Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (410)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 > >>

14-09-2018

130 ha na trasi melioracijskog kanala u zakup


Poljoprivrednici iz Babine Grede zainteresirani za korištenje obradivih površina na trasi Melioracijskog kanala Dunav - Sava u k.o. Babina Greda moći će konkurirati na natječaju za zakup zemljišta. Riječ je o oko 130 hektara površina, javnom vodnom dobru kojim upravljaju Hrvatske vode i koje su ga uz potporu Županije i Općine odlučile staviti u funkciju.
- To je zapravo materijal iz iskopa melioracijskog kanala, koji je odmah ondje i deponiran. Na toj površini sada raste trava i nije u funkciji, a može dobiti svoju svrhu tako da se pripremi i počne koristiti za potrebe poljoprivredne proizvodnje - pojašnjava Josip Kuterovac, voditelj Vodnogospodarske ispostave za Mali sliv "Biđ - Bosut" Hrvatskih voda.

- Govorim o našem slivnom području, gdje se nalazi nešto više od sedam kilometara kanala. Naime, melioracijski kanal ukupno je dug 14.700 metara i proteže se kroz dvije županije - Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku. Poljoprivrednici su zainteresirani, a intencija je Vukovarsko-srijemske županije i Općine Babina Greda da se postupak davanja u zakup provede kontrolirano. Žele da se površine dodijele ljudima koji stvarno imaju stoku, potrebu za zemljom i koji će joj dati svrhu i obrađivati je, a ne da je uzmu samo radi poticaja ili nekih drugih interesa - zaključuje Kuterovac. Svrha melioracijskog kanala je dovod vode iz rijeke Save u Biđ-bosutsko polje kako bi se u ljetnim mjesecima osigurale dodatne količine vode za navodnjavanje. "Sustav je izgrađen, sve je napravljeno i u postupku je ishođenje uporabne dozvole za crpnu stanicu. Vjerujem da će u sljedećoj sezoni kanal biti u funkciji", ističe.

I pročelnik za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ-a, Andrija Matić, prekjučer se u Babinoj Gredi sastao sa zainteresiranim poljoprivrednicima.
- Uloga Županije je u tome da smo napravili snimku svih površina, utvrdili status i uvjete korištenja. Na nama je da priredimo mogućnost raspisivanja natječaja o zakupu za koji se moraju stvoriti svi potrebni preduvjeti, da se natječaj provede jednostavno i uspješno i da se ne dogodi da na trasi kanala bude površina koje su pogodne i prihvatljive za obradu a da ne budu u funkciji poljoprivredne proizvodnje - kaže Matić. Što se tiče cijene, napominje da zakup neće biti skuplji od uobičajenih postupaka provedbe natječaja za državo poljoprivredno zemljište i da će cijene biti vrlo prihvatljive.
IZVOR

13-09-2018

Općina sagradila novo igralište i donirala opremu školi


obzirom na to da Babina Greda još uvijek nema školsku sportsku dvoranu i neizvjesno je kada će ju dobiti, Općina je sagradila multifunckionalno igralište i dala ga na korištenje učenicima OŠ "Mijat Stojanović". I drugi mještani Babine Grede moći će ondje kvalitetno provoditi vrijeme, rekreirati se i uživati u sportskim aktivnostima na uređenom i osvijetljenom igralištu. Ministarstvo regionalnog razvoja sufinanciralo je projekt sa 100.000 kuna, dok je preostali iznos za realizaciju investicije vrijedne približno 850.000 kuna, osigurala Općina.
- Preostali su još samo kozmetički radovi, primjerice postavljanje gumene podloge i rješavanje zaletišta za skok u dalj. Kako bi naši osnovci bili potpuno opremljeni za izvođenje nastave tjelesnog odgoja, donirali smo školi potrebnu sportsku opremu u vrijednosti više od 11.500 kuna - ističe općinski načelnik Josip Krnić.
Učenici su prezadovoljni i ističu da se raduju satu tjelesnog odgoja na novosagrađenom igralištu.
IZVOR

31-08-2018

U Babinoj Gredi je sedam čitaonica


Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je Općini Babina Greda 312.762,97 nepovratnih kuna za energetsku obnovu zgrade Hrvatske seljačke čitaonice u Ulici Mijata Stojanovića 116.


- Riječ je o uštedi energije, zamjeni dotrajale stolarije, smanjenju troškova grijanja, nabavit će se peć na pelet, a sve će rezultirati ljepšim izgledom čitaonice - pojašnjava općinski načelnik Josip Krnić. Ukupna vrijednost investicije, koju će sufinancirati i Općina, iznosi oko 480.000 kuna. Krnić ponosno ističe da su čitaonice posebnost toga sela i primjer čuvanja specifične stoljetne tradicije.
Središta kulturnog života u prvoj polovici 20. stoljeća u Babinoj Gredi bile su čitaonice, u kojima su mještani kratili zimske noći. Bile su mjesta gdje su ljudi dobivali informacije iz prve ruke zahvaljujući knjigama, dnevnom tisku, radiju i televiziji. Upravo su čitaonice početkom prošlog stoljeća iskorijenile nepismenost u Babinoj Gredi, ističe. Bile su središte života, raspoređene po ulicama i među stanovnicima su razvile pozitivno rivalstvo. Međusobno su se natjecali tko će što bolje naučiti tradiciju, kulturu, ondje su se uvježbavala narodna kola, plesovi, svaka je imala svoje jahače koji su za pokladnog jahanja kretale ispred čitaonice. Babogredci se i danas okupljaju u čitaonicama, uživaju u društvenim igrama, organiziraju druženja, proslave… U njima se održavaju sastanci, skupovi, tečajevi, savjetovanja stručnjaka kako poboljšati proizvodnju i unaprijediti život.

- Čitaonice danas imaju veliku ulogu u društvenom životu Babine Grede i ulogu mjesnih odbora. Na određen su način korektiv rada općinske uprave. Svaka ulica ima svoje potrebe, a svaka ima svoj mali odbor, bar mi ga tako tretiramo iako Babina Greda prema zakonu nema obvezu osnivanja mjesnih odbora kao što to imaju gradovi. Okupljaju se u čitaonicama, utvrđuju prioritete, upozoravaju nas na nedostatke i probleme koje treba riješiti, a aktivno se uključuju i u sva događanja u selu - kaže Krnić.

Prva čitaonica osnovana je davne 1907. godine - Hrvatska čitaonica u Čevatovu, a najmlađa, sedma koja djeluje u selu, otvorena je prije nekoliko godina u Savskoj ulici, a riječ je o Poljodjelskoj čitaonici. Sve one okupljaju i spajaju mještane i potiču ih na druženje i kreativnost. Čitaonice po kojima je Babina Greda jedinstveni primjer u Hrvatskoj vlasništvo su Općine i Krnić smatra da upravo tu posebnost Babogredci moraju isticati i znati iskoristiti.
IZVOR

09-08-2018

Općinska uprava se krajem rujna seli u svoju novu zgradu


Završena je gradnja nove zgrade u koju će krajem rujna useliti općinska uprava Babine Grede. Prostire se na oko 280 četvornih metara i smještena je na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Ukupna vrijednost investicije je 3,7 milijuna kuna, a riječ je o takozvanoj pasivnoj kući koja troši vrlo malo energije jer se pri projektiranju i gradnji uklanjaju toplinski gubici i maksimizira slobodno dobivanje energije.

Sjednice Vijeća uživo
Konstrukcijski dijelovi stropa i vanjskih zidova su niske toplinske provodljivosti što daje optimalne mjere toplinske zaštite, a stolarija je s prekinutim toplinskim mostom i ugrađenim IZO staklima, čime se postiže znatno manji utrošak energije za pokrivanje energetskih potreba objekta u odnosu na standardnu gradnju. Nova upravna zgrada je A+ energetskog razreda, ima fotonaponske panele na zelenom krovištu, dizalice topline, izolaciju, najmanji utrošak grijanja, proizvodit će struju sama za sebe, a višak će isporučivati u energetski sustav. Tijekom određenog broja godina, ističe općinski načelnik Josip Krnić, ona bi sama sebe trebala isplatiti.
- Za troškove struje i plina u staroj zgradi godišnje izdvajamo 80-ak tisuća kuna, što znači da ćemo u 10 godina uštedjeti 800 tisuća kuna samo za grijanje, ističe. Sredstva za novu zgradu osigurala je Općina, zahvaljujući investicijama na području Babine Grede, prije svega bioenergani i zapošljavanjima u poduzetničkoj zoni, što je dovelo do boljeg punjenja proračuna, a gradnju su sufinancirali Ministarstvo regionalnog razvoja sa 100.000 kuna i Fond za energetsku učinkovitost s 240.000 kuna.

- Velika je novost i live stream koji će mještanima omogućiti uživo praćenje sjednica Općinskoga vijeća jer su u dvorani ugrađene kamere, mikrofoni i napravljeni svi preduvjeti. Rad Općinskog vijeća bit će maksimalno transparentan - ističe Krnić.
Prijavljuju Dječji vrtić

U novoj upravnoj zgradi bit će i sjedište tvrtke "Geotermalni izvori" koju su prije pet godina osnovale Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda radi stavljanja u funkciju razvoja geotermalnog potencijala, što je uvršteno u projekt Slavonija i odobreno im je 1,7 milijuna kuna. Geotermalni izvor kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Istraživanja koja su rađena sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća ukazala su na mogućnost postojanja znatnih količina geotermalne vode na području Babine Grede, no taj je potencijal dugo vremena zapostavljen i tvrtka poduzima sve potrebne aktivnosti kako bi se započelo s realizacijom toga projekta. A u pripremi su i drugi projekti. Lovačka udruga nositelj je projekta civilne streljane olimpijskih normi koja će biti na Kladavcu, vrijednog 4.000.000 kuna. Babogredci na natječaj iz Mjere 7.4. prijavljuju i dječji vrtić, objedinjena je dokumentacija, ishođena građevinska dozvola, a investicija je vrijedna 8.000.000 kuna. Kapacitet vrtića koji bi se trebao prostirati na oko 700 četvornih metara, plus uređen vanjski prostor i parkiralište, bit će 52 djece u dobi od tri do šest godina i 20 mališana u jasličkoj skupini. Za EU fondove priprema se i projekt reciklažnog dvorišta, a uskoro će se krenuti i s gradnjom kanalizacije. Sadašnja zgrada Općine, koja je sagrađena davne 1800. godine i pod zaštitom je, trebala bi postati ne samo muzej babogredske kumpanije nego i gastromuzej koji bi oživio i stare zanate i obrte.

- Muzej bi na neki način zaokružio priču bogate kulturne i gastronomske ponude u našemu selu. Želimo pokrenuti turistički dio Babine Grede, gdje će nam dolaziti ljudi iz Europe, iz susjednih zemalja, kod nas ostajati bar tri dana i učiti kako jedno malo mjesto može biti energetski neovisno i okrenuti se k prirodnim resursima - zaključuje Krnić.

Otvorenje krajem kolovoza
Krajem kolovoza bit će otvoreno multifunkcionalno igralište iza Hrvatskog doma kulture, s pripadajućim sadržajima i spravama za vježbanje koje će učenicima i mještanima puno značiti s obzirom na kronični nedostatak sportskih sadržaja i činjenicu da Babina Greda još nema sportsku dvoranu. Uređenje je stajalo 800 tisuća kuna, od čega je 700 tisuća kuna osigurala Općina i 100.000 kuna Ministarstvo regionalnog razvoja. Raspisan je i natječaj za uređenja platoa ispred DVD-a. Općina je osigurala 350.000 kuna, a Županija će radove, čija je ukupna vrijednost 800 tisuća kuna, sufinancirati s 200 tisuća kuna.

Veći prihodi
Načelnik Josip Krnić zadovoljan je situacijom u općinskom proračunu. „Novca ima, zahvaljujući mjerama Vlade gdje je decentralizacija učinila svoje. U prvih šest mjeseci 2018. godini uprihodovali smo sedam milijuna kuna, koliko je ukupno bilo u 2017. godini“, zadovoljno ističe.
IZVOR

01-08-2018

Čivić: Želio bih ostati u Hrvatskoj i baviti se istraživanjem


Među genijalnom četvorkom, koja je krajem prošloga tjedna na jubilarnoj 50. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi postigla svjetski i do sada najbolji hrvatski uspjeh, nalazi se i maturant osječke III. gimnazije. Babogređanin Janko Čivić iz Bratislave i Praga vratio se kući sa srebrnom medaljom, a rezultat njegova tima, koji je pobrao čak četiri medalje, odjeknuo je Hrvatskom.


Izmaknula je u travnju na drugom prestižnom najtecanju našem Janku još jedna medalja – brončana. S istim je timom, naime, prvi put u povijesti, predstavljao Hrvatsku na 52. Mendjeljejevoj olimpijadi u Minsku. "Gubitak" medalje u Bjelorusiji motivirao ga je da se još bolje pripremi za olimpijadu u Češkoj i Slovačkoj. A samo za odlazak na dva natjecanja, Janko se morao naći u društvu četvero najboljih u Hrvatskoj iz kemije. Naime, kako bi se uopće kvalificirali u svjetsku kemičarsku elitu, srednjoškolci su morali najprije riješiti zahtijevan petosatni ispit na engleskom jeziku kojim su se provjeravala njihova znanja, vještine i sposobnosti u teoriji iz kemije. Svaka zemlja slala je tim od četvero najdarovitijih.
- Ispit na Kemijskoj olimpijadi provodio se dva dana i sastojao se od praktičnog i teorijskog dijela – svaki se pisao pet sati, također na engleskom jeziku. Vremena ipak nije bilo dovoljno jer su pitanja bila iznimno teška i komplicirana – kaže Janko koji, unatoč intenzivnim pripremama, nije očekivao medalju. Nakon kvalifikacija, sam se pripremao svaki dan po nekoliko sati, a na pripreme je putovao i u Zagreb.
- Kada sam odlazio na Olimpijadu, nisam imao prevelika očekivanja. I dalje mi je nevjerojatno da sam osvojio srebrnu medalju - priča s oduševljenjem. Odlikaš Prirodoslovno-matematičke gimnazije u kemiju se zaljubio u drugom razredu srednje škole. Prirodni predmeti najbolje mu leže pa ne čudi što "rastura" i u biologiji, fizici, matematici, ali i informatici. Tijekom školovanja sudjelovao je u brojnim županijskim i državnim natjecanjima iz tih predmeta, ali i na šahovskim natjecanjima sa ŠK "Šokadija" iz Babine Grede. Zahvalan je što su mu nastavnici izlazili u susret.
- Sretan sam što sam imao profesore koji su imali dovoljno razumijevanja kako bih se mogao kvalitetno posvetiti pripremama za natjecanja. Mnogi kolege nisu imali tu privilegiju – istaknuo je. A sudjelovanje na najtecanjima itekako se Janku isplatilo - plasman na državno natjecanje iz kemije omogućio mu je izravan upis na Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičog fakulteta u Zagrebu.
- To mi je omogućilo da bez stresa i opušteno pristupim državnoj maturu i više vremena posvetim pripremema za olimpijadu. Iako nisam morao, uz obvezne predmete na višoj razini te izbornu kemiju, pisao sam fiziku i biologiju, jer sam želio – kaže budući brucoš istraživačkog studija kemije. Državnu maturu kao alat za pravednu provjeru cjelokupnog znanja učenika prije odlaska na studij podržava, no smatra kako su pogreške koje se svake godine događaju nedopustive. Školama zamjera što ne dopuštaju učenicima da se više bave onime što ih zanima i u čemu se krije njihov potencijal.
- Smatram da bi neki predmeti poput likovnog ili glazbenog, posebice u našoj - prirodoslovno-matematičkoj školi, trebali biti opcija, a ne obveza. Učenicima se trebati dati mogućnost da više vremena posvete baveći se predmetima i područjima u kojima su dobri - zaključuje budući brucoš zagrebačkog PMF-a.

Hrvatskoj četvorki četiri medalje
Sjajni tim hrvatskih maturanata s 50. Međunarodne kemijske olimpijade, uz srebrnog osječkog maturanta Janka Čivića čine brončani Matko Petrović iz zagrebačke XV. gimnazije, Borna Šimić iz slavonskobrodske Gimnazije "Matija Mesić i Ilija Srpak iz varaždinske Prve gimnazije, koji je također osvojio srebrnu medalju. Riječ je o maturantu koji iza sebe ima već 17 Oskara znanja. Njegovo ime svi su zapamtili nakon govora koji je održao na ovogodišnjoj dodjeli - uputio je snažnu kritiku hrvatskom školstvu i političarima prozvavši ih za "forsiranje prosječnosti i gašenje izvrsnosti" te oduševio javnost.

Rad u laboratoriju
- Najviše me zanimaju organska i fizikalna kemija - nisam ljubitelj anorganske kemije, gdje ima puno učenja napamet. Volio bih se baviti istraživanjima u laboratoriju na jednom od instituta, poglavito u Hrvatskoj. Naravno, ako mi se pruži prilika - kaže srebrni kemičar.Janko je budući brucoš istraživačkog smjera studija kemije zagrebačkog PMF-a, gdje je imao izravan upis

IZVOR

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 > >>