Online novosti (564)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 [106] 107 108 109 110 111 112 113 > >>

27-03-1933

Misteriozno ubojstvo 17-godišnjaka u Babinoj Gredi

U sremskom selu, Babinoj Gredi, srez Županja, nađen je leš jednog sedamnaestogodišnjeg čobančeta. Leš je pronađen u jednom vrbaku izvan sela, sav izmrcvaren. U blizni toga vrbaka, kritičnog dana, čobanin je čuvao stoku. Utvrđeno je da je ovaj dječak rodom iz bosanskog sela Grebnice, općtine Domaljevačke, srez brčanski. On se još odavna nalazio u službi jednog tamošnjeg seljaka.

Istragu po ovom događaju poveo je g. Potočnjak, sreski načelnik. I pored nastojanja vlasti ubica još nije otkriven. Misli se da je ubojstvo izvršeno iz osvete.
IZVOR

---

11-11-1931

Stravično ubojstvo za 7.000 dinara

Prije dva tjedna u Babinoj Gredi pokraj Rume dogodilo se jezivo ubojstvo. Jednom od imućnijih poljoprivrednika općine, Franji Kneževiću, nepoznati je napadač ukrao novac. Policija je odmah pokrenula najrigorozniju istragu misterioznog slučaja, koja je do subote ostala potpuno jalova. U policijsku postaju Babina Greda u subotu navečer došao je pijani muškarac koji je počeo pričati zbunjujuće priče o Kneževićevu ubojstvu. Žandar je odmah uhitio pijanog čovjeka, koji mu je sljedeće jutro rekao da se zove Adamčević Matijaš i da je on počinio ubojstvo.

U noći ubojstva pokucao je u Kneževićevu kuću i tražio da ga pusti unutra. Starac, seljak, srdačno ga je dočekao i ponudio rakijom, a potom i duhanom. Dugo su razgovarali, pritom je Adamčević izvukao nož i velikom snagom ubo starca u vrat. Ubod je bio toliko jak da je vlasniku nož gotovo u potpunosti rasjekao glavu. Knežević je uz stravičan krik pao na tlo, da bi se Adamčević bacio na njega i drvenom palicom potpuno smrskao farmeru glavu.
Čim je završio svoj jezivi posao, smjestio je Kneževića u krevet i odvezao mu vreću s vrata. Kada je otvorio torbu bio je prilično razočaran jer je u njoj našao samo 7.000 dinara. Adamčević je računao više jer su svi u selu govorili da starac ima oko 100.000 dinara u gotovini.

Nakon počinjenog zločina pobjegao je u Bosnu, gdje je sakrio ukradeni novac. Grižnja savjesti ga je navela da se vrati kući i natjera da prizna užasno djelo.
IZVOR

---

16-04-1930

U požaru na ugljenu stradala su dva kovačka šegrta

Stravična nesreća dogodila se u utorak navečer u kući kovača Josipa Leningera iz Babine Grede.
U jednoj sobi boravili su pomoćnici Iija Lalić, Nikola Marjanović i šegrt Jakob Knežević. Navečer su trojica mladića zagrijala peć na drveni ugljen, a kako toplina ne bi izlazila, cijev peći prekrili su krpama.

Sljedećeg jutra kovaču se učini da mladići nisu ustali. Kada je otvorio sobu sobu, Lalića i Marijanovića zatekao je mrtvim, dok je Jakob Knežević bio živ. Knežević je izbjegao smrt jer je ležao tik uz vrata, pa dotok zraka ublažio učinak zagušljivog ugljenog plina.

Policija je pokrenula istragu o tragičnoj nesreći.
IZVOR

---

23-07-1914

Narodno gospodarstvo

Ovogodišnja žetva u Posavini je najslabije ruke. Što se samo zamisliti može. Žetva neće gdje-kojemu odbaciti niti zasijano sjeme, a mnogima se i ne isplati trud oko žetve. Uzrok je tomu mokro proljeće koje pogoduje svakovrsnom korovu koji preotme mah, a vodurine uguše žitarice.

Mi se možemo nadati samo onda dobroj ljetini, kada je sušno proljeće. Ni najjača suša našem podvodnom zemljištu ne može nahuditi, ali zato voda uništuje žitarice, a pogoduje korovu. Mnogi i mnogi od naših posiednika kosi svoje njive, dovozi na hrpe i zapaljuje ovogodišnji plod svoie muke jer mu se ne isplaćuje vršiti ga. Mnogi će, osobito siromašniji, ili čije je zemljište više vodi izvrženo, ostati ove godine bez kruha. Jedina su nada još kukuruzi, ako i ti do ruke dodje.

Voće, koga je ovdje u svakoj kući u izobilju, dobro jc urodilo, osobito kaisije, jabuke i kruške. I šljiva će biti dosta, jer im nijesu gusjenice nahudile.
U našoj Posavini rodi na pretek voća. da ga se mnogo svakegodine izvaža. Prekupci, osobito iz Bačke i Banata, hrle preko cijeloga lieta u naša sela. Cijele povorke i nizovi kola punih voćem, danomice preplavljuju naše putove i sela, izvažajuć dobro naše voće na ugarska i susjedna gradska tržišta. No ne samo Bačvani i muslimani susjedne Bosne prekupci su našega voća, koje na vagone izvažaju na velika tržišta. Ove je godine sve to posve izostalo, a tim i narod ovaj u veliko šttuje. Uzrok je tomu pošasno zavladala slinavka i šap u ciieloj okolici tako, da je takorekuć sav kolni promet spriječen u toliko, što se ništa u- kolima, a prema tomu ni voća, izvažati ne smije. Posebne stražo na najprometnijim cestama budno paze da se pošast ne bi razniela u nezaražene kraieve.

Kako ali naš seljak ne ima sposobnosti, da sam želieznicom svoj urod voća eksportira i da tržištima unovčuje, štetva usliied toga vrlo nnogo. Kaisije, koje se svake godine na jagmu i po 40 fil. po kilogram na licu mjesta od prekupaca plaćale, danas se bacaju u rakiju. što još dosele nije bivalo.

Vašari su u svim okolnim kotarevima uslijed pošasno zavladale slinavke i šapa za sva goveda svinje (i ostale papkare) posve obustavljeni, pa nije moći i ono malo svinja i goveda, što je od metilja poštedjeno ostalo, unovčiti. Kad seljak nema vašara i ne kupuje ništa, pa tako ni trgovac ni obrtnik ništa ne prodate tako da je nastao, uz vrlo lošu žetvu, i potpuni zastoj na svim tržištima ma ove okolice. Takovo je eto gospodarsko stanje ove okolice.
IZVOR

---

13-07-1914

Pokret za odvoditi«! u Posavini

U broju 97. »Novosti« od 8. travnja o. g. javio se već vaš dopisnik Iz Županje o jadnom gospodarskom stanju našega kotara. Vaš dopisnik je pravo naveo, da je voda najveći neprijatelj ovoga puka. Voda nas gnjavi, ona nas svake godine sve više uništuje. I ova nas godina nije poštedila. Cijelo proljeće voda nas topi tako da se kukuruzi na potopljenom zemljištu tek koncem lipnja mogoše sijati a veći dio zemljišta ostao je i ne posijan jer za kukuruz već prekasno, a prije radi vode nije bilo moguće sijati. Da li će i ovo malo zasijano do ruke doći — dozrijeti — vrlo je dvojbeno. Nastupi li kišovito vrijeme, izlije li Sava, eto nevolje gotove, otplavit će nam svu trud i muku. Sav narod ividja zato, da je uredjenje Save, a naročito kanalizacija vitalno pitanje naše.
Apel narodni našao je odziva. Naš narodni zastupnik Kutuzović zainteresovao je cijelu našu javnost, a naročito je stao u sporazumno djelovanje sa narodnim zastupnicima bošnjačkog, djakovačkog i garčinskog izbornog kotara, koji su zajedničkim narodnim potrebama odvodnje i kanalizacije interesirani stupili u zajedničku akciju, naročito zato, jer područjem tili izbornih kotareva teku pritoci Savini: Bosut, Bidj, Berava i Bitulja, koji narodu najviše štete poplavom nanašaju- Zato je zastupnik Kutuzović dne 28 lipnja održao u to ime u Babinoj gredi vrlo brojno posjećeni javni sastanak izbornika i posjednika ove okolice. Prisutno je bilo oko 500 interesenata uz živo sudjelovanje i svih okolnih sela i općina.

Na temelju stvarnog razlaganja zastupnika Kutuzovića stvorila je skupština jednoglasno slijedeći zaključak:-
»Umoljava se vis. kr. zemalj. vlada i visoki sabor, da se što skorije donese zakon o osušenju vodnoga područja uredjenjem i proširenjem kanala i potoka, naročito Bosuta, Bidja, Bltulje, Berave, Dorova itd. uz osiguranje potrebne glavnice iz zemaljsklh sredstava i brodske imovne opčine, koja će se svota naknadno, kad radnje budu gotove i osušeno tlo boljoj kulturi privedeno, a višegodišnljim obrocima razdijeljeno ubirati od interesenata u koliko će njih teretiti i to tako, da doprinos bude u razmjeru sa koristi osušenoga područja«.

Skupština usvaja nadalje predlog zast. Kutuzovića, da bi i općinska zastupstva upravnih općina: Babinagreda, Cerna, Retkovci, Ivankovo, Mikanovcl, Vodjnci, Gundinci, Sikirevci i Šamac u svojim općinskim sjednicama stvorili zaključke istoga smisla, te ih putem pretpostavljenih oblasti podastrli vis. kr. zem. vladi.

Kako i nar. zastupnici navedenih susjednih izbornih kotareva podupiraju analognu akciju, nade je da će im trud biti okrunjen i uspjehom, pa će i narodu ove okolice, bude li kanalizacija zaista provedena, gospodarstveno se pridići, a tim mu u velike i materijalno pomoženo.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 [106] 107 108 109 110 111 112 113 > >>