Online novosti (583)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 [101] 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>

09-09-1978

Uradi sam oružje došlo ga glave

U Babinoj Gredi, nedaleko od Županje, u četvrtak poslije podne dogodila se tragedija: 16-godišnji Pejo MaroŠević ustrijelio se improviziranim pištoljem, koji je sam napravio i aktivirao.
Kako nas je u petak obavijestio dežurni sudac istražitelj osječkog Okružnog suda Vladimir Zobundžija, mladić je od obične cijevi, koju je pričvrstio na drvenu dršku, načinio nekakav pištolj. Kad je oruržje bilo završeno, u cijev je stavio sumpor i komad olova, te šibicom zapalio sumpor. Međutim, oružje je opalilo i olovna je kugla nesretnog P. Maroševića pogodila u glavu i na mjestu ga usmrtila.

Taj nemili događaj predstavlja žalosnu opomenu djeci i omladini, koja daleko od roditeljskog pogleda, prave i upotrebljavaju vatreno oružje da se zabave.
IZVOR

---

01-07-1978

IZ KOŽUHA NA VATRU

Nedavno smo posjetili Antuna Benceka najstarijeg stanovnika Babine i od njega saznali mnogo o povijesti toga velikog posavskog mjesta, a najviše o 55 plodnog i vrlo uspješnog rada DVD-a, te nešto o starom, gotovo izumrlom zanatu. Evo što o radu DVD-a Babina Greda kaže jedan od njegovih osnivača čika Tuna kako ga Babogreci zovu.
- Dobrovoljno vatrogasno društvo u Babinoj Grei osnovano 1923. godine. Bilo nas je 32 aktivna člana, a prvi predsjednik društva bio je Mato Stojanović. Od brodske općine, kojoj je Babina Greda tada pripadala, dobili smo tri ručne štrcaljke, a uniforme smo kupili sami. Opremljeni smo bili kacigama i sjekiricama, a vojvoda i podvojvoda imali sablje i kacige s perjanicama. Prvi požar smo gasili 10. prosinca 1923. g koji smo lokalizirali, a godine 1932. sa 17 instrumenata osnovali smoi limenu glazbu - kaže čika Tuna.

U društvu je čika Tuna obavljao sve funkcije - bio je vježbatelj, zapovjednik, vojvoda i predsjednik, a sada je počasni član. Za svoj 55-godišnji požrtvovan i nesebičan vatrogasni rad Antun Bencek je nagrađen brojnim zlatnim i srebrenim medaljama Vatrogasnog saveza Hrvatske. Ali čika Tunu u Babinoj Gredi i okolini znaju i po još nečemu jer se bavi malo poznatim zanatom.
— Kožuharski zanat naslijedio sam od oca Ilije koji je u Babinoj Gredi imao obrtničku radionicu. Sam posao oko izrade kožuha je težak jer je potrebna velika preciznost u izradi a sve se radi ručno. Kože za kožuhe nabavljali smo u Vinkovcima Bosanskom Šamcu i Orašju, a godišnje smo išli na šesnaest sajmova u bližoj i daljoj okolici. Nekada je jedan pulani kožuh stajao 7 do 10 forinti , a danas mu se cijena kreće dvije tisuće dinara - kaže Antun Bencek.

Danas se kožusi već slabo prodaju. Kupi ih još samo ponetko stariji ili neki mladi član kulturno-umjetničkog društva. Zato danas i nema obrtnika kao što ih je nekada bilo.
IZVOR

---

01-06-1978

MJEŠTANI IH UHAPSILI

Odlazeći rano ujutro na posao u polje mještani Babine Grede zapaziii su polupana vrata na skladištu prodavaonice Trpgovačkog poduzeća Posavina i prodavaonici OOUR-a Sava PIPK Županja. Na mjesto provale stigla je i patrola Sekretarijata unutrašnjih poslova općine Županja. Obaviještena da su mještani u polju zapazili dva nepoznata mladića, i da su ih opkolili, patrola je krenula u polje. Tri kilometra od sela milicionari su ugledali petoricu ljudi i medu njima dvojicu mladića.
Kako nas Je obavijestio Mato Huber, sekretar Sekretari ja ta za unutrašnje poslove, ubrzo se utvrdilo da su nepoznati mladići malodobnici D. B. (17) i M. K. (16), koji su pobjegli iz Odgojnog zavoda za maloljetnike u Kaštel-Sućurcu, a inače žive u Zagrebu.
Odmah makon bijega oni su u Splitu izvršili provalu u jodnu trafiku i gostionicu. U Splitu se nisu zadržali, nego su krenuli vlakom u Zagreb, gdje su izvršili provalu u samoposlugu na Žitnjaku. Iz Zagreba su autobusom otputovali u Osijek, gdje su ukrali automobil Zastava 750 Ljudevitca Šipeka iz Divaldove ulice 90. Automobilom su preko Vinkovaca krenuli u Županju. Kod Županje su imali manju prometnu nezgodu. Slučajno se u blizini našla patrola prometne milicije SUP-a 2upanja, no malodobnici su pobjegli u šumu. Noću su stigli u Babinu Gredu, gdje su izvršili provalu.
Zahvaljujući dan prije organiziranoj potjeri i još više savjesnim mještanima Babine Grede Josipu i Tomi Đakoviću, Ivanu Matiču, Bartolu Stotjanoviću i Iliji Lešiću mladi su prijestupnici uhvaćeni
IZVOR

---

21-01-1977

Kobno kibiciranje

U gostionici Centar u Babinoj Gredi 29. studnog prošle godine nešto prije ponoći mještanin Ivan Kopić zamalo je platio glavom svađu s Ivanom Gregorovićem (32) iz Rijeke. Dobio je ubod nožem u leda koji je izazvao tešku i po život opasnu ozljedu, no liječnicima je uspjelo da mu spase život. Ta okolnost - pravodobna i uspješna liječnička intervencija — utjecat će na to Ivan Gregorović neće sjesti na optuženičku klupu zbog ubojstv nego zbog pokušaja ubojstva Ivana Kopića.

Zamjenik Okružnog javnog tužioca iz Osijeka Radovan Krstić optužio je Gregorovića, koji nalazi u pritvoru, da je spomenutog dana na navedenon mjestu došao Kopiću iza leđa i ubo ga nožem. Tom napadu prethodila je svađa, prilično bizarna, te lom jedne čaše. Gregorović je očajan zbog navodnih nesuglasica s nevjenčanom ženom, utjehu ptražio u piću, a kad je već dosta toga popio, javila se u njemu želja da promatra kartašku igru u kojoj je sudjelovao Kopić. On je Kopića počeo gurati da prepusti mjesto za stolom, a Kopić mu je razbio čašu pred nogama, kako bi mu pokazao da je ljut i da nema razumijevanja za njegove kibicerske prohtjeve.

Tako je počelo, a kako je završilo već smo naveli. Konačnu riječ o tom incidentu imat će uskoro vijeće petorice Osječkkog Okružnog suda, kojemu će predsjedavati sudac Dragan Šimenić.
IZVOR

---

14-08-1976

Intelektualac muze krave

lako je Babina Greda sa svojih 7000 stanovnika, jedno od najvećih sela županjske komune i slavonsko-baranjske regije, ipak u tom selu nema žitelja koji ne poznaje Ivicu Širmera (48) popularno nazvanog babogredskog farmera.
Ivica Širmer je jedini individualni poljoprivrednik s fakultetskom diplomom u Slavoniji. Imao je želju da završi neku višu poljoprivrednu školu, ali kada mu to nije uspjelo, izvanredno je studirao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Nakon što je prije 20 godina promoviran u diplomiranog ekonomista, vratio se na očev salaš i umjesto olovke, prihvatio se pluga, odnosno ratarske i stočarske proizvodnje. Njegov salaš nalazi se u blizini Babine Grede, nedaleko auto-ceste Zagreb-Beograd.

-Cijeli moj život - priča Ivica Širmer - vezan je za salaš i poljoprivredu. Na salašu sam rođen, tu sam kao dječak bosonog trčao i igrao se, tu sam se oženio i tu ću do smrti ostati. Nakon završetka studija vratio sam se na salaš i posvetio se poljoprivredi, odnosno ratarstvu i stočarstvu. Roditelji, već u godinama, nisu mogli obrađivati maksimum oranica. Od nekih poduzeća u SI. Brodu, Vinkovcima i Županji dobivao sam primamljive ponude, pa i za radna mjesta direktora. ali sam ponude odbio. Nemam ambicija za šefovsku i direktorsku fotelju.
Tako je Ivica Sirmer, diplomirani ekonomist, prije 20 godina postao poljoprivrednik. Zasukao je rukave i počeo obrađivati zemlju. Na salašu je sagradio velike štale, pretvorio ih u mini-farme krava muzara, pa se uz proizvodnju ratarskih kultura, orijentirao na stočarstvo i proizvodnju tržnih viškova mlijeka. Nabavio je traktor i drugu poljoprivrednu opremu. U njegovim stajama nalazi se 16 visokomliječnih krava muzara, osam junica, sedam teladi i dva bika. Postao je uzoran kooperant Agrokombinata Jasinje iz Slavonskog Broda, kojemu preko njegove otkupne stanice u Babinoj Gredi godišnje isporučuje više od 36.900 litara mlijeka. Od te proizvodnje živi cijela njegova petoroćlana obitelj.

Jedina nevolja je što na salašu nema struje, pa ne može modernizirati proizvodnju mlijeka. Mužu krava obavlja ručno, ali njemu ni to nije teško
- Svako seosko gospodarstvo je malo poduzeće i da bi uspješno poslovalo, mora dobro ekonomisati. Zbog toga nisam uzalud studirao ekonomiju - rekao nam je na rastanku Ivica Širmer — jedini slavonski kooperant s fakultetskom diplomom.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 [101] 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>