Online novosti (583)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>

06-08-2024

Hrvati se masovno vraćaju kući iz Njemačke, objasnili zašto se sada bolje živi u domovini

Mještani Babine Grede, mjesta u županjskoj Posavini, desetak godine su gotovo svakodnevno gledali svoje mlade obitelji kako napuštaju rodni kraj i idu na rad u Njemačku. Danas se taj trend okreće. Sve više ljudi se vraća u svoj rodni kraj, a lokalni vrtić postaje premalen za sve povratnike.

Ljudi su nekoć najviše odlazili zbog lošeg stanja u poljoprivredi. “Litra mlijeka je nakon rata bila 3,5 kune, a poslije rata par godina došla je na 80 lipa. Nije bilo druge nego spakirati kofere i otići u Njemačku,” kaže Ivan Vuković iz B
Radnih mjesta bilo je malo, a plaće nedovoljne za pristojan život, potvrđuje Hrvoje Mašić, sumještanin. S godinama su se problemi sve više gomilali, piše RTL Danas.

Stanarine otišle gore
Do 2015. godine u Njemačkoj se moglo dobro zaraditi, no nakon invazije Rusije na Ukrajinu, situacija se preokrenula.
“Nakon 4-5 godina tamo su se stvari promijenile. Stanarine su otišle gore, režije su otišle gore, plaće su malo otišle. Dok platim od plaće stan, režije, hranu, sve… Meni je bolje u Hrvatskoj”, govori Hrvoje Mašić.

Život u Njemačkoj više nije isplativ ni za Zdravka Vukovića. “Stan od 55 kvadrata koštao je 1200 eura, plus režije 200 eura. Hrana za troje djece iznosila je oko 600-700 eura, a vrtić za troje djece po 350 eura.” Njemački mentalitet i način života značajno se razlikuju od slavonskog. “Nema druženja, pomoći, svatko radi za sebe,” dodaje Darko Vuković.

Zadržali svoje običaje
Iako su napustili Hrvatsku, Slavonci su i Njemačkoj zadržali svoje običaje. “Okupljali smo se, roštiljali, čak i pekli janjce kako bismo se opustili,” prisjeća se Ivan Vuković. No, željeli su takav život i za svoju djecu. “Vratili smo se zbog djece, ali i zbog sebe jer je ovdje život ljepši,” kaže Hrvoje Mašić.

Povratak u Babinu Gredu donio je spoj poslovnih iskustava iz Njemačke i kvalitetu života koju su željeli. “Vodili smo gradilišta i skupili veliko znanje, pa smo otvorili firmu. Sada sve ide kako treba,” zadovoljan je Zdravko Vuković.


Zdravko i Darko, zajedno s ocem Ivanom, pokrenuli su vlastiti posao. “Gradimo tvrtku i zato što smo složni, sve funkcionira savršeno,” ističe Darko Vuković. Povratak sinova i unuka uljepšao je život i djedu Iliji. “Ljepše je, ipak sam ja djed, pa me dirne kad vidim unučad,” kaže djed.

Sve više ljudi vraća se u Babinu Gredu. Vrtić, otvoren prije nekoliko godina, već je prenatrpan, pa se planira izgradnja novog. Općina čini sve kako bi postala privlačna za doseljavanje, a rode koje su već stigle najavljuju nove dolaske i nove početke, piše RTL.
IZVOR

---

22-04-2024

Prevozila djecu bez sjedalice s 2,24 promila pa izazvala prometnu nesreću

Iz dana u dan svjedočimo građanima koji ne razmišljajući o posljedicama sjedaju za upravljače osobnih vozila iako znaju da su prethodno konzumirali alkohol. Tako je proteklog vikenda samo na području PU vukovarsko – srijemske policija u prometnu zatekla 16 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu. Najveća koncentracija od 2,24 promila zabilježena je kod 34-godišnje vozačice osobnog vozila iz Babine Grede koja je u petak prethodno izazvala prometnu nesreću u Babinoj Gredi.

Prema navodima policije ta nesreća se dogodila u petak, oko 20.40 sati kada je uslijed neprilagođene brzine kretanja vozilom udarila u traktor s prikolicom županjskih registracijskih oznaka, koje je na kolniku nepropisno parkirao 52-godišnjak iz Babine Grede. Međutim, niti to nije sve jer se 34-godišnjakinja na stražnjem sjedištu osobnog automobila nalazilo se dvoje djece koja pri tome nisu bila smještena u sigurnosne sjedalice niti vezana sigurnosnim pojasom.

- U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđeno jedno dijete, dok je očevidom utvrđeno kako se na vozilu kojim je upravljala 34-godišnjakinja nalazio i zglobno-rastavni uređaj za vuču vozila, a nije vuklo priključno vozilo – navode iz policije.
IZVOR

---

16-04-2024

Asfalt u Kladavac stigao prekasno - ljudi su otišli

Dugi niz godina tražili su asfaltiranje ceste koja će im biti poveznica sa svijetom, njihovoj djeci osigurati prohodan put do škole, oživiti prometno izolirano i zapostavljeno naselje u kojemu žive te im konačno otvoriti nove egzistencijalne mogućnosti i dati razlog da ostanu na svojim ognjištima. Godinama su se žalili lokalnim i županijskim vlastima, o čemu je Glas Slavonije često pisao, a 60 je stanovnika u proljeće 2017. potpisalo peticiju s apelom za pomoć Vladi RH da im se omogući život dostojan 21. stoljeća, naslovljenu "Dvanaest i pet za raj koji umire". A kada je konačno 13. rujna 2019. prvi sloj vrelog asfalta prekrio prve metre makadamske ceste duge više od 11 kilometara, bio je to povijesni dan za stanovnike Kladavca, smještenog između općinskog središta Babine Grede i Prkovaca u Općini Ivankovo. Ali, pokazalo se, za revitalizaciju toga naselja - prekasno.

Godinama su Kladavčani muku mučili s udarnim rupama na dotrajaloj makadamskoj cesti koja im je uništavala automobile, traktore i bicikle, a dodatno su je habala teška vozila Hrvatskih šuma. Ljeti su se gušili u prašini, a za loših vremenskih prilika cesta je bila teško prohodna jer se nakon svake kiše i snijega pretvarala u kaljužu i njome se samo traktorom moglo proći. Bili su odsječeni od susjednih sela. Najviše su ispaštali učenici - kladavački osnovnoškolci nastavu pohađaju u Prkovcima i Retkovcima, a srednjoškolci u Vinkovcima. Izostajali su s nastave sve dok se blato ne osuši. Za lošeg vremena ondje nisu mogli ni vozilo Hitne pomoći ni pogrebnici. Godinama su Kladavčani upozoravali da im cesta život znači, ali vrijeme je prolazilo, obećanja su ostajala samo na riječima i ljudi su odlazili, više nisu imali razloga ostati…

U mirnom naselju smještenome uz šumu, okruženom prirodnim bogatstvom i plodnom ravnicom danas živi oko 25 stanovnika, "posljednjih Mohikanaca", kako ih je nazvao jedan od njih - Franjo Blažanović.



Rođen je u Kladavcu 1966. godine i kada je išao u tamošnju osnovnu školu, prisjeća se, bilo je 45 učenika od prvog do četvrtog razreda. Radio je 25 godina kao djelatna vojna osoba u sustavu MORH-a u Vinkovcima, Đakovu… i u tom je vremenu putujući do susjednih Retkovaca potrgao tri automobila. A zbog udarnih je rupa na cesti dva puta godišnje morao kupovati nove automobilske gume. "Asfalt nas je i ukopao i zbog njega se narod i rasuo. Moj pokojni otac je više od 20 godina grebao i rukama i nogama za običnu cestu. I tek je 80-ih godina napravljen dio ceste od Prkovaca do mosta. A onda smo i u svojoj državi tri desetljeća čekali da dobijemo asfalt. Mnogima je to bilo previše i od 200 mještana koliko nas je bilo nakon rata danas nas je svega 23", govori Franjo. Da su mnogo ranije dobili cestu, sve bi, uvjeren je, bilo drukčije. O odlasku iz Kladavca supruga i on ne razmišljaju. Četvero im se djece poudalo, poženilo, svatko je otišao na svoju stranu. Dodaje da je u naselju ostalo još samo nekoliko mlađih ljudi i vjeruje da će i oni otići, što ga, priznaje, jako žalosti.

Razočarani su i supružnici Zvonimir i Marija Blažanović, također rođeni Kladavčani.

"U Kladavcu su danas još samo tri đaka, dva osnovca i jedan srednjoškolac, i to će zasigurno biti i posljednji. Mlađi su otišli, nit‘ se ovdje više tko ženi nit‘ udaje, nit‘ doseljava, a nekada nas je bilo puno…", priča Zvonimir. O kolikom padu broja stanovnika je riječ ilustrirao nam je podatkom da je u vrijeme bivše države i malo poslije njegova kuća nosila broj 111, a danas je na njoj ploča s brojem 11.

“Desetljećima nam je najveći problem bio nedostatak asfalta. I sada kada smo ga konačno dobili i kada smo već bili izgubili svaku nadu, treba nam stanovnika", govore. Imaju, kažu, i struju, telefon, pokretna ih trgovina opskrbljuje kruhom i namirnicama... "Nakon što je stigao asfalt, u godini dana odselilo nam je 15-ak duša. I kako stariji umiru, život u Kladavcu polako nestaje, a tu bojim se, pomoći nema", zaključio je Zvonimir.

Kladavac će, kažu nam sugovornici, zapravo postati izletište za ljude koji se žele malo odmaknuti od užurbane svakodnevice i uživati u prirodi, miru i tišini, daleko od gradske buke. A u domovima posljednjih kladavačkih Mohikanaca polako će se gasiti svjetla, jedno za drugim...
IZVOR

---

04-04-2024

U Babinoj Gredi kršteno osmero djece

U ponedjeljak, 1. travnja 2024. godine u Župi sv. Lovre, đak. i muč. u Babinoj Gredi na euharistijskome slavlju u 11 sati sakrament krštenja primilo je osmero djece. Uz župnika Zorana Ćosića na misnome slavlju koncelebrirao je i bivši župnik, svećenik u miru Ivo Tunjić.

Župnik Ćosić je istaknuo kako kao župnik do sada nikada nije krstio odjednom osmero djece ta da ga jako veseli toliki broj djece koje su roditelji donijeli na krštenje.

Kršteni su Leo Krnić, Marija Petričević, blizankinje Marta i Rebeka Gregorović, Dora Lešić, Petra Čičković, Rea Grgić te Kata Špionjak.

Osim toga, župnik je istaknuo da je velika radost kako za roditelje tako i za župnu zajednicu što su Marija Petričević te blizanke Marta i Rebeka Gregorović četvrto dijete u obitelji.

Izrazio je zahvalnost za novokrštenike i pozvao župnu zajednicu na molitvu da i u budućnosti imaju više krštenika na jednome euharistijskome slavlju.
IZVOR

---

21-03-2024

Tvrtka Geo Power Babina Greda kupuje Geotermalne izvore od VSŽ-a i Općine

Nakon Skupštine Vukovarsko-srijemske županije, i Općinsko vijeće Babine Grede donijelo je odluku o prodaji poslovnog udjela u trgovačkom društvu Geotermalni izvori d.o.o. najpovoljnijem ponuđaču - tvrtki Geo Power Babina Greda d.o.o. Vukovar, koja se jedina i javila na javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju objavljen početkom siječnja.

Geotermalne izvore su, podsjećamo, 2013. godine zajednički osnovale VSŽ i Općina u svrhu stavljanja indiciranog geotermalnog potencijala u funkciju održivoga gospodarskog razvoja, a izvorište je otkrila INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Istraživanja su upućivala na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode na području općine.

Financijska stabilnost


Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine župan Damir Dekanić ustvrdio je kako je prodaja tvrtke Geotermalni izvori dobra i pravovremena odluka. Županija nema dovoljno sredstava da samostalno krene u razvoj geotermalnog potencijala, što je iznimno skupo, a financiranje za tu namjenu iz određenih fondova nije u planu. Zbog toga su VSŽ i Općina odlučili pronaći ozbiljnog investitora i prodati svaka svoj udio od po 44,91 posto temeljnog kapitala društva. Geotermalni projekti zahtijevaju velika ulaganja. Jedna duboka bušotina stoji 10-ak milijuna eura, a treba izbušiti bar dvije. Jedna bušotina potrebna je za proizvodnju, a druga za povrat vode i podržavanje ležišnog tlaka. Početna prodajna cijena za oba poslovna udjela iznosila je 898.020 eura, a prodaju poslovnih udjela uvjetovali su isključivo istom kupcu uz početnu cijenu od 898.020 eura. Ponuditelj Geo Power Babina Greda za oba poslovna udjela ponudio je cijenu od 900.000 eura, po 450.000 eura za svaki, što je i prihvaćeno jer ponuda ispunjava sve kriterije. Obvezujućim pismom namjere ponuditelj preuzima izričitu obvezu da će prodavatelju jamčiti financijsku stabilnost trgovačkog društva Geotermalni izvori d.o.o. najmanje tri godine od dana potpisivanja ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela.

ENNA Grupa


Nadalje, mora jamčiti i realizaciju projekta izgradnje istražne bušotine geotermalne vode s bušotinskim radnim prostorom u istražnom prostoru geotermalne vode "Babina Greda 2" te izradu projektno-tehničke dokumentacije i ishođenje dozvole za eksploataciju geotermalne vode u roku od tri godine od dana potpisivanja ugovora, ako provedena istraživanja potvrde postojanje geotermalne vode. Općina i Babina Greda zadržali su po pet posto udjela u tvrtki, bez obzira na daljnja ulaganja.

Na području Babine Grede, podsjećamo, dva su istražna prostora. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u listopadu 2019. godine dozvolu za istraživanje geotermalnih voda za istražni prostor "Babina Greda 1" dodijelilo le tvrtki Geo Power Babina Greda poduzetnika Dragana Jurilja, a njegov je projekt u lipnju 2022. godine pruzela ENNA Grupa, u vlasništvu Pavla Vujnovca. Enna Renew, koja se upisala kao vlasnik tvrtke Geo Power Babina Greda, bavi se isključivo razvojem projekata iskorištavanja geotermalne energije. I na prostoru "Babina Greda1" već su počeli istraživanje.

Istražni prostor “Babina Greda 2” dodijeljen je tvrtki Geotermalni izvori, koja je također osigurala sve preduvjete za početak bušenja, kupac dobiva pravo na istražni prostor, kompletnu dokumentaciju i dozvolu za istraživanje.

OČEKUJE INVESTICIJU OD 150 MILIJUNA EURA
Načelnik Babine Grede Josip Krnić zadovoljno ističe da je najvažnije to što su dobili ozbiljnog ulagača i što će investicija zaživjeti. Uvjeren je da je geotermalni potencijal ondje golem i da će njegova eksploatacija potaknuti ogromna ulaganja i snažan gospodarski razvoj. Očekuje izgradnju energane, pokretanje stakleničke proizvodnje, izgradnju objekata, zapošljavanje, a krajnji su cilj toplice. “U sljedećih 4 do 5 godina očekujemo ulaganja od 150 milijuna eura. Samo će od rudne rente Općina godišnje imati pola milijuna eura”, kazao je.

GOLEM PROJEKT
Takav projekt, napominje načelnik Josip Krnić, može preuzeti samo ozbiljan investitor, netko financijski vrlo moćan i velik, netko tko može preuzeti i rizik koji Taj pothvat nosi sa sobom. Sve su pripreme napravljene i sve je spremno za bušenje.
IZVOR

---

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>