Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (593)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 [15] 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>

30-11-2020

Babina Greda: Završen je vrtić, turizam i gospodarstvo prioriteti


Općina Babina Greda velike nade polaže u razvoj turizma, na čemu intenzivno radi lani osnovana Turistička zajednica, čiji je cilj iskoristiti i promovirati postojeće resurse, osmisliti nove sadržaje i pozicionirati se na turističkoj karti Hrvatske.

Bazirat će se na turizmu ruralnog prostora gdje posjetitelji mogu doživjeti nešto jedinstveno i autentično, a područje Babine Grede bogato je očuvanom prirodom, što je velika prednost koju treba iskoristiti. Načelnik Josip Krnić smatra da je vrlo važno da, između ostaloga, Babina Greda konačno "iziđe" na Savu i veliki je pobornik osiguranja plovnosti te rijeke, jer smatra da je riječ o daleko najjeftinijem prijevozu robe i dobara. Uvjeren je da bi uređenje plovnoga puta Save i gradnja pristaništa, odnosno malih privezišta za čamce i glisere, bili snažan vjetar u leđa turističkom otvaranju Babine Grede, što bi se odrazilo i na gospodarski razvoj.

- Sava je medij s golemim potencijalima koje nitko od nas ne koristi, i to doista žalosno, jer takve projekte podržava i Europska unija. Mi se vodimo da smo Babina Greda na Savi, a u stvarnosti smo jako daleko, kao da s tom rijekom nemamo veze, i to svakako želimo promijeniti - zaključuje. Na nedavnom sastanku s direktorom tvrtke Flammifer, koja se bavi proizvodnjom brodica, iskazali su interes za kupnju elektrosolarne aluminijske brodice s 12 sjedišta, i koja bi se koristila u turističke svrhe. Razne su ideje vezane uz Savu, od fotosafarija na tamošnjem meandru, zavojitom koritu rijeke, a radilo bi se i nekoliko sojenica.

Krnić napominje da se mora poraditi na otvaranju smještajnih kapaciteta kojih u selu trenutačno nema. Općina će snažno poticati ljude da se otvore, OPG-ove da urede i registriraju sobe za prihvat gostiju, s iznosom do 25 tisuća kuna po smještajnoj jedinici.

Završena je gradnja Dječjeg vrtića Regoč, vrijednog 8,8 milijuna kuna, najznačajnijeg i najvrednijeg projekta u Babinoj Gredi u 2020. Iz EU poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj osigurano je 7.440.000 kuna, a ostalo je namaknula Općina. U ožujku će početi rad. Roditelji će ovih dana, u manjim skupinama, moći obići i razgledati vrtić, vidjeti kakvi su uvjeti, što je sve ondje napravljeno i kakve mogućnosti nudi.

- Ići ćemo na predupise kako bismo vidjeli o kojem broju djece je riječ i koliko je ljudi potrebno zaposliti - kaže Krnić.

Boravak u vrtiću za prvo dijete u obitelji Općina sufinancira sa 750 kuna, a toliko će plaćati i roditelji, za drugo dijete roditelj plaća 500 kuna, za treće 200 kuna, a ostatak Općina.

Razmatra se i mogućnost otvaranja stanice za tehnički pregled vozila u Babinoj Gredi kojoj bi gravitirala brojna okolna sela, a o čemu se već dugo razmišlja.

TRG I ŠETNICA
Krnić u 2021. godini očekuje nastavak investicija koje je korona usporila, da se završi gradnja tvornice autodijelova i krene projektiranje tvornice keksa i slanog programa, za koju je strani investitor već kupio zemljište. Prijedlog proračuna Babine Grede za sljedeću godinu težak je 19 milijuna kuna. Jedna od najznačajnijih investicija bit će gradnja trga, turističkog parka sa šetnicom i pratećih sadržaja infrastrukturne namjene, na lokaciji prekoputa crkve i nove zgrade općinske uprave, uz Beravu. Trg će, ističe, biti u funkciji svih mještana i imati višestruku ulogu u svakodnevnom životu Babine Grede. Svojim će izgledom, zelenilom i sadržajima središtu sela dati poseban ugođaj te pozivati na odmor i druženje i postati mjesto okupljanja, što i jest cilj projekta.
IZVOR

06-11-2020

U pogonu bivše minimljekare “Družba” prerađivat će svinje iz slobodnog uzgoja


Preuređen i potrebama nove proizvodnje prilagođen pogon bivše minimljekare Družba u Babinoj Gredi, sa zrionicom i svom potrebnom opremom, spreman je za početak rada i preradu mesa svinja iz slobodnog uzgoja. Sve je, ističe vlasnik Pavo Barić, odrađeno prema tehnološkom projektu, usklađeno s Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla, HACCP sustavom i sada je na potezu Ministarstvo poljoprivrede.

Barić je nakon povratka iz Njemačke u rodno selo, prije više od 20 godina, velike nade polagao u mljekarstvo i pokrenuo obiteljski posao proizvodnje sireva po tradicionalnoj recepturi, ali se zbog sve teže i neizvjesnije situacije u tom proizvodnom sektoru upustio u novi biznis.

Kvaliteta proizvoda
Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje u naselju Kladavcu, udaljenom sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu. Na površini od približno sedam hektara ondje je trenutačno oko 600 komada, a na približno pet hektara površine sadi zelenu masu za svinje.

Uslužno klanje obavlja mu klaonica u susjednoj Cerni i već nekoliko godina svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Prije dvije godine, na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu ovaj neumorni Babogredac okitio se zlatom u kategoriji dimljenog pršuta i dokazao kvalitetu svojih proizvoda. Ističe da je tu najvažnija prehrana i starost svinje i zato ih uzgaja na slobodan, prirodan način, bez ikakvih koncentrata u prehrani. Napominje da kupci sve više shvaćaju razliku u kvaliteti mesa od svinja iz slobodnog uzgoja i onih koje su u šest mjeseci "natukle" 150 kilograma jer se hrane isključivo koncentratom, zatvorene su i borave u kvadratu prostora. I upravo je, kaže, zbog toga, i zbog sve većeg interesa kupaca za suhomesnatim proizvodima od svinja iz slobodnog uzgoja, u rodnom selu odlučio otvoriti pogon, u kojemu će godišnje prerađivati oko 1500 komada svinja.

Traži povratak žirovanja
- Dio tovljenika bit će iz vlastitog uzgoja, a dio će osiguravati kooperanti, koji će u svojim voćnjacima moći držati po nekoliko desetaka komada svinja, uzgajati ih na otvorenom bez koncentrata, znači, zanima me isključivo domaći slobodni uzgoj - naglašava Barić. U pogonu će u početku biti zaposlena četiri radnika i ondje će proizvoditi tradicionalne suhomesnate slavonske proizvode, od čvaraka, kobasice, slanine, kulenove seke do kulena i domaće slavonske šunke, a dio butova i dalje će odvoziti i sušiti u Dalmaciji.

Zaokružio je cijelu priču, od uzgoja, prerade, distribucije do kupaca, prema kojima će ići i s programom svježeg mesa. Proizvodnju će plasirati na domaće tržište, a nešto i u izvoz.

- Imam već dosta upita zainteresiranih kupaca iz Slovenije i Austrije, koji su degustirali moje suhomesnate proizvode od crne slavonske svinje. Zainteresirani su za veće količine, ali isključivo od domaće svinje, uzgojene na prirodan način, bez koncentrata. Što god proizvedemo, sve se može prodati - zaključuje. Suvlasnik je i firme koja radi distribuciju proizvoda po Dalmaciji i na taj će način plasirati dio proizvoda.

Ovaj je babogredski poduzetnik veliki zagovornik povratka ekološko prihvatljivog načina uzgoja svinja i smatra da je zabrana žirovanja uništila tradiciju. Podsjeća da šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama. Smatra da bi država uzgajivačima trebala omogućiti držanje svinja u rubnim dijelovima šume, gdje nikome ne smetaju, i tako sačuvati hrvatsku autohtonu pasminu svinja te kvalitetno koristiti postojeće resurse i potencijale.

To bi, smatra, pomoglo oživljavanju istočne Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva.

ZAŠTO SE NE UGLEDAMO NA ŠPANJOLCE?
Barić podsjeća da ima zemalja koje jako lijepo žive od uzgoja domaćih pasmina svinja i proizvodnje kvalitetnog proizvoda. Kao primjer navodi najpoznatiji i najskuplji svjetski pršut Pata negra, ili doslovce prevedeno “crna nožica”, iz Španjolske. “Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Zašto se to ne bi moglo i kod nas, a imamo sve potrebne preduvjete?” pita se. Glavni kamen spoticanja u povratku žirovanja u slavonske šume vidi u zakupcima lovišta, koji plaćaju mizerne naknade.
IZVOR

29-10-2020

Babina Greda šalje EU komisiji popis potreba, odredili su ih mještani


Među 734 kandidata iz 25 država članica EU-a, koji su sudjelovali na natječaju "Pametne ruralne zajednice", odabrano ih je 16. Među njima je i Babina Greda, jedina od 16 prijavljenih kandidata iz Hrvatske, što je veliki uspjeh za ovu općinu u županjskoj Posavini.Trogodišnji projekt, koji financijski podupire Europska komisija, predstavlja novi koncept razvoja ruralnog prostora. Stvaraju ga ljudi koji pokreću lokalne inicijative i traže praktična rješenja za probleme u svojim sredinama radi povezivanja sa susjednim naseljima, općinama i gradovima kroz zajedničke interese. Cilj je stvoriti partnerstva koja uključuju jedinice lokalne samouprave, lokalne proizvođače, male poduzetnike, udruge, zadruge i poduzeća, sve koji mogu pridonijeti cilju održivog rasta, gospodarskog razvoja i povećanju kvalitete života u ruralnom prostoru.

Strategija razvoja
Osnovne su karakteristike pametnog sela: zamjena tradicionalnih mreža i usluga digitalnim, bolja upotreba znanja u korist građana i poduzeća te bolja kvaliteta života, veći životni standard i bolja iskorištenost dostupnih resursa. Otvaraju se brojne mogućnosti za životnu sredinu, ulaganja u infrastrukturu, razvoj poslovanja, dobro upravljanje, jačanje ljudskog kapitala i izgradnju dodatnih kapaciteta zajednice.

Uz pomoć domaćih i međunarodnih stručnjaka, u Babinoj Gredi intenzivno se radi na izradi Strategije pametnog sela koja će do 15. studenoga biti poslana Europskoj komisiji u Bruxelles na usvajanje, kako bi započela implementacija odabranih aktivnosti.

Općina je organizirala sastanak na kojem je sudjelovalo po desetak predstavnika svih ciljanih skupina mještana - od mladih, školstva, poduzetnika, poljoprivrednika do umirovljenika, a nazočili su mu i predstavnik EU komisije, konzultanti i svi oni koji rade na projektu. Mještani su dali svoje prijedloge što bi trebalo učiniti i što smatraju dobrim za svoje selo, kako bi se unaprijedila kvaliteta u svim područjima života u Babinoj Gredi. Prepušteno im je da potpuno sami, izuzeti od bilo kakve politike, odrede smjer u kojem žele ići.

- Otvorilo se puno tema i izneseno je 30-ak ideja. Sada treba kristalizirati dva do tri ključna projekta, koji će biti od koristi i na dobrobit šire društvene zajednice, gdje će se uposliti ljudi i koji će obuhvatiti nekoliko ciljanih skupina. To je bitno jer takvi su projekti prihvatljivi. Njih ćemo uvrstiti u našu strategiju i ako ona bude izabrana među dvije najbolje, EU komisija će ih direktno financirati, što bi bilo od golemog značenja za sve nas - kaže načelnik Josip Krnić.

Argumentacija
Napominje da je već samim ulaskom među 16 odabranih za razvoj u pametno selo Babina Greda mnogo dobila. Općina i ostali sektori i interesne skupine u tom selu prilikom apliciranja projekata na nacionalne fondove imat će prednost i već u startu dobivati više bodova jer su pod patronatom EU komisije. A svi koji budu ulagali u Babinoj Gredi imat će mnogo lakši pristup EU sredstvima.

- Naše ideje moramo iskristalizirati, reći zašto su dobre za naše mjesto i zašto bi EU komisija trebala baš njih financirati i usvojiti našu strategiju. Trebamo dati argumente zašto bi, primjerice, zahvaljujući našem geotermalnom izvoru trebalo provući grijanje kroz cijelo selo - pojašnjava Krnić.

Dodaje da ima mnogo dobrih ideja, a EU komisiji predložit će najvažnije jer ne mogu sve biti obuhvaćene Strategijom pametnog sela. Ostale će biti uvrštene u strategiju razvoja Općine Babina Greda od 2021. do 2027.

Inicijativa "Pametna sela" pokrenuta je u EU parlamentu kako bi se upozorilo na sve veću depopulaciju i odljev stanovnika iz sela u urbana područja i konkretnim aktivnostima pomoglo vraćanju mladih i revitalizaciji ruralnih sredina.

DRONOVI, KABINETI, POGON, KLAONICA...
Poljoprivrednici su se izjasnili da se žele digitalizirati i koristiti pametne tehnologije, surađivati s osječkim fakultetom i biti direktno povezani s agronomima. S pomoću dronova dobivali bi upute za provođenje agrotehničkih mjera na svojim njivama. Babogredci žele i vrhunski opremiti dva kabineta u osnovnoj školi, gdje će učenike od 5. do 8. razreda kvalitetno pripremati za srednju školu i za zanimanja budućnosti. Ciljana skupina žena predložila je otvaranje pogona za proizvodnju tjestenine, gdje bi radile. Kao velika potreba u selu istaknuta je i gradnja klaonice, koja bi zaposlila i nekoliko ljudi.
POVIJESNA ŠANSA
Svaki projekt mora imati detaljno pojašnjenje na koji će način pomoći zadržati ljude i omogućiti da Babina Greda postane pametno selo 21. stoljeća. “Ovo nam je povijesna šansa da se kao ruralna sredina izdignemo i postanemo mjesto useljavanja, a ne iseljavanja”, kaže Krnić
IZVOR

21-10-2020

Blue planet snima film o ponudi Slavonije i Baranje


Produkcijski tim tvrtke Blue planet, u kojemu je i njemački glumac Oliver Hoehner, tjedan dana boravi na istoku Hrvatske gdje snima promotivni film "Moja Slavonija, Baranja i zapadni Srijem".Riječ je o projektu nastalom u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, 11 turističkih zajednica s ovog područja, JUPP-om Kopački rit, Bizovačkim toplicama… Dio ekipe je i Krunoslav Weinpert, odnosno Pointers Trevel, domaća tvrtka koja ima najviše videomaterijala o turističkim destinacijama u Hrvatskoj, koja je prije pet godina pokrenula digitalizaciju hrvatskog turizma.



Tridesetak emitiranja
- Siguran sam da je cijela priča važna za turističku ponudu Baranje, Slavonije i zapadnog Srijema. Prema mojim informacijama, ovo je među rijetkim predstavljanjima destinacije na ovakav način, bar što se njemačkog tržišta tiče - tvrdi Weinpert.

A da će turističke potencijale istoka Hrvatske vidjeti višemilijunsko tržište ne samo u Njemačkoj već i diljem Europe, odnosno svijeta, svjedoči činjenica kako će prilog biti emitiran na šest njemačkih TV postaja, kojima treba dodati još Amazon i Samsung TV. Najavljeno je 30-ak emitiranja priloga koji će trajati 22 minute. Nakon svega što je njemačka ekipa vidjela u Baranji i Slavoniji, prilozi će možda biti i duži.

- Tvrtka Blue planet promocijom turističkih destinacija bavi se već više od 20 godina. Snimili su na tisuće minuta priloga koji su emitirani u više od 70 zemalja. Izradili su 24 reportaže o Australiji, boravili su od Antarktike preko Kanade, Japana, Kine pa sve do Južne Koreje, što posve dovoljno govori o tome koliko su važni za njemačko tržište - priča Weinpert, naglašavajući kako ih se istok Hrvatske posebno dojmio, što su nam potvrdili i članovi ekipe. Što se njemačkog tržišta tiče, važno je istaknuti kako Nijemci čine približno šest posto od ukupnog broja gostiju u dvije slavonsko-baranjske županije.


Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije, ističe kako su Nijemci prošle godine ostvarili više od 13.200 noćenja, što je 6,3 posto više nego 2018. godine. Prema broju noćenja, Nijemci su odmah iza domaćih turista, a ispred onih koji dolaze iz BiH, Srbije, Slovenije, Mađarske…

Tijekom proteklih tjedan dana ekipa iz Blue planeta snimila je velik dio turističke ponude Osijeka, Kopačkog rita, Bilja, Babine Grede i Cerne. Za Osijek i okolicu rekli su kako postoji golemi turistički potencijal kojeg nismo ni svjesni.

Uočili potencijal
U Kopačkom ritu su uživali vozeći se čamcima, posjetili su smještajne kapacitete općine Bilje, a u Babinoj Gredi i Cerni im je svoj način života prezentiralo 50-ak Šokaca i Šokica. Posebna pažnja pridaje se autohtonoj gastronomiji, pa su u Baranji uživali u suhomesnatim proizvodima, baranjsko-mađaraskom gulašu s ‘‘čipetkama‘‘ i ribljem paprikašu koji su pokušali sami skuhati, uz nadzor domaćih stručnjaka. Posjetili su OPG Tri mudraca, čiji ih je vlasnik Richard Apell terencem provozao Banskom kosom, vidjeli su seosko gospodarstvo Denisa Sklepića, uživali u novootvorenom objektu (podrum i smještajni kapaciteti) Jasmine Vučemilović-Šimunović u Zmajevcu, popili rakijicu u OPG-u Mravlinčić Oskar na popovačkom brdu, okrijepili se ‘papicom‘ i vrhunskim vinima u obiteljskom podrumu Kolar u Suzi, Dunav upoznali u organizaciji dvojca Takač - Ginder…
IZVOR

14-10-2020

Reciklažno dvorište i u Babinoj Gredi


Načelnik Babine Grede Josip Krnić potpisao je s tvrtkom Aksion iz Vinkovaca ugovor o izgradnju i opremanju reciklažnog dvorišta. Radovi su vrijedni 2.517.421,45 kuna, a ukupna vrijednost projekta “Izgradnja reciklažnog dvorišta u cilju smanjenja divljih odlagališta i količine miješanog otpada u Općini Babina Greda” je 3.748.402,33 kune jer su njime predviđene i druge aktivnosti. Rok izvođenja radova je šest mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Potpisanim ugovorom o dodjeli nepovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz EU fondova Babinoj Gredi dodijeljeno je 3.141.629,86 kuna.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 [15] 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>