Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (420)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 [16] 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 > >>

20-08-2016

Za kiše i snijega autobus po kaljužavoj cesti ne može do Kladavca po đake


U babogredskom naselju Kladavac, sedam kilometara udaljenom od općinskog središta, smještenom uz šumu, na pola puta između Babine Grede i Prkovaca u općini Ivankovo, vrijeme kao da je odavno stalo. Ondje živi 80-ak stanovnika koji se kruhom i namirnicama opskrbljuju u prodavaonici na kotačima, koju se ondje s nestrpljenjem iščekuje. Jer, u suprotnome, treba prevaliti dalek put do sela, a najteže je onima koji nemaju automobil jer valja sjesti na bicikl i kilometrima voziti prašnom makadamskom cestom.
Ne žele nikamo
Iako za Kladavac mnogi kažu da je Bogu iza nogu i nevjerojatno im je da ondje netko živi, jer to je naselje, smatraju, primjereno za vikendice i stanove, Kladavčani su nas dočekali zadovoljni i s osmijehom na licu. Priznaju da i ne razmišljaju o tome da napuste svoje naselje, jer ondje je, kažu, njihov dom i njihov život! Na upit što im najviše nedostaje, jednoglasno odgovaraju: asfalt!
- To je jedino što tražimo i pitamo se je li u 21. stoljeću asfalt luksuz? Nevjerojatno je da nama koji ovdje živimo otkako znamo za sebe nikada nitko nije mogao asfaltirati ni kilometar ceste. Ovdje je makadam još donekle i dobar, trebate se provozati do Prkovaca i vidjeti u kakvom je stanju, to je katastrofa - kaže nam Anto Nikić, koji je s članovima obitelji uživao u igri s četverogodišnjom unukom Anelom.
Anto i sin zaposleni su u Vinkovačkom vodovodu, a na putu do Vinkovaca svakodnevno prevaljuju i 12 kilometara truskajući se po dotrajaloj makadamskoj cesti punoj udarnih rupa.
– Svakih nekoliko mjeseci na automobilu moram mijenjati amortizere, eto kako nam je - dobacuje sin.
- Teško je kad ostaneš sam, ali zahvaljujući Severu iz Vrpolja, svaki dan nam dolazi pokretna trgovina, i to nam je spas. Živim od socijalne pomoći i pružam se toliko koliko mogu - kazao nam je Josip Markanović. S 84-godišnjim stricem Antom sjedio je na klupi i kratio vrijeme.
- Od 25 Markanovića, koliko nas je živjelo na Kladavcu, ostali smo samo nas dvojica, svi ostali su umrli. Bliži se 90. i ja još nikada u životu nisam bio u bolnici. Ali moram priznati da mi je jako žao što se nisam oženio i što nemam djecu. Nemam koga iščekivati ni čemu se radovati - uzdahnuo je starac.
Do asfalta preko EU-a
A život u prirodi, bez vreve i gužve, inspiracija je pjesniku Đuri Pavičiću, koji u Kladavcu živi samozatajno i skromno. Dosad je izdao četiri zbirke poezije i uskoro će u Zagrebu promovirati petu pod nazivom Hologrami sjećanja.
Roditelji 20-ak kladavačkih učenika upozoravaju da zbog loše ceste najviše ispaštaju upravo njihova djeca. Kažu da nakon svake obilnije kiše i snijega proživljavaju pravu kalvariju jer se cesta pretvara u kaljužu i njome se samo traktorom može proći. Učenici nastavu pohađaju u susjednim Prkovcima i Retkovcima, a srednjoškolci u Vinkovcima. Za izrazito loših vremenskih prilika autobus jednostavno ne može doći do Kladavaca pokupiti učenike i događalo se da djeca izbivaju s nastave. Sve dok se blato ne osuši i cesta ne postane prohodna.
- Pa iako smo sirotinja, i naša djeca imaju pravo na obrazovanje, da završe školu i pokušaju u životu nešto postići. Pa zar im Županija ne može osigurati ni siguran put do škole? Ovo je sramota za Hrvatsku, koja se voli nazivati zemljom znanja - poručuju ogorčeni roditelji.
Načelnik Josip Krnić pojašnjava da je sporna cesta u nadležnosti Županijske uprave za ceste VSŽ-a.
- Izrađena je projektna dokumentacija, ali očito nema sredstava za asfaltiranje ceste od Babine Grede do Prkovaca. Vjerujem da će Županija pokazati razumijevanje i kandidirati ovu cestu na Mjeru 7.4. koja se otvara i povući sredstva iz fondova EU-a jer sada je prava prilika da se ovaj veliki problem riješi - kaže Krnić.
Riječ je o projektu vrijednom 20-ak milijuna kuna, jer riječ je o cesti dugoj više od 13 kilometara, a koja bi i mještanima okolnih sela bila izlaz na autocestu kod Babine Grede.

Ekoturističko naselje i olimpijska streljana
Općina ima u planu poraditi na turističkom otvaranju Kladavca i osnivanju ekoturističkog naselja koje će posjetiteljima pružati mogućnost aktivnog odmora u prirodi i korištenje postojećih resursa. A Lovačka udruga iz Babine Grede na Kladavcu će otvoriti olimpijsku streljanu.

20 milijuna kuna stajala bi cesta duga više od 13 kilometara
IZVOR

02-08-2016

Najesen centar konjogojstva “Konji bijelci” u Babinoj Gredi


Babina Greda nadaleko je poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine. Stihovi stare narodne pjesme “Konji bijelci, konji bijelci, to su Babogredci” imaju pokriće i kod današnje generacije Babogredaca, jer tradicija koju su davno započeli tadašnji konjogojci uspješno se nastavlja. A svoju ljubav prema tim plemenitim životinjama Općina je odlučila dići na višu razinu, pretvoriti je u prepoznatljivi turistički proizvod i u Babinu Gredu privući brojne posjetitelje. I omogućiti im cjelodnevni boravak i druženje s konjima, uz bogate i atraktivne popratne sadržaje. A njihov trud prepoznalo je i Ministarstvo turizma koje s nešto više od 6,5 milijuna kuna sufinancira 19 razvojnih projekata centara za posjetitelje na više lokacija u Hrvatskoj. Cilj programa razvoja javne turističke infrastrukture je poticanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija. Riječ je o nepovratnim sredstvima namijenjenim za izradu projektne dokumentacije i kapitalna ulaganja (izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju i opremanje) centara za posjetitelje.
Među njima je i Interpretacijski centar konjogojstva “Konji bijelci” u Babinoj Gredi, za koji je odobreno 300 tisuća kuna. Općina će uložiti 500.000 kuna vlastitih sredstava, a projekt obuhvaća multimedijalnu dvoranu s velikim LED ekranima, suvenirnicu, interaktivni pult, ugostiteljski objekt na hipodromu... Ondje će vikendima moći dolaziti obitelji s djecom, vidjeti mali zoopark domaćih životinja, jahati konje i ponije, kušati desetak babogredskih autohtonih jela. Babogredci su odlučili oživjeti i ljudima približiti bogati dio kulturne i gastronomske ponude svoga kraja... Interpretacijski centar bit će sagrađen na hipodromu, a obuhvatit će čitaonicu Ritić i objekte konjogojske udruge.
- Novac je osiguran i krenuli smo u realizaciju tog vrlo zanimljivog i prije svega korisnog projekta, koji će posjetiteljima približiti konjogojstvo i pružati brojne mogućnosti. Neiskorišteni kapital koji imamo u selu želimo aktivirati i staviti u funkciju i ponuditi ga na korištenje, prije svega djeci iz cijele Slavonije za školu u prirodi. Ondje će doista moći uživati u brojnim sadržajima, puno toga naučiti, informirati se, u edukativnim radionicama poticati svoju kreativnost - kaže babogredski načelnik Josip Krnić.

Načelnik dodaje da se pri izradi projekta vodilo računa i o zdravstvenom dijelu, pa će djeci s posebnim potrebama biti omogućeno terapijsko jahanje. Radovi su se zahuktali, a Centar bi trebao biti završen do početka studenoga.


IZVOR

07-07-2016

Ivan Lovrić u nedjelju će služiti mladu misu


Nakon 42 godine jedan je Babogredac, na veliko oduševljenje svojih sumještana, zaređen za svećenika! Na svetkovinu Petrova u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra po polaganju ruku đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića za prezbitera je, uz još trojicu mladića iz Zmajevca, Mrzovića i Donjeg Miholjca, zaređen i Ivan Lovrić iz Babine Grede. Prezbiter je onaj tko je primio drugi stupanj svetog reda. On slavi misu, ispovijeda, dijeli sakramente... Mladu misu slavit će u nedjelju, 10. srpnja, u Župi sv. Lovre, đakona i mučenika, u Babinoj Gredi. Mladomisničko slavlje počinje u 10.15 sati blagoslovom u obiteljskom domu, u Ulici braće Radić 172, a potom procesijom do župne crkve.
Za župljane je to velik i značajan događaj koji Babina Greda iščekuje već gotovo pola stoljeća. Općinski načelnik Josip Krnić ponosan je na svoga mladog sumještanina koji je zaređen za svećnika što je, kaže, velika čast i za njega osobno, ali i za cijelo selo.
- Danas-sutra imat ćemo lobiste Babine Grede i unutar crkvenih krugova. Jer svaki naš čovjek koji završi visoku školu potencijalni je lobist za ostvarenje raznih projekata i razvoj Babine Grede - kazao je Krnić.
Uputio je dopis i zamolbu svim poslodavcima, vlasnicima prodavaonica u Babinoj Gredi da u nedjelju u vrijeme procesije i mlade mise zatvore svoja vrata i omoguće djelatnicima da nazoče mladomisničkom slavlju. Napominje da će selo biti prebukirano automobilima, posebice u središtu, jer se očekuje dolazak velikog broja ljudi tako da se prodavaonicama neće moći ni prići, a sumnja da će u to vrijeme itko i svraćati u dućan.
- Inače sam stajališta da se nedjeljom ne treba raditi, nije se radilo ni u socijalizmu. Svi ti ljudi imaju obitelji, mi smo katolička država i svi oni imaju pravo nedjeljom otići na svetu misu i imati obiteljski ručak bar jednom u tjedan dana - zaključuje Krnić.
Za mladomisničko slavlje svoga sumještanina župljani će se duhovno pripremati trodnevnicom, odnosno večernjim svetim misama u 19 sati. Večeras će je predvoditi vlč. Anto Pavlović, a nakon mise mladi Župe Duha Svetoga iz Slavonskog Broda odigrat će predstavu “Razmetni sin”. Sutra će na misi propovijedati vlč. Josip Levaković, a u subotu vlč. Florijan Kvetek.
Životni put mladomisnika
Mladomisnik Ivan Lovrić rođen je 13. kolovoza 1991. godine u Slavonskom Brodu, od oca Ivana i majke Ane, r. Mutapčić. Nakon završene osnovne škole u Babinoj Gredi upisuje Opću gimnaziju u Županji, a potom se upisuje na Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu kao student laik. Nakon prve godine pristupa u Bogoslovno sjemenište u Đakovu. Za đakona je zaređen 11. listopada 2015. godine, a đakonski praktikum imao je u Župi Duha Svetoga u Slavonskom Brodu. Za mladomisničko geslo izabrao je redak iz Knjige izlaska: “Moja je snaga, moja pjesma – Gospodin!” (Izl 15,2a).

IZVOR

02-07-2016

Fond uskratio odobreni novac za gradnju općinske zgrade


Postupak provođenja javne nabave, koji općinski načelnik Josip Krnić smatra nakaradnim i na koji već duže vrijeme upozorava i traži izmjenu zakona, ponovno se obio o glavu Babogredcima. Prvi put u slučaju gradnje školske sportske dvorane, kada je Ministarstvo obrazovanja odabralo najjeftiniju ponudu i izabralo lošeg izvođača radova koji je cijeli projekt doveo u pitanje, a najnoviji je slučaj gradnja nove općinske zgrade u središtu Babine Grede. Naime, krajem prošle godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost donio je odluku o neposrednom sudjelovanju u sufinanciranju projekta održive gradnje “Izgradnja zgrade Općine Babina Greda”. Odobrena je pomoć u iznosu od 1,9 milijuna kuna. Preostala sredstava osigurala je Općina iz svoga proračuna, zahvaljujući bioelektrani u poduzetničkoj zoni. Financijska konstrukcija bila je zatvorena i tada se dogodilo ono čega su se u Općini i pribojavali. Uvjetovani rok u kojem trebaju provesti postupak javne nabave prije potpisivanja ugovora Babogredci nisu uspjeli ispoštovati i Fond im je uskratio odobrena sredstva.
- Fond nam je otkazao sufinanciranje zato što do 31. ožujka nismo proveli javnu nabavu ni dostavili potrebnu dokumentaciju. Rok nam je bio prekratak i jednostavno nismo bili u mogućnosti do kraja provesti cijeli postupak. Samo je rok za dostavu ponuda 45 dana, zatim slijedi odabir ponuda, a potom dostava dodatnih potvrda i garancija koje se moraju priložiti. Nakon odabira izvođača slijedi žalbeni rok od 15 dana, pa razmatranje žalbi i ponovno otvaranje svih ponuda - to je jednostavno procedura koja se prema sadašnjem zakonu ne može odraditi u roku manjem od 90 dana. Nama je u prosincu određen rok u kojem moramo provesti postupak i jednostavno ga, uz sav trud i golemu volju, nismo uspjeli ispoštovati - kaže Krnić. Dodaje da je Općina vlastitim sredstvima počela gradnju zgrade, a ima osiguranih oko 1,8 milijuna kuna. Posao je dodijeljen građevinskoj tvrtki Zuber iz Osijeka.
- U javnoj nabavi postignuta je cijena od 2.550.000 kuna, plus PDV. Podići ćemo zgradu do krova i odraditi onaj dio koji pripada Općini, a potom vidjeti što i kako dalje. Ponovno ćemo se javiti na natječaj Fonda i sve ovisi o tome hoće li prihvatiti daljnje financiranje ovog projekta ili ne. Ako odbije, onda sve pada na Općinu, pa ćemo zgradu graditi u etapama. Temelji su napravljeni, idemo dalje, radit ćemo prema projektu pa ćemo vidjeti - kaže Krnić.
Nova upravna zgrada Općine, površine oko 280 četvornih metara, gradi se na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Uz uredske prostorije, imat će i dva poslovna prostora koja će Općina moći iznajmiti mladim poduzetnicima za start-up tvrtke. A u dogledno vrijeme Babogredci namjeravaju osnovati i agenciju za razvoj.

Energetski razred A+
Prema projektu zgrada će biti A+ energetskog razreda, takozvana pasivna kuća, prva javna zgrada takve vrste u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Imat će fotonaponske panele na zelenom krovištu, dizalice topline, izolaciju, najmanji utrošak grijanja, proizvodit će električnu energiju sama za sebe, a višak će isporučivati u energetski sustav. Za određeni broj godina ona bi sama sebe trebala isplatiti, zaključuje Krnić.

U sadašnjoj zgradi muzej
Inače, sadašnja zgrada Općine sagrađena je još davne 1800. godine i pod zaštitom je. Ondje bi, prema planu, trebao zaživjeti Općinski zavičajni muzej, gdje će biti izložena djela lokalnih slikara, ali rukotvorine, narodne nošnje… i na taj način pridonijeti bogatoj kulturnoj ponudi Babine Grede.
IZVOR

14-06-2016

Dvorana će se graditi kad Općina i Županija osiguraju po 3 mil. kuna


Trakavica oko gradnje sportske dvorane uz OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi napokon se privodi kraju. Kao uvjet za potpisivanje ugovora s novim izvođačem radova, koji će odmah potom biti uveden u posao i nastaviti gradnju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uvjetovalo je Općini Babina Greda i Vukovarsko-srijemskoj županiji sufinanciranje projekta sa po tri milijuna kuna. To je epilog jučerašnjeg sastanka pomoćnika ministra Stipe Mamića s općinskim načelnikom Josipom Krnićem i pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje i šport VSŽ-a Jadrankom Mustapić-Karlić, održanog u Zagrebu. Ministarstvo je ranije izišlo s prijedlogom da Općina i Županija osiguraju po 5,6 milijuna kuna za nastavak gradnje, a ostalo će oni, no ipak su odlučili izići im u susret i smanjiti im udjel sufinanciranja.
Uzmi ili ostavi
- S obzirom na to da su naši fiskalni kapaciteti mali i ograničeni, jer Babina Greda pripada prvoj skupini potpomognutih područja s izvornim proračunom od 2,2 milijuna kuna, Općina mora ići u kreditno zaduženje od tri milijuna kuna. Moramo zadovoljiti sve formalnopravne uvjete, imati odluku Općinskog vijeća na temelju koje ćemo zatražiti suglasnost od Ministarstva financija. I tek kada MZOS-u dostavimo svu potrebnu dokumentaciju i jamstva, i kada budu sigurni da ćemo uspjeti namaknuti sredstva kojima ćemo sufinancirati radove, onda će potpisati ugovor s izvođačem i nastaviti gradnju dvorane - pojasnio nam je nakon završetka sastanka Josip Krnić. Teško mu je, kaže, u ovom trenutku procijeniti kada će ugovor s izvođačem biti potpisan.
- Sve ovisi o nama, koliko će nam vremena trebati da zadovoljimo propisanu proceduru i kada ćemo moći dostaviti tražena jamstva - pojasnio je.
Napominje da im je na sastanku bila ponuđena i opcija da Ministarstvo zagrne jamu na gradilištu i preprojektira manju dvoranu za Babinu Gredu od 1.200 kvadrata, “ali u tom bismo slučaju i mi ispali jako neozbiljni”. Naime, u MZOS-u tvrde da je dvorana, čija je gradnja počela prije više od dvije godine, gotovo dvostruko skuplja u odnosu na objekt koji babogredskoj školi pripada po Državnom pedagoškom standardu.
Odlučio Sabor
- Oni smatraju da odluka o gradnji sportske dvorane od 2.150 četvornih metara u Babinoj Gredi iz sredstava državnog proračuna nije pravovaljana i da je protuzakonita. Ali ja podsjećam da je tu odluku donio Hrvatski sabor i s tim sam sve rekao, pa neka misli tko što hoće - ustvrdio je babogredski načelnik, vidno razočaran činjenicom da aktualna Vlada ne poštuje oduke svojih prethodnika, što je prema njemu nedopustivo.
- Ali s obzirom na situaciju, bolje ikakvo rješenje nego nikakvo. Najsretniji bih bio da je dvorana već pod krovom i ne bismo imali sve ove probleme. Općina ne bi morala ići u novo kreditno zaduženje i dalje bi stajala na zdravim nogama. Lani smo se uspjeli riješiti svih kredita, podmiriti sve obveze i za Općinom se konačno, nakon dugo vremena, nisu vukli nikakvi repovi. A sada se ponovno moramo zaduživati. Nažalost, i načelnici koji danas-sutra dođu umjesto mene, morat će voditi računa o vraćanju kredita - zaključuje.
Županija bi mogla odlučiti sutra
Krnić se nada da bi Županijska skupština možda već na sutrašnjoj sjednici (srijeda) mogla donijeti odluku kojom će Županija osigurati potrebna sredstava. “Županiji je ipak lakše, jer je riječ o decentraliziranim sredstvima, a mi moramo ići u kreditno zaduženje, i samim tim taj cijeli postupak i procedura oko realizacije kredita za Općinu će duže trajati. Ali ovo nam je jedino rješenje”, kaže Krnić.

IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 [16] 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 > >>