka na toj dužnosti biti promocija Slavonije, pa i Stanarskih susreta, kulena i svega onoga čime se Slavonija diči. Nazočnima su se obratili i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić i predstavnik turske korporacije i investitora gradnje elektrane u Babinoj Gredi, Yaman Alkin.

>>>

Oko 400 učenika OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi i u ovoj će školskoj godini nastavu tjelesnog odgoja imati u predvorju škole i u učionicama. Iako su se ponadali da će biti prva generacija koja će useliti u školsku sportsku dvoranu, taj će privilegij ipak imati učenici u školskoj 2014./2015. godini. O potrebi gradnje tog objekta se priča već desetljećima, a gradnja je, prema najavama načelnika Josipa Krnića, trebala početi u rujnu prošle godine, za što je u državnom proračunu bilo osigurano pet milijuna kuna. To se nije dogodilo, a planove je, poremetila legalizacija bespravno sagrađenih objekata i brojni zahtjevi kojima su građani zasuli djelatnike nadležnih službi koji su Babogredcima trebali izdati građevinsku dozvolu. Bilo je mnogo peripetija oko sređivanja dokumentacije, dva puta se morala plaćati izrada projekta i proljetos je napokon ishođena građevinska dozvola. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u lipnju je raspisalo natječaj za izvođača radova, no tada su uslijedili novi problemi.

– Zbog proceduralnih pogrešaka i žalbe izvođača natječaj je poništen i sada se čeka raspisivanje novoga. To bi trebalo biti do kraja ovoga tjedna - ustvrdio je Krnić.

Zamolio je učenike, učitelje i roditelje za još malo strpljenja. - Generacije naše djece nisu se upoznali s pravim sportskim aktivnostima, ne znaju što je kozlić, ruče i druge sprave za vježbanje i rekreaciju…Uskoro će se sve promijeniti nabolje - zaključuje načelnik koji zahvaljuje i županu Boži Galiću na potpori u pripremama za realizaciju projekta.

Riječ je trovalentnoj sportskoj dvorani od 2.150 četvornih metara prostora koja će moći primiti 480 posjetitelja, od čega će 380 biti smješteno na sjedećim mjestima tzv. teleskopskog gledališta. Uz igralište rukometnih dimenzija, bit će i jedna manja dvorana za treniranje borilačkih sportova i ritmičke gimnastike. Vrijednost investicije je oko 15 milijuna kuna, a konačan iznos bit će poznat nakon postupka javne nabave. Gradnju do 1.800 četvornih metara financirat će ministarstvo, a za gradnju preostalih “kvadrata” novac će osigurati Općina

>>>

Uz uobičajene troškove oglašavanja otvorenih postupaka javne nabave, objava natječaja za gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi naručitelja je stajala dodatnih čak 172.000 kuna! I to zbog proceduralnih pogrešaka i neodgovornih propusta pojedinaca u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koje plaćaju hrvatski porezni obveznici.

Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave usvojila je žalbu građevinske tvrtke Ferrostil mont iz Zagreba za dokumentaciju u nadmetanju u otvorenom postupku javne nabave radova na dogradnji građevine sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi. Komisija je donijela rješenje o poništavanju dokumentacije u dijelu u kojem je utvrđena nezakonitost. Ministarstvu je naloženo da u roku od 16 dana od dana javne objave rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave žalitelju nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu od 172.382, 50 kuna.

Naime, 15. svibnja u Elektroničkom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je poziv za nadmetanje za gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi, a kriterij odabira bila je najniža cijena.
Nakon samo dva dana Državnoj komisiji Ferrostil mont dostavio je žalbu u kojoj bitno osporava zakonitost dokumentacije. Ministarstvo je, pak, u svome odgovoru osporilo navode te tvrtke i zatražilo odbijanje žalbe kao neosnovane. Tijekom žalbenog postupka izvedeni su dokazi pregledom i analizom dostavljenog dokaznog materijala i Komisija je utvrdila da je žalba osnovana i postupila po zahtjevu tvrtke Ferrostil mont.
Utvrđeno je da u dokumentaciji za natjecanje naručitelj, odnosno Ministarstvo znanosti nije propisao da ponuditelji moraju dostaviti suglasnost Državne geodetske uprave. Uvidom u stavke troškovnika navedenih u žalbi razvidno je da se među njima nalaze radovi iskolčenja trase i objekata i izrade elaborata te geodetske snimke za koje je Ferrostil mont tvrdio da predstavljaju stručne geodetske poslove, za koje je potrebna suglasnost Državne geodetske uprave.

U zatraženom očitovanju, Državna geodetska uprava Komisiji je potvrdila navode tužitelja. S obzirom na to da naručitelj od ponuditelja nije tražio da dokažu važeće ovlaštenje za obavljanje tih radova, natječaj je poništen.

Prije deset dana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisalo je novi natječaj koji je otvoren do 23. listopada, a procijenjena vrijednost radova na gradnju sportske dvorane u Babinoj Gredi je 19 milijuna kuna.

>>>

Energija je danas bogatstvo, voda je mnogo jeftinija od plina i sretni smo što nam je Bog podario geotermalno izvorište i prirodno bogatstvo koje je neprocjenjiv potencijal za razvoj, privlačenje investitora i milijunska ulaganja na našem području - ustvrdio je načelnik Babine Grede Josip Krnić.

Geotermalno izvorište kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je samo kilometar, a pretpostavlja se da je po izdašnosti i energetski kvalitetnije od izvora uz koje su sagrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Govorilo se kako je izdašnost bušotine 200 kubika vode u satu, a temperatura vode je 121,1 Celzijev stupanj te da dnevna proizvodnja termalne vode odgovara dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje. No točni pokazatelji i potencijali tek se trebaju utvrditi, a taj dio posla na sebe su preuzeli Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda i osnovale zajedničku tvrtku Geotermalni izvori d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi. Na čelu tvrtke je stručnjak u pripremi projekata za europske fondove Saša Dević.

- Aktivacija izvorišta iznimno je skup projekt jer je osim postojeće nužno postaviti još jednu bušotinu kako bi voda mogla cirkulirati, ponovno se vraćati u podzemlje i zagrijavati. Tu je i izrada rudarsko-geoloških elaborata i utvrđivanje točnog kemijskog sastava vode i paleontoloških svojstava kako bi se precizirala buduća namjena izvorišta. Mogućnosti su velike, veliki je novac na raspolaganju i samo ga treba znati privući. Vjerujem da ćemo uspjeti iskoristiti priliku koju nam nudi EU - pojašnjava babogredski načelnik.

Bit će izrađen projekt ekonomske isplativosti i utvrđene točne rezerve geotermalne vode te obavljene sve pripreme za dolazak investitora. Aktivacija izvorišta osigurat će jeftinu energiju, prema Krniću, upola jeftiniju od plina, što pruža brojne mogućnosti na 47 hektara okolnog zemljišta - od stakleničke proizvodnje, uzgoja jegulja, slatkovodnog soma, do gradnje energane ili primjerice toplica.

– Prema procjenama, moći ćemo privući više od 300 milijuna eura investicija jer jeftinija energija i proizvodnja hrane je bogatstvo, budućnost koja će stvarati dodanu vrijednost - optimističan je Krnić.

Babina Greda puno očekuje i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, procjenjuju, iznositi sedam milijuna kuna, od čega polovica pripada Babinoj Gredi, a po 25 posto županiji i državi. Koliko će im to značiti najbolje ilustrira podatak da izvorni proračun općine Babina Greda posljednjih godina nije bio veći od tri milijuna kuna.

U projektu će sudjelovati i slavonskobrodski poduzetnik Ante Prkačin, koji je 2011. kupio parcelu na kojoj se nalazi bušotina termalne vode. Kupac tog atraktivnog zemljišta zapravo je tvrtka Cezarion d.o.o. u vlasništvu Prkačinova sina i zeta.

– Načelnik Babine Grede i suradnici ponudili su mi suradnju. Istraživanje bušotine velik je posao i sviđa mi se način na koji su pristupili njegovu rješavanju. Dobio sam radnu verziju projekta i prijedlog ugovora, a uvijek se možemo dogovoriti jer ja nisam nerealan - rekao nam je Prkačin, koji je na svojoj parceli namjeravao pokrenuti stakleničku proizvodnju. A pomoć i potpora lokalnih vlasti svakako mu je, kaže, dobrodošla.


“Primjerice, vrlo je atraktivan i isplativ uzgoj jegulja koje su na sjevernoeuropskom tržištu vrlo tražene. Sušena jegulja u Nizozemskoj prodaje se po cijeni od 50 eura za kilogram, a sve raspoložive količine doslovno planu u trenu, prodaju se kao alva i tu također vidimo dobru priliku”, optimističan je Krnić.

Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, iznositi sedam milijuna kuna

>>>

Nismo ni izašli iz sela kad je vozač viknuo da moramo stati jer se nešto u motoru zapalilo. Izletili smo svi iz autobusa i odmaknuli se, a on je pošao gasiti požar koji se već dobro rasplamsao. Gorilo je nešto na samom kraju autobusa, kod motora. Bilo nas je oko 15-20 putnika. Vozač je požar pokušavao ugasiti sa aparatom za gašenje. Nije mu uspijevalo. Ljudi su izašli iz susjednih kuća i donijeli kante sa vodom pa su tako ugasili požar. Ubrzo su došli i vatrogasci koji su dovršili posao, a nas je u Vinkovce odvezao drugi autobus, rekli su nam učenici.

U srijedu u 6.45 sati na relaciji Babina Greda - VInkovci zapalio se školski autobus prijevozničke tvrtke Polet Vinkovci.

Učenici su revoltirani jer ih taj isti bus već godinama vozi na toj relaciji, a radi se o veoma starom autobusu kojemu često uopće ne radi grijanje tijekom zime.

- Do Vinkovaca se vozimo 40 minuta i to je duga relacija. Kad ne radi grijanje, a to je često, dođemo u školu posve smrznuti, kao da smo pješačili. Sramota je u čemu se vozimo i zapravo je pravo čudo što se češće ne događaju ovakve nesreće - kažu učenici.

- Na autobusu se zapalilo grijanje. Po našim informacijama vozač je sam ugasio požar koji nije bio tako opasan. Učenicima koji su zakasnili na nastavu poslali smo ispričnice u škole - kažu u tvrtki Polet Vinkovci.

>>>

Kada voda u kotlovima proključa, a gazdarica donese domaću rakiju, svatko zna što mu je činiti jer tako počinje svaka tradicionalna slavonska svinjokolja. Kod Iliševićevih u Babinoj Gredi za nju je rezerviran početak prosinca. I tako već godinama. Ovoga puta bogatija nego ikad prije. Šest je bravaca, svinja namijenih za klanje. I sve jedan teži od drugoga.

'Ja sam čuo od mesara koliko je bubreg težak, toliko je i svinjče teško. Da li je istina ili nije, ja ne znam' kaže gazda Iva. Ali kada je vaga pokazala 280 grama, u metodu više nitko nije sumnjao.

Za neke barbarski i nehuman čin, za njih ciklus života. 'Normalno da nam je svega žao, ali to je bit života. Prirodno ili neprirodno, ali odavno je to bilo. Kako idu lovci u lov, ubijaju jelene, ubijaju divlje svinje, tako isto i mi radimo. Da bi preživjeli, šta drugo je li' kaže Ivan. Kad nestane svinjokolje, nestat će i njih, uvjereni su Slavonci. Jer jedino im je to još ostalo. Jedino što ih veseli.

Za dobar je kulin, kobasice i šunku ključno dobro meso. 'Ako je starija svinja, kvalitetnije je meso. Ako je mlađa svinja tumače da je vodenije meso, da više otpadne toga, a starija svinja, zrelije je meso pa ostane više za sušenje' objašnjava jedan od Ivanovih susjeda koji je došao pomoći oko svinjokolje. Takav je običaj i dolazak u svinjokolju susjedu se nikada ne naplaćuje.

Ono od čega nama cure sline, njima dosadi već nakon deset dana. Seljačka hrana danas je delicija koju ćete u gradu skupo platiti. 'Trinaest kuna je kod nas kila živog, a čvarak je po 120 kuna. To je onda previše.' objašnjava Marinko Majić i kaže, kod njih se na selu najbolji čvarci prodaju već za dvadesetak kuna. Hoće li biti hrskavi ili masniji, ovisi isključivo o tome koliko majstor stisne cjedilo i koliko masti iz njih iscuri dok su još vrući.

Posao oko svinjokolje strogo je podijeljen i dobro se zna što rade muškarci, a što žene. One su u kući, oko hrane i kuhane rakije, a izlaze jedino kada se peru crijeva. Nešto na što bi malo koja gradska cura bila spremna. Ali ni sve na selu to ne rade. 'Koje su trudnice, ne smiju prat crijeva da ne bi dijete bilo kontra. Tako kaže stari svijet' uz smijeh će gazdarica Manda. Bapske priče ili ne, u Babinoj Gredi drži se do običaja i tradicije. Ali i recepture pa se za dobar kulin, kako oni kažu, u meso obavezno mora dodati i malo šećera.

Zašto se dodaje šećer i kako izgleda tradicionalna slavonska svinjokolja, pogledajte u prilogu!

>>>