Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (450)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 > >>

19-02-2020

NIKA JE OD RAKA OBOLJELA KAO BEBA, DVIJE GODINE KASNIJE USLIJEDIO JE NOVI ŠOK ZA OBITELJ Ovo je priča zbog koje ćete život pogledati drugim očima


Koliko puta ste tijekom užurbanog dana, kada vam baš stvari ne idu od ruke, pomislili "Bože, zašto se ovo meni događa".

Istina, svakome je njegova muka najteža, no postoje kalvarije koje su doista preteške i koje ne biste poželjeli ama baš nikome. Takav križ dopao je obitelj Emanuele Grgić. Dovoljno je reći "karcinom" i "djeca"... Ili možda nije, ili možda može biti još i gore.

Kako je tegoban put do izlječenja od malignih bolesti ispričala nam je ova 26-godišnjakinja iz Babine Grede.

- Trebalo nam je mnogo snage i ljubavi da izdržimo, ali, hvala Bogu, sada su oboje dobro i presretna sam - kaže nam na početku razgovora majka koja je cijelo vrijeme bila uz svoju djecu bodreći ih u svim fazama liječenja.

Sve je počelo kad je Nika imala samo godinu i po dana. Otkriven joj je tumor mokraćnog mjehura.

Završili smo na hitnom prijemu u Vinkovcima, a potom su nas odmah uputili u Zagreb, gdje je liječnica koja nas je primila kontaktirala profesoricu u Klaićevoj bolnici da nas hitno primi.

Desetak dana proveli smo u Klaićevoj dok su obavljene sve pretrage, a potom smo upućeni u Centar za tumore, gdje je uslijedilo šest ciklusa kemoterapije.

Nakon toga liječenje je nastavljeno u Francuskoj, točnije u Parizu, u Kremlin Bicêtre University Hospital Centreu i Institutu Gustave Roussy, gdje je provedena faza oporavka, da bi potom uslijedilo i zračenje, koje se nije moglo provesti u Hrvatskoj jer kod nas nema takve mogućnosti zračenja koje sačuva mokraćni mjehur. Sve je dobro prošlo, no ipak su liječnici odredili još tri ciklusa kemoterapije, a nakon toga opet je uslijedilo održavanje.

Nika je sve to dobro podnijela. Ja sam cijelo vrijeme bila uz nju tijekom ta dva i po tjedna u Parizu, odnosno ukupno šest mjeseci koliko je trajalo liječenje u Hrvatskoj i Francuskoj.

I baš kada smo mislili da je priča o Nikinoj bolesti sretno završila, uslijedio je novi šok - prisjeća se Emanuela.

Kad je Niki otkrivena bolest, postavljala sam sebi bezbroj pitanja i ujedno strahovala da ne bi obolio i Patrik.

Čak je i on dok je dolazio s tatom sestri u posjete znao reći, onako naivno, djetinjasto, "da bi i on volio biti u bolnici". Valjda mu se svidjela sva pažnja koja je pružana Niki, tko će ga znati.

I baš se to i dogodilo. Otkriveno je da i naš Patrik, koji je tada imao četiri i po godine, boluje od maligne bolesti testisa.

Bili smo svjesni da nas čeka nova drama i nova borba, ali nismo imali izbora, morali smo skupiti snagu i izdržati još jednu tešku bitku.

Ponovio se sličan redoslijed. Najprije smo otišli na hitni prijem bolnice u Vinkovicima gdje su nas htjeli zadržati, ali mi smo to odbili i tražili da nas se uputi u Zagreb u Klaićevu bolnicu s kojom smo već imali pozitivno iskustvo.

Tu smo opet bili par dana i opet nastavili u Institut za tumore, gdje je Patrik prošao devet ciklusa kemoterapije, ali bez zračenja, jer mu nije bilo potrebno.

Bio je jako uplašen i vrlo je teško podnosio terapiju, uz jako puno povraćanja koje ga je iscrpljivalo.

Čak su i medicinske sestre teško s njim uspostavljale suradnju, jer je bio stariji, prilično je razumio što se događa i što ga čeka i pružao je otpor.

Cijelo vrijeme smo suprug Lovro (28) i ja bili uz njega, trudeći se olakšati mu taj teško podnošljiv proces liječenja. Lovro inače radi kao vozač autobusa i vozi za inozemstvo, pa je dobar dio vremena provodio na putu, što je i za njega bilo vrlo teško. Ali, morali smo se boriti, jer on jedini radi u obitelji, a troškovi su bili veliki.

Tijekom liječenja provodili smo i genetske testove od kojih je jedan pokazao da tumori nisu genetski povezani. Štoviše, rezultati su bili takvi kao da Patrik i Nika nisu uopće brat i sestra, a rezultate drugog testiranja još čekamo.

U svoj toj muci puno su nam pomogli liječnici, a osobito medicinske sestre u Centru za tumore za koje imam samo riječi hvale.

Kad smo doveli Patrika, sestre nisu mogle vjerovati da je tako malo dijete oboljelo od tumora testisa. U tim je ljudima toliko pozitivne energije koja se ne može ničim izmjeriti.

Odgovarali su na sva naša pitanja, pokušavali nam olakšati svaki problem, savjetovali kako djeci ublažiti nuspojave... ne, zaista, nemam riječi kojima bih opisala koliko su nam pomogli.

Doktorica Aleksandra Bonevski, voditeljica Odjela za solidne tumore Zavoda za onkologiju i hematologiju, Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, otišla je sa mnom i Nikom u Francusku i vodila konzultacije s tamošnjim liječnicima jer mi nismo znali francuski...

I nas je cijelo vrijeme bodrila kako bismo lakše izdržali to izuzetno stresno razdoblje u kojem smo vodili borbu za život i za koju nikad ne znaš kako će završiti. Nakon što se vratila u Hrvatsku, stalno nas je kontaktirala i pratila cijeli tijek liječenja.

- Preko udruge "Krijesnice" dobili smo privatni smještaj u Zagrebu u kojem smo samo trebali platiti režije, jer su kapaciteti kojima inače raspolažu bili popunjeni.

Pomagali su nam i članovi udruge "Ljubav na djelu" brojnim savjetima koji ti u tim teškim trenucima kad se boriš za život svog djeteta puno znači.

I u Parizu nam je smještaj preko Udruge platila jedna tvrtka, a najveći dio troškova smo pokrili novcem prikupljenim na humanitarnom koncertu Mate Bulića koji je za našu djecu organiziran u Antunovcu.

Inače, u pariškoj bolnici sami smo morali platiti 30 posto troškova liječenja, iako je cijeli iznos trebao platiti HZZO. Dio troškova bolnica nam nije naplatila, što nas je iznenadilo.

Ovo je prilika da svima koji su u tome sudjelovali zahvalim i poručim da su Nika i Patrik sretno završili svoju borbu, sada samo odlaze na redovite kontrole.

Opet smo svi zajedno sretna obitelj. Tome naravno dodajem i prevažnu ulogu njihovih baka i djedova koji su se izmjenjivali i čuvali ih dok mene nije bilo. To je velika stvar da možeš drugo dijete ostaviti u sigurnim rukama i da im neće nedostajati pažnje i ljubavi - kaže hrabra mama Emanuela.
IZVOR

30-01-2020

Spot za pjesmu “Tri šokca’’ snimljen na Stankovom stanu


U malom pitom slavonskom selu Babina Greda, na Stankovom stanu snimljen je spot za pjesmu ‘‘Tri Šokca‘‘, tri legende slavonske šokačke pjesme.

Dolaskom na stan sve je bilo onako kao što treba biti, odnosno sve u duhu Slavonije. Prvo što ćete zamijetiti to je ono slavonsko blato, no kad dođete do samog stana, osjetila se ona toplina i zajedništvo koje ima samo Slavonija. Na ulazu kruh, mast i nezaobilazna paprika, krvavica, čvarci i kiflice. Nešto dalje bila je pečena slanina i kobasica na rašljama, mirisi na sve strane. Kad je slanina počela pucketati i kad su bili gotovi slavonski specijaliteti, krenulo se snimanje spota za pjesmu ‘‘Tri Šokca‘‘.

Prvo trebamo krenuti od tri pjevača, ta tri šokca o kojima je i napisana pjesma, a snimljen je i spot, a to su Stipo Gašparović iz Starih Mikanovaca, Ilija Babić iz Babine Grede te Mata Pavić iz Gorjana.

- Moja karijera je jako duga, član sam Muške pjevačke skupine KUD-a ‘‘Šokadija‘‘ iz Starih Mikanovaca, i mnogo je toga iza mene. Da sada počnemo pričati, ne bismo dugo završili, a ljudi su došli na snimanje spota. Godine su učinile svoje i naši prijatelji su nas počastili da pod stare dane ostavimo nešto za mlade. Ovaj nastup mi mnogo znači i hvala svima koji su bili uključeni u organizaciju - rekao je Stipo Gašparović.

Tekst pjesme napisao je Ilija Babić-Ilja iz Babine Grede, član Muške pjevačke skupine ‘‘Babogredci‘‘ iz Babine Grede.

- Čast mi je biti u spotu s Matom i Stipom, s dvije najveće legende slavonske šokačke pjesme, i pratim ih već 30 godina, a prije nekih deset godina počelo je naše intenzivno druženje. Bili smo prošle godine zajedno s našim pjevačkim skupinama u Vinkovcima kod Udruge Vinkovački šokački rodovi, otpjevali svaki svoju pjesmu, sa sve tri pjevačke skupine. To je jako dobro zvučalo, što me posebno inspiriralo. Sjetio sam se odmah riječi moga dobrog prijatelja Tihomira Ivanetića, koji mi je prije godinu dana ponudio: ‘‘Ajde čika Ilja da probate napraviti za tri legende šokačke pjesme jednu pjesmu‘‘. Čim sam došao kući, tu noć nisam spavao, pisao sam tekst pjesme ‘‘Tri Šokca‘‘ u koju sam pokušao ukomponirati sve vrijednosti nas trojice. Kad sam to poslao Ivanetiću, on je rekao da je tekst odličan i krenulo se u ideju za spot. Ivanetić je našao vrhunske stručnjake i vjerujemo da će naš spot imati dobar prijam kod slušatelja, a moja želja je da se družimo i pjevamo bar još 15-ak godina, ako ne i više - rekao je Ilija Babić iz Babine Grede.

Kad govorimo o ekipi koja je bila uključena u snimanje spota: izvođač je ‘‘Tri Šokca‘‘ feat.Rockoko Orchestar, tekst i glazbu potpisuje Ilija Babić-Ilja, aranžman Krunoslav Dražić, glazbeni producent Tihomir Ivanetić (Rockoko studio), redatelj spota Mario Šulina (Produkcija Nova), Damir Butković, član Rockoko Orchestra (zadužen za oblikovanje vokalnih dionica). Izdavač je Croatia Records, a za dva tjedna očekuje se premijera na CMC TV-u te će se pjesma izvest i na Festivalu ‘‘Šokačke pisme‘‘ u Županji.

MLADI KOJI DOLAZE
Prema riječima Mate Pavića iz Gorjana, člana Muške vokalne skupine ‘’Bećarine’’ KUD-a ‘’Tena’’ iz Đakova drago mu je da može sudjelovati u spotu i da je to ono što će ostati iza njih za mlade koji dolaze.

- Počeo sam pjevati još u školskim danima, pa se nastavilo kroz kulturno-umjetničko društvo. Nije bilo televizora kao sada, nego smo se mi momci sastajali na ulici i pjevali. Obišao sam ono što se kaže ‘’pola svijeta’’ s mojim glasom. Moja poruka mladima je da svi oni koji imaju imalo talenta da se bave folklorom i pučkim pjevanjem, jer nikada ne znaš gdje vas to može odvesti, ja sam s malo novca mnogo toga prošao, i to je ono što me ispunjava - rekao je Mata Pavić iz Gorjana. U spotu osim muških pjevačkih skupina nastupile su snaše iz Udruge ‘’Šokadija’’ Babina Greda.
IZVOR

21-01-2020

U inovativnu proizvodnju šparoge idu prvi u državi


Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks", osnovana krajem 2016., okuplja 15 zadrugara, među kojima je 12 branitelja. Nijedan od njih nije u mirovini niti prima invalidninu, to su ljudi koji su se vratili svome poljoprivrednom gospodarstvu i žive od svoga rada.

Odlučili su iskoristiti postojeće kapacitete i osigurati dohodak, a uskoro će im se pridružiti i novi članovi. Krenuli su u preradu, konfekcioniranje, sušenje i stavljanje mesa i mesnih prerađevina na tržište. Uspješno su zaokružili cijelu priču i zadruga jako dobro funkcionira. Osigurali su rasplodni materijal, odlučili su se i za vlastitu proizvodnju hrane za stoku, a pokušat će i brendirati svoj poznati babogredski kulin.

Jadranski hoteli
Upravitelj Mato Petričević vjeruje da je zadruga postavljena na zdrave noge, a kako bi ostvarila prirodan rast i mogla dalje zapošljavati, odlučili su se i na uzgoj šparoga. Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini bioelektrane u Babinoj Gredi. Šparoge su prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti jer na tržištu je velika potražnja za ranim urodom kakav će ondje imati. Upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda grijat će se nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti. Energana će postaviti sustav grijanja i osigurati njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga će odraditi agrološki dio.

- Uzet ćemo polovinu površine koju su nam vlasnici energane nudili, a koja se prostire na ukupno 9,5 hektara. Šparoga je kultura dugog vijeka, a kompletnu investiciju i sve što ćete uložiti i staviti u zemlju morate obaviti do prve sadnje. Za ukupnu površinu to bi nas koštalo oko 2 do 2,5 milijuna kuna, što nam je puno i tražili smo da se čestica podijeli i ponudi još nekom korisniku - pojasnio je.

Proizvodnja će biti tempirana prema zahtjevu kupca, što su "prepisali" od njemačkog proizvođača.

- Stupili smo u kontakt s tri hotelijerske tvrtke, u Istri, na Lošinju i u Makarskoj. Ponudili smo da odrede datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, a na temelju iskazanih potreba ići ćemo s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju možemo prodati, neovisno o vanjskim uvjetima. Datum berbe tempirat ćemo prema narudžbi kupaca i imat ćemo robu kada je nema nitko - kazuje Petričević.

Nadopunjavat će se
Tako će se, ustvrdio je, nadopunjavati i s Vinkovačkom šparogom, odnosno zadrugom u Cerni koja se već bavi proizvodnjom i plasmanom šparoge, povećati im vrijeme ponude i plasmana robe na tržište sa 60 na 120 dana. Oni imaju sortirnicu i hladnjaču, što je vrlo bitno jer se šparogi, napominje, u roku od četiri sata od berbe temperatura mora spustiti na plus 8 stupnjeva Celzijevih, a do tada mora biti oprana i posložena, iskonfekcionirana.

- Oni već imaju ugovore s trgovačkim lancima i moći će im i ranije ponuditi višak naše robe jer oni u to vrijeme još nemaju svoje šparoge. Kod nas će berba završiti prije nego što kod njih krene. To će najvjerojatnije funkcionirati na bazi reciprociteta jer ako se uspijemo "uglaviti" u tri velike hotelske kuće, onda će one biti i kupci šparoge koju mi nemamo, a ima je Vinkovačka šparoga, odnosno njihova zadruga. Zajedničkim bi djelovanjem troškove transporta, koji su jedna od većih stavki u cijeni koštanja, trebali srezati na minimum - ističe Petričević.

Napominje da je riječ o pilot-projektu, odnosno inovaciji, i u roku od dvije godine trebali bi utvrditi stvarno stanje i kapacitete zemljišta za proizvodnju šparoge i na temelju rezultata obaviti potrebne korekcije. U prvoj će godini ići na sadnju dvogodišnjih kruna koje će se odmah u prvoj godini staviti u eksploataciju. Trebali bi imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase, a ostalo će ići u ponik da bi se razmnožio nasad. Oko 15. ožujka trebali bi krenuti sa sadnjom, a prva bi berba šparoga bila početkom svibnja.

- U prvoj godini nećemo koristiti sve benefite inovativnog uzgoja koje očekujemo. Ali ćemo imati prvu berbu, analizu rezultata kvalitete i presjek stanja, na temelju čega ćemo puno više znati s čime točno raspolažemo i u kojem smjeru ići - zaključuje.

EKOLOŠKI - U TLO HUMUS IZ STAJNJAKA
U 2021. šparogom bi trebali imati zasađeno cijelo polje s formiranim redovima i tražit će prijelazno razdoblje za ekološku proizvodnju. Do tada će proizvoditi i ekološki prihvatljiv humus iz stajnjaka pomoću kalifornijskih glista kojim će obogatiti tlo i prihranjivati kulturu. “Kad se postave cijevi i formiraju redovi, na dijelu prostora formirat ćemo humusište. Imamo energiju i zimi grijano tlo pa ćemo i cijele godine imati radno aktivne životinje koje će proizvoditi humus iz stajnjaka. Lani smo na deponij stavili 10 prikolica stajnjaka, 55 do 60 tona na zrenje kod jednog od zadrugara i ono je spremno za gliste jer je završio proces fermentacije”, pojašnjava Petričević. Zadruga se planira i turistički angažirati, sagraditi kušaonicu kod pogona za preradu mesa i smještajne kapacitete kod pojedinaca u selu.
IZVOR

15-01-2020

Dvorana je "zapela" na 2,3 milijuna kuna


Sporazum o gradnji školske sportske dvorane u Babinoj Gredi je pripremljen. Čim ga potpišu Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda, ide objava natječaja za izbor izvođača radova.

Kako bi se raspisala objedinjena javna nabava za kompletan projekt gradnje i opremanja dvorane, moraju biti osigurana sva sredstva, a procijenjena vrijednost je 30 milijuna kuna s PDV-om. Sporazumom se sve tri strane obvezuju osigurati svoj udjel sufinanciranja - Ministarstvo približno 19 milijuna kuna, a ostatak u jednakim iznosima Županija i Općina.

Građevinska dozvola
Kako doznajemo od pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, Jadranke Mustapić-Karlić, Županija je svoj dio riješila.
- Mi smo uredno odradili sav papirnati dio, konačno je dobivena i građevinska dozvola. Županija je osigurala traženi iznos, 5.294.118 kuna, župan Božo Galić je potpisao očitovanje i poslali smo ga Ministarstvu. Sada se treba očitovati i Babina Greda i potpisujemo sporazum. Mi smo već krenuli u proceduru savjetovanja prije objave natječaja za izbor izvođača radova – pojašnjava pročelnica.

Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda još su 2017. godine osigurale po tri milijuna kuna, no pojavila se potreba za dodatnim sredstvima zbog, kako nam je pojasnila Mustapić-Karlić, proteka vremena i poskupljenja i materijala i usluga. Iz Ministarstva su od Županije i Općine zatražili dodatnih po 2,3 milijuna kuna kako bi se zatvorila financijska konstrukcija.

Babogreci ogorčeni
Načelnik Josip Krnić nam je kazao da je u ponedjeljak dobio prijedlog sporazuma, ali da ne može ništa potpisati jer za to nema odluku Općinskog vijeća. Poručuje da Općina nije u mogućnosti namaknuti još 2,3 milijuna kuna, koliko se od njih traži. Prije tri godine kod HBOR-a uredno je digla namjenski kredit od tri milijuna kuna kako bi osigurala svoj udjel u sufinanciranju i od tada plaća kamatu na rezervirana sredstava, za što su do sada utrošili oko 300 tisuća kuna. Napominje da traženi iznos od dodatnih 2,3 milijuna kuna nije ni uvršten u općinski proračun za 2020. i da se općinski vijećnici ne slažu s novim zaduženjem Općine.


- Dobiveni prijedlog sporazuma stavit ću na dnevni red sljedeće sjednice Općinskog vijeća i neka vijećnici donesu konačnu odluku, ja se ni sa kim neću svađati. Ali još nikada nije zabilježeno da je jedna općina morala dati toliki novac za dvoranu, za kapitalni objekt. Pa 5,3 milijuna kuna je 60 posto našeg godišnjeg proračuna! - uistvrdio je Krnić. Dodaje da imaju puno drugih obaveza, izdataka i potreba, gradi se i dječji vrtić koji i Općina sufinancira, tu su i udruge, život u selu...
Negoduju i mještani i poručuju da je sramotno što se od Općine ponovno traži novac, prebacuje im se loptica i dovodi u situaciju da će oni biti krivi ako gradnja dvorane ne krene, što je, smatraju, poražavajuće i nekorektno prema mještanima, a posebice djeci.

JEDVA SE RIJEŠILI DUGA ZA PLIN I VODU
Načelnik Josip Krnić upozorava da Općina nema odakle namaknuti novac. "Jedva smo se riješili duga za plin i vodu, godinama smo ga otplaćivali. Proračun je u to vrijeme bio 1,6 milijuna kuna, a dug veći od 2,5 milijuna kuna", ističe. Ako bi Općina zbog dvorane išla u novo kreditno zaduženje, mora se ponovno obratiti Ministarstvu financija i tražiti suglasnost Vlade RH. "Neka oni raspišu natječaj, a javna nabava će pokazati cijenu, 30 milijuna kuna je procijenjena vrijednost dvorane, a na natječaju taj iznos može biti i veći i manji", zaključuje.
IZVOR

09-01-2020

U pogonu Družbe meso crne slavonske svinje


Proizvodnja polutvrdih i tvrdih sireva prema provjerenoj, tradicionalnoj recepturi toga kraja trebala se vratiti u Babinu Gredu, a osim domaćega opskrbljivati i tržište Austrije, Njemačke, Švicarske… Tamošnja Mini mljekara Družba d.o.o., trebala je oživiti proizvodnju, a kao jedinoj iz Slavonije, u travnju 2019. odobrena joj je i potpora iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 7.412.500 kuna za opremanje objekta u svrhu prerade mlijeka. No ta će sredstva ipak ostati neiskorištena.



Neiskrišten potencijal

Vlasnik Družbe, poznati babogredski poduzetnik Pavo Barić, kazao nam je da je odustao od projekta zbog nemogućnosti dogovora s poslovnim partnerima iz Zagreba s kojima je trebao zajednički realizirati investiciju. Planirana vrijednost ulaganja bila je 42 milijuna kuna koje su, uz dobivenu potporu, trebali osigurati dijelom iz vlastitih i dijelom iz kreditnih sredstava. Od investicije u mljekarstvu Barić je odustao, ali pogon Družbe u Babinoj Gredi koji je sagradio još prije 25 godina, kada se iz Njemačke odlučio vratiti u svoje rodno selo i ušteđevinu uložiti u obiteljski posao, ipak neće zjapiti prazan. Preradu mlijeka i proizvodnju sira ondje će uskoro zamijeniti prerada mesa od crne slavonske svinje iz domaćeg uzgoja. Naime, prije nekoliko godina Barić se uz mljekarstvo upustio u novi biznis, za koji vjeruje da ima velikog potencijala i da nije dovoljno iskorišten, a mogao bi oživiti Slavoniju. Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje u naselju Kladavcu, udaljenom sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu, i ondje je trenutačno oko 500 jedinki.

Oživiti šljivike

Svinje kolje u klaonici u Cerni i svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Pogon mini mljekare u Babinoj Gredi uz određene preinake prilagodit će potrebama prerade mesa, čiju kvalitetu kupci sve više prepoznaju i koje, uvjeren je Barić, ima budućnost. Ondje će u početku zaposliti četvero - petero ljudi.


- Tehnološki projekt je izrađen, HACCP je završen, papirnato je sve riješeno i sada sve to šaljem u ministarstvo - kaže Barić. Uz vlastiti uzgoj, organizirat će i kooperantsku proizvodnju.


- Radit ćemo s ljudima koji žele iskoristiti svoje šljivike i ondje držati 50 do 100 komada crnih slavonskih svinja, uzgajati ih na otvorenom bez koncentrata, znači isključivo domaći uzgoj. Mi ćemo ih otkupljivati po poštenoj cijeni, prerađivati i plasirati na tržište - ističe. Plan je godišnje preraditi bar 1500 svinja. Radit će tradicionalne suhomesnate slavonske proizvode, butove će odvoziti i sušiti u Dalmaciji, a prema kupcima će ići i s programom svježeg mesa.
Na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu Barić se 2018. okitio zlatom u kategoriji dimljenog pršuta i dokazao kvalitetu svojih proizvoda.

DOGOVORIO OD UZGOJA DO KUPACA
Barić je zaokružio cijelu priču, sve je dogovoreno i riješeno, od uzgoja, prerade, distribucije do kupaca. "Dosta nam je tražen pršut i domaća slanina, kobasica, kulenjača. Planiram oživiti i kulin, tu računamo na veće količine. A imamo ekskluzivne restorane u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu koji žele kupovati i određene dijelove svježeg mesa", kaže. Ističe da je na tržištu Dalmacije prisutan više od 20 godina. Za distribuciju robe zadužena je tvrtka u Splitu i ima nekoliko stotina trgovina u koje može plasirati svoje domaće suhomesnate proizvode.
IZVOR

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 > >>