Online novosti (595)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 [106] 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>

20-03-1960

Kiša u Babinoj Gredi

U ovom malom mjestu koji nosi smiješno ime Babina Greda, kao da su sve prizemnice pobjegle jedna od druge i samo su plotovi u velikom prijateljstvu.
Sokaci su blatnjavi ili prašnjavi i široki i pusti i sve je uvijek tako kao i drugdje, samo je danas drugačije. Danas je posljedni dan karnevala, mada je ožujak već počeo. Danas snaše i slavonski momci podvriskuju: ijuiju.
Jure čeze. Teretni konji vuku ljude i rakiju, a muzikanti natežu gudala. Sve su snaše punačke, a u licu nagaravljene. Obe ove stvari su uobičajene.
Pred deset žena i možda i sto bijelih sukanja, pozira mjesni fotograf. Cvili harmonika. Čuje se pjesma i cika, samo dječurlije nema.

U zgradi Općine, mada je podne, kao da ne čuju što se napolju zbiva. Tihi sekretar upravo je počeo da strpljivo, sa dva prsta, nešto kucka na pisaćoj mašini.
Predsjednik traži matičara, matičar zna sve šta treba. I cifre: okruglo. Naprimjer. svih žitelja u komuni ima 5300.
Napolju snaše pjevaju: "Idem šorom...". Svi šorovi sad su ulice, kako kaže predsjednik. Dvanaest ulica je imenovano prije nekog vremena. Selo ima više od tisuću kuća, kako kaže matičar. A konja: 457.
Babina Greda kažu, one je nešto posebno. Predsjednik se zove Mata. Sekretar komiteta zove se Mata. Predsjednik SSRN zove se Mata. Upravnik zadruge zove se Mata.

Neobične su ovdje igre slučaja. Četvorica, svaki drugog prezimena, četvorica Mata iz Babine Grede, a sve drugo po jedan.
Jedno selo: jedna komuna. Jedna gostionica, jedna crkva, jedna pošta i jedna zadruga. Jedna je Sava tamo iz njiva. Jedna familija, jedno dijete, kao nekad, u vrijeme bijele kuge. To kaže matičar koji prebire podatke: broj rođenih i umrlih, broj bolesnih. Broj domaćih starosjedilaca i drugih domaćih. Od svih žitelja 25% su doseljenici iz Bosne i Hercegovine, ponegdje koji Dalamatinac, Ličanin ili neki treći. Oni se sada zajednički trude da poprave prosjek rođenih.

Pred općinom se igra kolo.
I predsjednik kaže da je prošla godina lijepo rodila. Rijetko tko sada ne sije novo kvalitetno žito. Poljoprivreda je, kako se kaže, u punom zamahu. Mnogima je sada, zbog velikih prinosa, nepotrebno toliko zemlje kao ranije, ne stižu ju obraditi. Hiljadu jutara prodali su nedavno zadrugi. Neki kažu da to čine zato jer nema smisla da im zemlja kisne.

Kroz prozor se vidi kako bezbrižna karnevalska povorka odlazi nekuda.
Sada imamo 370 radioaparata, čita matičar. Dva televizora imamo, veli sekretar. Tri čitaonice. I park će se urediti. Struja se uvodi samodoprinosom.
Kako kaže matičar: babogreci polako idu napred na svoj način.

Neko podvriskivanje se čuje sada već iz daljine. Možda i zbog toga stvari o kojima pričamo imaju i poneku pomalo smješnu stranu. Tose vidi i na mapi koja visi na zidu iznad sekretara: Babina Greda je okružena komunom Slavonski Šamac. Uvukla se u njen teren kao neki poluotok.
Greda je htjela da bude svoja, a ne da bude sa Šamcem. Šamac je htio da bude svoj, a ne da bude sa Gredom. Gundinci su htjeli da budu svoji, a ne da budu sa Gredom, ali im to nisu dali. I ostade: posebno Greda i posebno Šamac, a Gundinci da budu sa Gredom. Gundinci onda nisu htjeli da budu s Gredom, niti je Greda htjela da bude sa Gundincima. Kad je već tako, gundinčani su odlučili da budu sa Šamcem. Glavno im je da nije Greda. Ljudi iz Gundinaca zato sad satima pješače ili se voze preko Grede u Šamac u svoj općinski centar. Drugog puta nemaju. Tako eto nastaju patuljaste slavonske komune.
Tako je Greda ostala poluotok u drugoj komuni, kako kažu u Općini, babogreci uvijek i za sve imaju svoj način. Kao što i mnogi drugi u okolini imaju svoj način. I približno isti broj stanovnika. I prašinu istog kvaliteta. Zato ne mogu da se slože kome će centar komune. I ostaje jedno selo, jedna komuna.
A dva stanbena problema. Tojest, dva stana, naprimjer, nedostaju Babinoj Gredi. Problem velik kao planina, kad para nema.
Ali predsjednik kaže da je razumljivošto para nema kad je Greda mala komuna.
S polja se ponovno čuje dolazak bezbrižne povorke garavih lica na posljednji najluđi karnevalski dan. Svi će se mpmci večeras naći kod čika Željka, bicšeg tramvajca,na jednoj od njegovih čuxenih ribljih večera u gostionici "Merolino". I tamo je sve posebno. Popis gostiju ovacljen je već unazad tri dana, a plaćanje inaprijed. Za 250 dinara po osobi riblja čorba i fiš-paprikaš. Porcije su neograničene.
I zabave su u Babinoj Gredi posebne vrste. Predsjednik Mata smatra da se ovdje ljudi znaju lijepo zabavljati. On kaže da, eto, luduju i danas kako im se sviđa. Babogreci su uvijek imali svoj stav, priča opet predsjednik i osmjehuje se.
Matičar kaže da u ovom malom mjestu ima 400 žena više nego muškaraca. Zaključno s tim, podataka je sasvim dovoljno. i lijepog razgovora.
Na ulici pred Općinom, karnevalska povorka se naglo rasturila jer je kiša žustro počela. U tom trenutku bio je skoro malo neobično da i na tu naročitu Babinu Gredu pada kiša sasvim obično.
IZVOR

---

28-08-1954

KK Sremac održao je priredbu u Babinoj Gredi

Prošle nedjelje, 22. o. mj.održao je Konjički klub ˝Sremac˝ priredbu u selu Babina Greda, kotar Županja.

Posjeta priredbe je bila vrlo dobra i pokazao se velik interes seljana za ovu granu sporta. To nije niti čudo, kada je Babina Greda poznata po odgoju dobrih konja. To su oni i željeli dokazati, te su ponudili priređivačima, da u kasačkim natjecanjima sudjeluju i njihovi konji. Izveli su 3 para odličnih kasača, upregnutih u laka kola, a KK ˝Sremac˝ izveo je jedan par svojih konja upre-gnutih u seljačka kola, koja su dali mještani. U ovoj trci izašao je par konja KK ˝Sremca˝ kao pobjednik, jer je ipak bio bolji od mjesnih.


Cio program promatrao je prilično velik broj mještana i pokazao se interes za ovakovu vrstu priredbi.
IZVOR

---

27-02-1954

Milijunska šteta od požara

U srijedu dne 24. ovog mjeseca oko 8 sati u jutronastao je požar u skladištu Žitoprometa iz Županje u Babinoj Gredi.

Kako se u skladištu nalazilo nekoliko vagona žita, pola vagona bundevskih koštica, 1 vagon oraha i nekoliko bačava ulja, a stropovi skladišta su od dasaka, požar je ubrzo preuzeo maha.
Domaći vatrogasci iz Babine Grede brzo su izašli na mjesto vatre, ali su bili nemoćni tim više, što nije bilo dovoljno vode, a i cjevine i motori su se uslijed velike hladnoće, zamrzavali. Nešto kasnije došli su i vatrogasci iz Županje u pomoć, ali niti njima nije uspjelo suzbiti požar. Tek oko 18,45 sati nakon desetsatnog trajanja požara, pozvani su i vatrogasci iz Vinkovaca, koji su se odmah odazvali, te krenuli 1. svojim vlakom u Babinu Gredu, gdje su pružili punu pomoć.

Nakon mnogih napora uspjelo je požar lokalizirati, ali od zgrade i uskladištene robe nije se moglo ništa spasiti.

Šteta se cijeni na oko 35 miliona dinara.Sama zgrada i uskladištene količine žitarica bile su osigurane, dok drugi proizvodi: orasi, sjemenje, ulje, nisu bili.
Ovo je svakako šteta
što Žitopromet nije osigurao sve vrste uskladištene robe.

Požar je, prema do sada utvrđenom stanju nastao iz nepažnje, jer je izgleda iz peći u sobi skladištara pala žeravica na mastan pod od ulja, te se velikom brzinom proširio.
IZVOR

---

13-02-1954

Skupština Vatrogasaca

31. I. 1954. DVD Babina Greda održalo je 31. redovitu godišnju skupštinu. Nakon održanih referata prešlo se na diskusiju po raznim pitanjima i potrebama društva. Naročito je prisutne zadovoljio izvještaj blagajnika, iz kojeg se vidi, da je društvo u toku godine aktivno radilo. Posebnu zahvalnost društvo odaje Općinskom odboru, koji je u ovoj godini društvo pomogao sa
100.000 Dinara.
Početkom siječnja osnovan je u društvu ženski vatrogasni odjel od
20 članova, te su i ovi novi članovi prisustvovali skupštini, živo učestvovali u diskusiji interesirajući se o njihovoj dužnosti i pomoći u društvu. Ovaj odjel dobio je odmah i kompletne odore.
U odboru su ostali dosadanji funkcioneri, osim komandira koji je podneo ostavku, a na njegovo mjesto izabran je Stjepan Vuković.

Također novo proizvedeni podoficiri na vinkovačkom kursu dobili su svoja odjeljenja.
U društvu će se još ovoga mjeseca započeti sa tečajem za ispi-tane vatrogasce.
Za sada najveći problem za društvo je dom. Društvo se povećava a prostorija nema.
Istoga dana Čitaoničko društvo ˝Seljačka sloga˝ održalo je svoju tradicionalnu zabavu sa programom, koji su izvodili članovi čitaonice.

Zabava je bila dobro posjećena, ali nije bila baš ugodna radi velike studeni. Nova sala je ogromna, a na nesreću ima samo jedan odžak, te se ne može postaviti više peći da se bar malo zagrije.
IZVOR

---

30-01-1954

Kroz Babinu Gredu

U selu postoje četiri čitaonice, koje sve živo rade u ovim zimskim danima. Svakodnevni posjet mještana čitaonicama jasan je dokaz, od kolike su važnosti i potrebe ove ustanove. Naročitom se aktivnošću ističe čitaonica u ulici Maršala Tita, Ona ima oko 150 članova, od kojih većina redovito posjećuje prostorije, gdje se sluša radio, čita dnevna štampa i potom razvija diskusija. I omladina svako veče posjećuje čitaonicu, te se tu razvije ugodna zabava uz svirku i igru.

Ova je čitaonica prošlih dana održala svoju godišnju skupštinu. Raspravljalo se o aktuelnim problemima čitaonice i doneseni su zaključci o poslovanju i redu u čitaonici. Za predsjednika je izabran Luka Gregorović (Bibin), za tajnika Josip Kopić (Pranjetin), dok je povjereno rukovanje radio aparatom Mati Kneževiću, koji odlično vrši povjereni zadatak.
Novi tajnik Kopić vrši svestrane pripreme za održavanje priredbe sa programom.

Konačno je osnovana i šahovska sekcija pri Fiskulturnom društvu u mjestu. Inicijativu je dao općinski tajnik Franjo Štivić. U sekciju se odmah upisalo oko 35 članova, koji su odmah uplatili i članarinu.
Sekcija je privremeno uz društvo, dok namakne materijalna sredstva za registraciju, te će se tada podpuno osamostaliti. Sekcija je dobila i prikladne prostorije, te se rad odmah počeo odvijati.

Dvorana zadružnog doma bila je izvjesno vrijeme ugrožena. Intervencijom i materijalnom pomoći općine popravljena je krovna konstrukcija, tako da je sada dvorana uređena. U dvorani se nalazi kino, koje Babogredci rado posjećuju, ali žale, što kino predstave nisu redovite, pa prođe i dva mjeseca do predstave. Isto tako žale, što i razglasna stanica, koju je selo kupilo ne funkcionira. I s pravom se pitaju mještani, da li postoji netko odgovoran za te stvari?

Uprava zadružnog doma vrši pripreme za potpuno dovršenje zgrade. Dovozi se pijesak i ostali materijal. Poslovima bi trebalo ozbiljno prići, da se ne dogodi, da taj materijal zaraste u korov, kao što je zarastao park oko doma i živa ograda, koja je posađena oko njega, a stajala je 20.000 Dinara, te ju je korov potpuno ugušio.
Želja je mještana, da se u ovoj godini poljepša selo. Ako ništa, a ono bar centar. Da se uredi park oko doma, sagradi zid za lijepljenje plakata, park pošumi, ulicama posade drvoredi bagrema ili lipa

Želja im je, također, da se most u blizini Šokčevića kuće, na kojem stoji tabla o zabrani prometa od proljeća 1953. g., konačno popravi, jer je dovezeni pijesak za gradnju ovog mosta potpuno zarastao i zemlja ga progutala, a zidar Blaž Kedaćić pogorio vrbak, koji je primio kao plaću za radove na tom mostu.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 [106] 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>