Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (577)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 [101] 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 > >>

01-04-1975

UPORNOST POBJEĐUJE


JOZO JOZINOVIĆ (24) iz Babine Grede nema ni jednog razreda škole, a ipak je uspio svladati komplicirano znanje iz radio-tehnike, tako da je postao vrstan popravljač televizora i radio-aparata. Jedna zaostala ručna bomba iz prošlog rata odnijela mu je oko, i to je bio razlog zbog čega ga otac nikad nije pustio u školu, bojeći se da dječaku ne stvori veliki napor i da mu ne oslabi drugo oko. Jozo se priviknuo na zemljoradničke poslove i vjerojatno bi i danas orao i kopao, timario blago, da ga neodoljiva želja nije vukla da sazna nešto više.

Sve je počelo još 1959. kad se upoznao s radio-amaterom Mijom Kadićem iz sela Gundinaca, koji je u to vrijeme studirao elektroniku u Zagrebu. Zamolio ga je da mu pruži neke instrukcije kako bi sam izradio elektromotor.
- Što će ti elektromotor! - odgovorio mu je student. - Ako te nešto iz struje zanima, pokušaj s radio-tehnikom.
Prijedlog se svidio radoznalom mladiću. Od Mije je dobio nekoliko starih primjeraka časopisa Radio-amater. Već je prije poučio čitati i pisati i prionuo je učenju.
— U početku sam bio obeshrabren — priča nam danas ovaj neobičan tehničar samouk. — Po sto puta sam čitao te časopise i ništa nisam razumio! Tek dugotrajnim napornim i strpljivim čitanjem časopisa i stručnih knjiga naučio sam kako se čitaju sheme i simboli u radio-tehnici i tada mi se sve počelo otkrivati. Za mene je bio najljepši trenutak kad bih nešto uspio svladati.
Prema tim shemama Jozo je počeo izrađivati male uređaje — dvocijevni prijemnik, pojačalo i slično. Otac mu je prigovarao što uzaludno troši vrijeme, ali se mladić nije predavao. Iskoristio bi svaki slobodan trenutak, kad bi se uspio odvojiti iz staje ili s polja, da se zavuče u ugao sobe i da eksperimentira.
I uspio je. Svladavši tehniku, danas mu nadaleko nema premca u radio-tehnici. On je išao čak dotle da je zatražio prijem na studij u Elektrotehničkom fakultetu. Ali, bio je odbijen, jer nije imao doista ni jednu jedinu svjedodžbu!
Ipak, ljudi su za njegov entuzijazam našli razumijevanja. Položio je ispite pred stručnom komisijom i dobio dozvolu za rad. To je za nj bila životna pobjeda. Otac se više nije bunio. Sin mu je naposljetku počeo da na svom nekadašnjem hobiju i - zarađuje!
IZVOR

25-06-1973

DESET MRTVIH U SUDARU


U teškoj prometnoj nesreći Što se jučer ujutro oko 3 sata dogodila na suvremenoj cesti Zagreb-Beograd kod Babine Grede 10 osoba je poginulo.
Do nesreće došlo je u trenutku kada je osobni automobil »Peugeot karavan« austrijske registracije. za upravljačem kojega je bio naš državljanin Ljubiša Petrović iz Požarevca, koji je na privremenom radu u Austriji, iz još neutvrđenih razloga prešao na lijevu stranu kolnika i izravno se sudario s osobnim automobilom »audi 60 L«, također austrijske registracije koji je vozio austrijski državljanin Ferdinand Kehrer iz Linza.

U strahovitom sudaru poginuli su Ljubiš» Petrović (28), njegova supruga Ljubinka Petrović (23) te suputnici Ugrin Paunović (50), Radiš» Jovanović, Biserka Jovanović (28) i Konstantin Paunović (37) svi iz sela Tićevac, nedaleko od Požarevca, a u automobilu austrijskog državljanina, osim vozača Ferdinand» Kehrera (62), poginula je njegova supruga Ana (50) te suputnici Gisella Knoll (57) i Franz Diermaler (50) iz Linza.

Na licu mjesta poginulo je 9 putnika iz oba vozila, a znakove života pokazivala je samo Biserka Jovanović. No na putu za vinkovačku bolnicu i ona je preminula.

Organi SJS iz Županje još uvijek ispituju uzroke ove teške nesreće. Na mjesto nesreće izašla je i sudska istražna ekipa iz osječkog Okružnog suda i općinskog suda u Županji.

IZVOR

28-04-1972

GRAFOMAN PROUZROČIO UBOJSTVO


Zbog smrti jednog Stojanovića, vijeće petorice osječkog Okružnog suda, kojem je predsjedao sudac Drago Marjanac, jučer je osudilo — drugog Stojanovića. Iz neosnovane ljubomore Antun Stojanović (33), zemljoradnik iz Babine Grede obio je Stjepana Stojanovića s kojim nije bio u srodstvo, ali ni u dobrim odnosima.

U Babinoj Gredi 2. veljače oko 18 sati naoružan sjekirom dočekao je Stjepana Stojanovića koji se, ne sluteći što mu se sprema, mirno vozio biciklom. Oborivši Stjepana Stojanovića na zemlju, udarao ga je sjekirom sve dok je davao znake života. Poslije toga je pobjegao, ali dan kasnije uhvaćen je.

Na glavnoj raspravi doznalo se da je Antunu Stojanovića neidentificirana osoba pisala pisma, optužujući njegovu ženu da održava veze sa Stjepanom Stojanovićem. Iako to nije odgovaralo istini, Antun Stojanović povjerovao je tom grafomanu i ubio svog poznanika.
Osuđen je na 12 godina strogog zatvora.
IZVOR

01-10-1971

Svečano obilježena slola obljetnica HPKZ-a


Proslava stote obljetnice Hrvatskog pedagoško-književnog zbora bila je u podružnici PKZ Vinkovci
Županja, uistinu dostojno obilježena. Najprije je, u sklopu Vinko vačklh jeseni proslavljena u Vinkovcima gdje je posebno naglašena uloga i djelovanje učitelja IVANA FILIPOVIĆA, osnivača i prvog predsjednika Zbora, a zatim je prošle nedjelje proslavljena u Babinoj Gredi. Naš kraj je osim Ivana Filipovića, rođenog u Velikoj Kopanici, dao još jednog značajnog pregaoca na kulturno-prosvjetnom polju i polju razvitka pedagogijske znanosti.


U Babinoj Gredi rođen je MIJAT STOJANOVIC, učitelj, jedan od osnivača 1 prvi potpredsjednik HPKZa pa je obnavljanjem uspomena na njega, bila organizirana proslava u Babinoj Gredi.


Na proslavi su, uz veliki; broj prosvjetnih radnika; iz općina Županja i Vinkovci, društveno političkih radnika, uglednih privrednika, bili prisutni ugledna pedagoški stručnjaci, dr Petar šimleša, dr Milivoj
Gabelica i dr Ante Vukasović.
Na svečanoj akademiji održanoj u mjesnom Domu kulture, pred punom dvoranom gostiju, dr Petar Šimleša predsjednik U. 0. HPKZ govorio je o razvitku i višestrukoj ulozi
Pedagoško-književnog zbora, čiji je rad posebno značaian u oblastima: uvođenja suvremene pedagogijske ideje u nastavu, uvođenje hrvatskog jezika u šVle. u borbi za nacionalnu školu, književnost i vlastitu stručnu literaturu, bogatoj izdavačkoj djelatnosti (osobito za dijecu i omladinu), kao i svim drugim oblastima koje zadiru u pedagoški rad, u suvremenom smislu.


O izuzetnoj ličnosti Mijata Stojanovića govorio je dr. Milivoj Gabelica ističući ga kao primjer čovjeka snažne volje, želje za naukom, čovjeka koji se od seoskog dječaka iz Babine Grede, samouka, dovinuo do mjesta jednog od najistaknutijih znanstvenih radnika u pedago-giji. Posebno je spomenuo njegovu ulogu u počecima i razvitku umjet-ničke literature za djecu.


Akademija je zatim’ nastavljena nastupima dječjih pjevačkih i harmonikaških zborova iz županjskih škola i folklorne grupe iz Babine Grede, a na kraju ie tajnik Upravnog odbora podružnice PKZa za
Vinkovce i Županju.
Alojz Behin, predložio zaključke PK7.-a i na njegovu suradnju sa drugim društvenim tiielima.


Posebna svečanost u sklonu ove proslave održana je u školi, koja je ovom pn’orodom dobila ime Mijata Stojanovića, i gdje je uz prigodne riječi dr Ante Vuka sovica otkri-veno Doprsie Mijatu Stojanoviću, rad vinkovačkog kipara Antuna Babica.


Babina Greda se tako odužila svom velikom sinu Mijatu, a proslavom u ovom velikom slavonskom, nekad graničarskom, selu vinkovačkožupanjska podružnica HPKZa završila je proslavu stote obljetnice Zbora. Time. međutim, nije završena cjelokupna proslava ove značajne institucije čiji će jubilej proslaviti sve podružnice u Hrvatskoj, a kraim listopada održat će se u Zagrebu središnia proslava čiji je pokrovitelj predsjedniik Tito.

IZVOR

27-09-1971

USKLADITI RAZVITAK SELA I GRADA


Član Predsjedništva SFRJ i član Izvršnog biroa Predsjedništva SKJ Miko Tripalo otvorio je jučer u Babinoj Gredi izložbu stočarstva županjske komune.
Prije nego što je otvorio izložbu Tripalo je govorio društveno-političkim aktivistima županjske općine o značenju najnovijih ustavnih promjena u SR Hrvatskoj t Jugoslaviji.
-Hrvatska Je domovina, — rekao je Miko Tripalo — matična država Hrvata, ali i država Srba i drugih narodnosti koje u njoj žive I mi svijetla obraza možemo gledati na svoju povijest, jer smo se uvijek borili za svoju slobodu, ali nikada na štetu drugih. Uvijek je, međutim, bilo i onih koji su nastojali da nas razjedine. Zato smatram da su promjene u našem društveno-političkom sistemu p politički programi koje donosimo, kao i u toku
NOB-a, proizašle is srca ž želje naroda«.

Mlko Tripalo je zatim govorio da će se u slijedećem razdoblju morati više raditi na usklađenijem razvoju sela i grada. On je istakao da daljnje jačanje i učvršćenje bratstva i jedinstva naših naroda i narodnosti treba biti uvijek prisutno u svim sredinama, pa je to ilustrirao ovim riječima:
- Smatram također da ovaj naš demokratski socijalizam nikad nije imao više pristalica nego danas, jer ga nismo gradili policijskim pritiskom, već je u njegovom stvaranju i usavršavanju osnovni faktor narod.
Miko Tripalo je govorio i na zboru prilikom otvaranja izložbe pred oko 5000 građana ovog i susjednih mjesta, a zatim je razgledao eksponate izložbe i u razgovoru se zanimao za njihova dostignuća u stočarstvu.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 [101] 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 > >>