Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (445)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 > >>

05-01-2017

Škola je sigurna, đaci se vraćaju


Babogredski osnovnoškolci vraćaju se kući! Više nisu učenici putnici i za 12 dana ponovno će sjesti u školske klupe u svome selu i u svojoj matičnoj školi.

Dvije godine
Nakon dugo vremena tijekom kojeg je predstavljalo gorući problem u Babinoj Gredi te bilo uzrok golemog nezadovoljstva i prosvjeda ogorčenih roditelja i učenika OŠ Mijata Stojanovića, gradilište buduće sportske dvorane konačno je sanirano. Riječ je o šest metara dubokoj jami koja već više od dvije godine zjapi prazna nakon što je izvođač radova završio u stečaju i koja je prijetila urušavanjem okolnih objekata. Sigurnost učenika i zaposlenika škole bila je ugrožena i Ministarstvo obrazovanja donijelo je početkom školske godine odluku o tome da će 320 babogredskih osnovaca nastavu do daljnjega pohađati u Cerni i Županji. Ogorčeni roditelji tražili su hitnu sanaciju gradilišta, dovođenje škole u stanje sigurnosti i povratak učenika u matičnu školu, prijetili masovnim prosvjedom i najavljivali da djecu više neće slati na nastavu. Uzavrelu situaciju smirio je ministar obrazovanja Pavo Barišić. Početkom studenoga u Babinoj Gredi se sastao s Vijećem roditelja i obećao kako će se djeca u drugom polugodištu vratiti u svoju školu. Sanacija gradilišta krenula je početkom prosinca, radovi su povjereni GK grupi, koja je posao odradila u dogovorenom roku, odnosno do kraja 2016. godine, i time stvorila uvjete prihvat učenika i ponovno održavanje nastave u školskoj zgradi.

Ide i dvorana
- Jama je konačno sanirana i djeca se 16. siječnja vraćaju u svoju školu. Općina šalje dokumentaciju u Ministarstvo financija radi ishođenja suglasnosti za kreditno zaduženje kod HBOR-a koje nam mora odobriti Vlada RH. Isti iznos, sukladno ranijem dogovoru s resornim ministarstvom, osigurala je i Vukovarsko-srijemska županija. Tako doista više nema razloga da Ministarstvo obrazovanja ne izradi nove troškovnike i u što kraćem roku ne raspiše natječaj za izbor izvođača radova. Realno je očekivati da se na proljeće, u travnju ili svibnju nastavi gradnja školske sportske dvorane - pojasnio je načelnik Babine Grede Josip Krnić.
Završetak radova i stavljanje školske sportske dvorane u funkciju očekuje se za dvije godine. Načelnik Krnić podsjeća kako trakavica oko gradnje sportske dvorane u tome selu traje već nekoliko godina i da je krajnje vrijeme da se priča konačno privede kraju, tako da i babogredski osnovnoškolci, prvi put u dugoj povijesti sela, dobiju školsku sportsku dvoranu i primjereno mjesto za održavanje nastave tjelesnog odgoja kao što ih imaju i njihovi vršnjaci diljem Hrvatske.

Pomogao i Franjo Verić
Krnić napominje da je u sanaciju gradilišta bio uključen i njihov Babogredac, dr. sc. Franjo Verić, umirovljeni profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu, jedan od najvećih živućih stručnjaka u Hrvatskoj za utemeljenje zgrada. On je puno pomogao i Općini i Ministarstvu u uspješnom završetku provođenja cijelog postupka. Verić je, dodaje, bio i član stručnog Povjerenstva za izradu ekspertize proboja nasipa kod Rajeva Sela.
IZVOR

04-01-2017

Požar na dvorišnoj prostoriji


1.siječnja tijekom noći u Babinoj Gredi nepoznati počinitelj je uporabom pirotehničkih sredstava izazvao požar na pomoćnoj prostoriji kuće vlasništvo 30-godišnjaka. U požaru je izgorjelo krovište pomoćne prostorije i bale sijena, materijalna šteta pričinjena vlasniku iznosi više tisuća kuna. U požaru nije bilo ozlijeđenih osoba.
IZVOR

03-01-2017

Do lipnja će biti gotov Centar za sušenje drva


U gospodarskoj zoni Tečine u Babinoj Gredi do lipnja ove godine s radom će početi Centar za sušenje drva, a bit će otvorena i 24 nova radna mjesta. Vukovarsko-srijemska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša donijelo je sredinom prosinca rješenje o tome da je projekt prihvatljiv za ekološku mrežu jer ne postoji mogućnost negativnih utjecaja i odmah se krenulo s pripremnim radovima na izgradnji Centra. Zahtjev za ocjenu ekološke prihvatljivosti podnijela je Unisol Kastelica d.o.o. iz Zagreba, sestrinska tvrtka Uni Viridasa koji je nositelj projekta elektrane na šumsku biomasu Viridas Biomass, kapaciteta 9,9 MW, koja već više od godinu dana uspješno radi u gospodarskoj zoni. Riječ je o najvećem hrvatskom kogeneracijskom postrojenju na šumsku biomasu i najvećoj greenfield investiciji u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Projektom Centra predviđena je gradnja osam građevina: četiri sušionice za sušenje drva od kojih će svaka imati osam komora, zatvorena hala sa sortirnicom, nadstrešnica za odlaganje drvne sirovine, upravna zgrada te trafostanica. Također je planirana i hidrantska mreža te toplovod koji će biti spojen na energanu koja se nalazi na susjednoj katastarskoj čestici, a služit će kao izvor eneregije za sušenje drva u sušionicama te grijanje građevina na predmetnoj parceli.
- Na lokaciji smo već krenuli s pripremnim radovima i očekujemo da ćemo do lipnja biti gotovi. Centar za sušenje drva gradi se prema zahtjevu krajnjeg korisnika, a to je Florian grupa, odnosno njihovo društvo Lipovljani Lignum. Centar im je potreban kako bi stvarali dodatnu vrijednost za ostale poslovne aktivnosti koje nisu i neće sve biti koncentrirane u Babinoj Gredi. Ovo im je jedan od bitnih koraka kako bi dobili viši stupanj finalizacije svog drvnog asortimana - pojašnjava članica Uprave Uni Viridasa Sunčica Lalić. Napominje da je talijanska Florian grupa već više od 40 godina prisutna na tržištu drvom i drvnim proizvodima i danas je jedna od tri vodeće tvrtke u hrvatskoj drvnoj industriji. U Babinoj Gredi radit će jedan manji dio svog širokog segmenta poslovanja. U sklopu Florian grupe Hrvatska, Lipovljani Lignum bavi se proizvodnjom lijepljenih elemenata za prozore i vrata, masivnih ploča, te gotovih termo tretiranih podova.
- Naše sestrinsko društvo ovdje nastupa isključivo kao investitor, odnosno kogeneracija koja će davati toplinsku energiju, a krajnji korisnik Lipovljani Lignum projekt će dalje razvijati i otvarati radna mjesta. Investiciji se pristupa etapno, tako da vjerujem da će i prije spomenutog roka dio biti u funkciji. U Babinoj Gredi imat ćemo ogledni primjer u kojem tri, četiri različita projekta sinergijom mogu jako lijepo funkcionirati - zaključuje Lalić.
IZVOR

30-12-2016

Od čega će živjeti? Od 1. siječnja u Babinoj Gredi bez otkupa mlijeka


Od nedjelje, 1. siječnja, vlasnik minimljekare Družba u Babinoj Gredi, Pavo Barić, prestaje otkupljivati mlijeko. Nakon što je krajem prošle godine smanjio proizvodnju sira, sada ju je odlučio potpuno prekinuti. Ta nagla odluka šokirala je dugogodišnje kooperante koji žive isključivo od mljekarstva i kojima je to jedini prihod, a najviše su pogođene obitelji u naselju Kladavcu.
- Ovo mi je bio najtužniji i najteži Božić u životu. Kao grom iz vedra neba na Badnjak nam je stigla obavijest od Pave Barića o obustavi otkupa mlijeka, i to već od Nove godine. U potpunom sam šoku! Nikakvog nagovještaja o tako nečemu nije bilo. Noćima ne spavam od brige kamo s mlijekom jer mi na Kladavcu u posebno smo teškoj situaciji - ispričao nam je Vinko Barić, koji ima 12 krava i trenutačno dnevno proizvodi oko 100 litara mlijeka.

Čekaju na Općinu
Naselje Kladavac sedam je kilometara udaljeno od općinskog središta, smješteno uz šumu, na pola puta između Babine Grede i Prkovaca u Općini Ivankovo. Vinko kaže da su kontaktirali i Vindiju i Meggle, ali nitko od velikih otkupljivača ne želi dolaziti na Kladavac i svakodnevno se u kamionu truskati makadamskom cestom zbog 300-tinjak litara mlijeka.
- Jedino nam preostaje nadati se da ćemo s Vindijom moći dogovoriti da mlijeko vozimo u oko 17 kilometara udaljene Gundince. To selo, za razliku od Babine Grede, ima otkupnu stanicu za male mljekare, gdje oni svakodnevno dovoze svoje mlijeko u veliki laktofriz i kamion ga potom kupi. Ako nas ne prime u Gundincima, ne znam što ćemo, drugog izlaza nemamo osim da rasprodajemo stoku i počnemo živjeti od socijalne pomoći - očajan je kladavački mljekar, koji napominje da ljudi imaju kredite i da su sada na koljenima. Dodaje da je razočaran i izostankom reakcije općinske vlasti koja zatvara oči pred takvim problemima i koja se svojih sumještana sjeti jedino kada treba pokupiti glasove.

Uništila ih politika
Vlasnik minimljekare Družba Pavo Barić jučer nam je rekao da je odlučio napraviti stanku i dobro razmisliti o svemu.
- Nakon 21 godine neprekidnog rada, bez ijednog slobodnog dana, i stalne borbe za tržište s nelojalnom konkurencijom, ali i onima koji mi od samog početka rada podmeću i zatvaraju mljekaru, odlučio sam se malo povući. Mjesec, dva otići ću na godišnji odmor. Moram napraviti neku rekonstrukciju i vidjeti što i kako dalje, hoću li i kada ponovno početi rad i na koji način. Žao mi je tih ljudi od kojih sam otkupljivao mlijeko, posebice su u teškoj situaciji proizvođači s Kladavca, pokušavam pronaći način kako s njima nastaviti suradnju. Ali jednostavno si moram uzeti malo vremena - poručuje Barić.
Ljudi su mu, kaže, u mljekaru svako jutro dovozili mlijeko od sedam do osam sati, a druge otkupljivače moraju satima čekati jer ne znaju kada će naići. Kaže da je situacija u mljekarstvu katastrofalna i nije nimalo optimističan. Tvrdi da se događa upravo ono na što je prije desetak godina i upozoravao, kada su ga mnogi zbog toga dočekivali na nož, a to je da nestaju mali proizvođači i da selo umire - uništila ih je politika.
IZVOR

20-12-2016

Mali proizvođači sira udružuju se i šire pristup tržištu


Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, u suradnji sa Savjetodavnom službom, organizirao je u Babinoj Gredi petodnevnu edukaciju o proizvodnji sira na obiteljskim gospodarstvima za 20-ak polaznika. Cilj je očuvati tradicionalnu, karakterističnu i izvornu proizvodnju sira i članovima OPG-a omogućiti da kroz stručno osposobljavanje unaprijede proizvodnju. Teorijski dio prezentacije odnosio se na zdravlje sireva, kvalitetu mlijeka, osnove sirarstva, tehnologiju prerade, instrumente za preradu i ispravno označavanje proizvoda. U praktičnom dijelu radilo se više vrsta sireva - polutvrdi, škripavac, kuhani, svježi sir, te drugi mliječni proizvodi, kao što su maslac, aromatizirana sirutka i pripravci od svježeg sira. Kao najveći problem proizvođači su istaknuli tržište.

Svatko za sebe

- Imamo na stotine proizvođača, ali svatko radi za svoje osobne potrebe i ljudi jako teško trže svoje domaće proizvode. Zato idemo ka tome da se udružimo i zajedničkim snagama nešto pokrenemo, da ljudi pokušaju od proizvodnje sira živjeti ili bar dobrim dijelom popunjavati svoj kućni budžet - kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ Andrija Matić.
Županija se trudi pomoći proizvođačima u prepoznavanju ključnih procesa proizvodnje i pronalasku načina za plasman proizvoda jer potražnja za sirom premašuje ponudu. Matić napominje da Hrvatska danas potroši više sira nego što ga proizvede i da u tome vidi šansu obiteljskih gospodarstava.
Među polaznicima edukacije bila je i Ana Kesić, koja se već 15 godina bavi proizvodnjom sira. Plasira ga na županjsko tržište, ima svoje stalne kupce i uhodan posao i kaže da je zadovoljna.
- Naši su poljoprivrednici na edukaciji dobili niz različitih informacija, najviše tehnološke prirode, o preradi različitih vrsta sireva, o zakonskoj lekslativi vezano uz objekte koje trebaju imati ako se žele baviti tom proizvodnjom. Zastupljen je bio i dio ekonomskih tema koji je važan za poljoprivredu - kazala je Anđelka Pejaković iz Savjetodavne službe Zagrebačke županije.

Sirarska manifestacija

Edukacija je bila besplatna, a Županija je svim polaznicima dodijelila par bijelih čizama, bijeli radni mantil i bijelu kapu kao simboličnu nagradu za namjeru da proizvode u skladu s prihvatljivim standardima. Vrlo je bitno i to, napominje pročelnik Matić, što polaznici završetkom edukacije stječu dokument kojim su prihvatljiviji za natječaje iz EU izvora, a Županija će, naglasio je, pomoći njihovu kandidaturu. Certifikatom će OPG-ovi podignuti vrijednost svog proizvoda, ali i uspješnost na projektima kojima se namjeravaju prijaviti za dobivanje potpora.
I načelnik Babine Grede Josip Krnić smatra da ljude koje imaju manje OPG-ove treba poticati da ne prodaju mlijeko kao sirovinu, nego da sami rade sir kao dodatni proizvod. Ali da krenu i u proizvodnju začinskog bilja i svega onoga čime ga mogu oplemeniti i od toga proizvoda napraviti brend.
O tome da je Babina Greda, koja u Vukovarsko-srijemskoj županiji prednjači po stočnome fondu, poznata po proizvodnji sira najbolje svjedoči i lani pokrenuta manifestacija Dani kulina i sira. A zbog važnosti proizvodnje i iskazanog velikog interesa proizvođača, Babogredci su prihvatili prijedlog Županije o održavanju samostalne sirarske manifestacije u Babinoj Gredi, koja će od sljedeće godine biti na županijskoj razini.

Babogredci otišli, ideja o mini sirani propala

Upravitelj zadruge “Babogredski feniks” Mato Petričević podsjeća da je postojao dogovoreni projekat o izgradnji mini pogona za preradu sira koji bi koristili svi zadrugari, ali je u dvije godine čak 700 Babogredaca otišlo iz sela i 30 posto ljudi je napustilo postojeću proizvodnju koju su imali.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 > >>