Online novosti (595) 
- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka
<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [
14]
15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >> 13-02-2021
Karla Babić iz Babine Grede
- „Šokački cvit 2021.“
Karla Babić iz Babine Grede je „Šokački cvit 2021.“, prva pratilja je Mirna Čolić iz Županje, a druga Ana Sopta iz Nuštra. Za laskavi naslov natjecalo se devet djevojaka odjevenih u bogato tradicijsko narodno ruho svoga kraja, a zbog epidemiološke situacije prouzročene koronavirusom, izbor je održan online.
Otvorene su stare škrinje, bljesnule su zlatare, zabijeljele se široke šokačke rubine, zazlatili se dukati… Brižno čuvane i uštirkane nošnje i prigode u kojima se nose djevojke su na originalan način predstavile stručnom Prosudbenom povjerenstvu koje nije imalo nimalo lak zadatak. Ljepotica Sijela nagrađena je sa 7000 kuna, a pratilje su dobile nagradu od 5000 i 3000 kuna, a sve tri i prekrasnim buketima cvjećarnice Florist-Flora Županja. Sve ostale djevojke dobile su po 1.000 kuna.
Prije izbora „Šokačkog cvita“, po mnogima najatraktivnije priredbe u sklopu manifestacije, održan je program otvorenja 54. Šokačkog sijela koje se pod motom „Inat šokački“ održava online, od 6. do 16. veljače. Na scenski pomno uređenoj pozornici, koju je osmislio veliki zaljubljenik u tradicijsku baštinu županjskog kraja i član Izvršnog odbora Šokačkog sijela Ivan Zlatunić, prikazivala se zanimljiva priča o djevojačko-momačkom prkosu i inatu. A sve zbog odluke roditelja da se djevojka ne može udati za došljaka, za momka u kojega je zaljubljena, već za bogatoga gazdina sina.
Na svečanosti otvorenja iznova su prikazani sva raskoš i ljepota Šokadije i Slavonije, bogatstvo tradicije, narodnog ruha, pjesme, plesa i običaja. U programu otvorenja, koji je zbog poštivanja epidemioloških mjera sniman parcijalno, a potom objedinjen u cjelovečernji program, sudjelovali su profesionalni i glumci iz GAK-a Županja, Prva pjevačka konjica Sinđir, MPS Divandžije, KUD-ovi Tomislav i Kristal-Sladorana te TS Kristali.
IZVOR
10-02-2021
Prvi će tržištu u 2022. ponuditi ranu šparogu
Uz preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina, čime se bavi otkako je osnovana krajem 2016. godine, Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks" odlučila je krenuti i u uzgoj šparoga.
Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini elektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura, koja je u gospodarskoj zoni u Babinoj Gredi puštena u rad 2015. godine. Šparoge su zadrugari prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti, velika je potražnja za ranim urodom i odlučili su se prilagoditi zahtjevima tržišta. Osigurat će ga upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda kojim će se grijati nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti.
Razvoj korijena
Energana je na zemljištu postavila sustav grijanja i osigurat će njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga je odradila agrološki dio na 4,25 hektara kojima raspolažu.
- Na polovici površine nešto većoj od dva hektara prošle smo godine posadili krune, odnosno sadni materijal, a za drugu polovicu zemljišta, s obzirom na to da sadnice nismo mogli naći nigdje na tržištu, kupili smo sjeme i sijali, i uzgajali ga sve do sredine kolovoza. I onda smo to posadili na njivu. Cijela će 2021. godina biti uzgojna, što znači da nemamo ni kilogram proizvoda za tržište. Imamo investiciju od dvije godine intenzivnog ulaganja da bi tek u trećoj godini imali očekivani urod od nekakvih 30 posto od stvarnog potencijala koji bi ondje trebao biti – pojašnjava upravitelj Mato Petričević. Napominje da je zadovoljan što su uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju, odraditi planirano i u pripremljeno tlo posadili šparogu. Postavljen je sustav grijanja, tlo je, pojasnio je, primjereno pognojeno i obogaćeno, s obzirom na rezultate ispitivanja kvalitete tla koje su imali. Unijeli su mikroelemente, hranjive tvari i sve ostalo što je trebalo, posadili šparogu i razveli sustav za natapanje. Sredinom ožujka stići će sadni materijal za formiranje još osam preostalih redova.
- Mi dobijemo šparogu i u pravilu je možemo brati, ali ako je ove godine poberemo, nagodinu nemamo berbe. Njoj je potrebno intenzivno dvije godine da bude u zemlji da bi se potpuno razvio korijenov sustav jer iz njega tjeraju zeleni izdanci koji se beru. I upravo zbog toga tek u trećoj godini možemo ići u berbu. Računam na nekakvih 40-ak dana berbe u 2022. godini – kaže Petričević.
Velika ulaganja
Babogredci bi šparogu iz inovativne proizvodnje nagodinu trebali imati prvi u ponudi na tržištu. Berbu će tempirati prema narudžbi kupaca i imat će robu kada je nema još nitko. Kupci će odrediti datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, neovisno o vanjskim uvjetima, a na temelju iskazanih potreba ići će se s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju mogu prodati. Petričević pojašnjava da će se nakon dogovorenog termina, 28 dana prije isporuke robe kupcima, ići u pokrivanje i puštanje grijanja za ugovorene količine šparoge. A potom kreće berba, mora se brati svakodnevno jer šparoga, napominje, u prosjeku raste od 7 do 11 centimetara dnevno, ovisno o temperaturi. Zbog toga ona mora biti u kondiciji i dobro razvijenog korijenova sustava. A sve to iziskuje velika ulaganja koja se tek trebaju početi vraćati. Zadruga je za proizvodnju šparoge kupila najkvalitetnije sjeme i sadni materijal koji se trenutačno mogu naći na tržištu EU-a, koji su prihvatljivi za ekološko certificiranje, što im je vrlo bitno.
Njiva na kojoj su nasadi šparoga pet godina nije obrađivana, i najveći im je problem ponik korova jer ga ne smiju tretirati nikakvom kemijom nego ga isključivo mehanički uklanjati, sve je ondje isključivo ručni rad i ekološka proizvodnja.
“Šparoga nam je ‘pojela’ kompletan dohodak od prerade i prodaje mesa koji je ostvarila zadruga, a uzeli smo i pozajmicu od 150.000 kuna. U 2020. je uloženo oko 460 tisuća kuna u 4,25 hektara. Kad završi peta vegetacijska godina od dana sadnje, mi bismo otprilike trebali biti na nuli i pokriti kompletan ulog, a od 5. do 15. godine trajat će eksploatacijski rok nasada šparoge”, ističe Petričević. Brutoprihod po jednom hektaru trebao bi biti od 100.000 do 130.000 kuna. Trebali bismo imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase.
IZVOR
08-02-2021
Kanonska vizitacije Župe Babina Greda
Župu svetog Lovre, đakona i mučenika Babina Greda u četvrtak, 4. veljače 2021. godine u okviru redovite kanonske vizitacije posjetio je nadbiskup mons. Đuro Hranić u pratnji konvizitatora mons. Luke Marjanovića, kanonika i vlč. Domagoja Lackovića, tajnika Nadbiskupskog ordinarijata.
Tijekom dana nadbiskup se susreo s brojnim skupinama aktivnijih župljana kao što su: članovi odbora ŽPV-a i ŽEV-a, čitači, ministranti, volonteri Marijinih obroka, članovi lanca Žive krunice te molitelji za svećenička i redovnička zvanja.
Sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji bile su formirane manje skupine za susrete kroz cijeli dan, a po završetku vizitacije u 18 sati je slavljena misa. Nakon toga, nadbiskup Hranić i suradnici zadržali su se u razgovoru sa župnikom Ivanom Tunjićem i pregledu župnih administrativnih knjiga.
IZVOR
29-01-2021
U padu dizalice smrtno je stradao 32-godišnji radnik
Nesreća na radu sa smrtnom posljedicom dogodila se u srijedu u Kopačevu u Baranji. Prilikom izvođenja radova na gradilištu Mađarskog doma "Kopačevo", u Ulici Ferenca Kiša 17, smrtno je stradao 32-godišnji radnik. Kako je izvijestila Policijska uprava osječko-baranjska, prilikom izvođenja radova na gradilištu došlo je do destabilizacije i rušenja krana. Prilikom pada krana i tereta jedan je radnik, nažalost, poginuo na mjestu nesreće, a drugi je lakše ozlijeđen.
- Tijekom podizanja građevinskog tereta kran se jednim dijelom srušio na krov susjednog objekta te u trenutku padanja crjepova lakše ozlijedio djelatnika, 37-godišnjeg hrvatskog državljanina, dok se kran s drugim dijelom tereta koji je prenosio srušio na djelatnika, 32-godišnjeg hrvatskog državljana, zbog čega je preminuo na mjestu događaja.
Očevid je na mjestu nesreće obavila očevidna ekipa Policijske uprave osječko-baranjske u suradnji s zamjenikom Općinskog državnog odvjetnika. Tijelo je potom prevezeno u Klinički bolnički centar Osijek, na Odjel patalogije, gdje će se obaviti obdukcija - stoji u policijskom priopćenju.
Kako neslužbeno saznajemo, smrtno stradali radnik je iz Babine Grede, a tvrtka koja je obavljala radove je iz Velike Kopanice. Prilikom pada krana oštećena su i dva parkirana automobila.
Kako doznajemo, do nesreće je došlo nakon što su radnici kranom podizali građevni materijal. Postavljena dizalica u jednom se trenutku počela naginjati, a potom se srušila na susjednu kuću, oštetivši krov i crijep s obje strane. Jedan od palih crjepova lakše je ozlijedio jednog radnika, a pad dizalice bio je koban za 32-godišnjaka, koji je od težine zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće.
Tragedija se dogodila na gradilištu Mađarskog doma "Kopačevo", čija je gradnja počela 1. kolovoza, a u tijeku je zidanje objekta od ulice i u dvorištu, a koji će biti na raspolaganju brojnim udrugama iz Kopačeva, uključujući i KUD-a Arany Janos iz Kopačeva te mjesnog ogranka DZMH. Susjedi iz Kišove ulice šokirani su tragedijom.
Nakon završetka policijskog očevida u četvrtak je obavljana sanacija počinjene štete poslije pada dizalice i krana. Na susjednoj je kući preko dijela uništenog krova postavljena cerada kako ne bi došlo do prokišnjavanja, a trajale su i pripreme za uklanjanje prevrnute dizalice.
IZVOR
02-01-2021
Četvero dječice ostalo je bez svojega doma
ečer uoči Stare godine mlada obitelj Nikić iz Babine Grede, u kojoj je četvero djece, u dobi od osam, šest, četiri i godinu dana, ostala je bez svoga doma, nakon što je u njihovoj kući u Radićevoj ulici buknuo požar. Pravodobnom reakcijom i pribranošću supružnika Irme i Ivana, s kojima u kućanstvu živi i Irmin teško bolesni otac, koji ima karcinom pluća, nitko nije ozlijeđen, ali je na objektu nastala velika šteta.
Strah i očaj
Na mjesto događaja odmah je izišao DVD Babina Greda s 18 operativnih pripadnika i tri vozila. Dojavu o požaru primili su u 18.33 sata, a prvo vozilo s vatrogasnim timom na požarište je stiglo za devet minuta i krenula je borba s plamenom stihijom. U požaru su potpuno izgorjeli potkrovlje i kat obiteljske kuće, a intervencijom vatrogasaca vatra je ugašena i spriječeno je njezino širenje na prizemlje.
- Bila sam s djecom dolje u sobi, uspavljivala sam najmlađeg Luku kada sam čula uspaničenog oca kako viče da nam gori kat kuće. Bila sam u šoku, pokupili smo djecu i izletjeli van, gdje nas je dočekao strašan prizor - plameni jezici gutali su naš dom. Taj osjećaj bespomoćnosti, očaja, tuge i straha kakav nas je preplavio teško je opisati i to ne bih poželjela ni najvećem neprijatelju - ispričala nam je Irma. Nikići žive u prizemlju i počeli su uređivati kat kuće. Ondje su im bile smještene stvari, dječje igračke i drugo i sve je u trenu nestalo u plamenu.
- Točan uzrok požara još ne znamo, kažu da je dimnjak. Pretpostavlja se da je vjerojatno zbog potresa, koji se dan ranije dosta osjetio i u Babinoj Gredi, došlo do deformacija dimnjaka koji je napukao pa je došlo do samozapaljenja krovne konstrukcije. A neki opet kažu da su osigurači od struje bili blizu dimnjaka i da su se zapalili, vidjet ćemo - govori očajna žena.
U Kladavcu
U pomoć su odmah priskočili susjedi, prijatelji i drugi mještani. Iz prizemlja su iznesene sve stvari, voda kojom su vatrogasci gasili požar slijevala se po zidovima, od vlage se podigao laminat na podovima i sve će se morati ponovno raditi. Obitelj je trenutačno smještena u naselju Kladavcu kod Ivanovih roditelja, sedam kilometara udaljenom od Babine Grede.
U četvrtak ujutro na mjesto događaja stigli su djelatnici Obrta "Mihić" iz susjednih Gundinaca. Čim su čuli za nemili događaj, odmah su se stavili na raspolaganje nesretnoj obitelji. Vlasnik Željko Mihić kazao nam je da nisu ni trenutka dvojili i da je to čisto ljudska gesta jer uvijek treba pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija, a posebice kada su u pitanju djeca.
- Ne daj Bože nikome. Dosta radimo u Babinoj Gredi, tu smo, i uvijek smo spremni pomoći koliko je u našoj moći. Cijelo potkrovlje, nagorjele grede, crijep i prostorije u gornjem dijelu kuće morali smo potpuno porušiti, ostao je samo donji dio kuće, a upitno je hoće li i on biti moguć za život. Treba se vidjeti koliko je preostala betonska deka ispucala, u kakvom je stanju i hoće li se i to morati rušiti – zaključio je.
IZVOR
<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 [
14]
15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>