Online novosti (590)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 [19] 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 > >>

23-12-2019

Traženim, ranim urodom šparoga do kupaca u EU

Gospodarska zona Tečine, koja se proteže uz autocestu A3 Zagreb - Lipovac, zamašnjak je gospodarskog razvoja Babine Grede i ogledni primjer kako nekoliko različitih projekata u sinergiji jako dobro funkcioniraju. Investicijski ciklus pokrenut je 2015. puštanjem u rad termoelektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura.Riječ je o investiciji nizozemsko-turskog konzorcija Unit Investment i hrvatske tvrtke Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić, koji su odaslali poruku i drugim investitorima kako je Babina Greda poželjno mjesto za ulaganja. U Tečinama je, odmah uz kogeneracijsko postrojenje, sagrađen i najsuvremeniji i najveći regionalni centar za sušenje drvne građe, vrijedan 7 milijuna eura. Sastoji se od 32 komore za sušenje drvne građe, 2500 četvornih metara zatvorene hale i sortirnice za prosušenu drvnu građu, 1500 "kvadrata" otvorenog natkrivenog skladišta za sirovu građu i upravne zgrade. Cijeli je kompleks ustupljen na korištenje i upravljanje kroz dugogodišnji najam drvnoj industriji Florian radi stvaranja dodatne vrijednosti i višeg stupnja finalizacije drvnog asortimana. Talijanska Florian Grup jedan je od najvećih inozemnih ulagača u hrvatski drvni sektor i proizvodne kapacitete za preradu drvne građe u najvišim stupnjevima finalizacije, a prisutna je u Hrvatskoj više od 20 godina.



- Projektom je postignut željeni sinergijski učinak između kogeneracije i drvne industrije s obzirom da na ovaj način kogeneracijsko postrojenje kroz potrošnju toplinske energije, koja se između ostalog koristi u centru za sušenje drvne građe, zadovoljava uvjet učinkovitosti od minimalno 50 posto. A drvna industrija Florian ovim je projektom dobila nužno potrebnu kariku u lancu stvaranja dodatne vrijednosti koja im je nedostajala između pilana iz kojih dobivaju sirovu građu te njihovih tvornica za obradu finalnih proizvoda u kojima koriste isključivo prosušenu građu – pojašnjava Sunčica Lalić.



Tim je projektom broj osoba zaposlenih u gospodarskoj zoni Tečine zaokružen na 50. Nakon dužeg planiranja i pripreme, ove je jeseni Uni viridas započeo novu investiciju, na zemljištu iza sušarskog centra, gdje će se na 9,5 hektara proizvoditi šparoge. Riječ je o inovativnom projektu, prvom takve vrste u RH.

Preliminarna obrada tla već je napravljena i prva sadnja kreće odmah početkom godine.

- Šparoge smo prepoznali kao proizvod visoke dodatne vrijednosti. Na EU tržištu velika je potražnja za ranim urodom kakav ćemo ovdje imati - zaključuje Lalić.

SURADNJA S BRANITELJSKOM ZADRUGOM
“Upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda grijat će se nasadi šparoga. Takav pristup proizvođačima će omogućiti rani i povećani urod šparoga i prisutnost na stranom tržištu koje potražuje rani urod koji se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti”, ističe Sunčica Lalić. Suradnja za korištenje polovine grijanih površina ugovorena je s braniteljskom zadrugom Babogredski feniks, čime Uni Viridas potvrđuje stalan trud i zalaganje za doprinos zapošljavanju i razvoju lokalne zajednice. Vrijednost investicije je 1,3 milijuna eura. Ugovor s korisnikom za drugu polovinu površina za uzgoj šparoga je pred potisivanjem. U planu su i drugi vrijedni projekti.
IZVOR

---

11-12-2019

Za istraživanje geotermalnih voda odabrani su Gejzir i Geotermalni izvori

Geotermalne vode na području Babine Grede, prema odluci Ministarstva zaštite okoliša i energetike, istraživat će dvije tvrtke - Gejzir d.o.o. Slavonski Brod i Geotermalni izvori d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi.
Dvije ponude
Geotermalno izvorište u tome selu otkrila je INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Nakon što su istraživanja ukazala na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode na području općine, taj je potencijal dugo vremena bio zapostavljen i izvan funkcije. S razvojem modernih tehnologija, ali prije svega svijesti o nužnosti održivog razvoja, spomenuti je potencijal ponovo postao aktualan i uvršten je u sve strateške razvojne dokumente Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije. Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala uvršteni su i u Projekt Slavonija.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije u Ministarstvu navode da su od 23. kolovoza do 9. listopada proveli nadmetanje za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje geotermalnih voda u istražnim prostorima "Babina Greda 1" i "Babina Greda 2" za izdavanje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda u energetske svrhe. Za svaki je zaprimljena po jedna ponuda, koje su, na prijedlog povjerenstva, 24. listopada i prihvaćene. Za istražni prostor "Babina Greda 1", površine 2,6 četvornih kilometara, dozvolu je dobio Gejzir d.o.o. u vlasništvu poduzetnika Dragana Jurilja. Istražni prostor "Babina Greda 2" površine 7,7 kilometara četvornih Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dodijelilo je Geotermalnim izvorima, tvrtki koju su 2013. zajednički osnovale Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda. Posljednjih je godina ta tvrtka poduzela niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu. Izrađena je i studija koja obuhvaća sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i ona je konkretan dokaz postojanja geotermalnog potencijala na ovom prostoru.

Dozvola za istraživanje geotermalnih voda izdaje se na rok potreban za provođenje radova, a najviše na pet godina, uz mogućnost produljenja do dva puta, uz trajanje od najviše 6 mjeseci.

Bušenje u 2021.
Dobivanjem istražnoga prostora Geotermalni izvori kreću u izradu daljnje dokumentacije koja će omogućiti početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode. Istraživanje se provodi izvođenjem naftno-rudarskih istražnih radova i aktivnosti kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta geotermalne vode radi utvrđivanja količine i kakvoće rezervi geotermalne vode te uvjeta eksploatacije.

Općinski načelnik Josip Krnić ističe da je riječ je o golemom prirodnom bogatstvu velike izdašnosti i visoke energetske kvalitete. To je, smatra, neprocjenjiv potencijal za privlačenje investitora i za otvaranje novih radnih mjesta. Bit će u funkciji društveno-ekonomskog razvoja Babine Greda, županije, ali i šire regije.

- U sljedećoj će godini biti izrađena projektna dokumentacija, za koju su znatna početna sredstva osigurana iz EU fondova, a u 2021. trebalo bi krenuti bušenje - pojašnjava. Vjeruje da će bušenje ići relativno brzo, ići će se na veće dubine, a dobiveno saznanje o geotermalnom potencijalu kojim se raspolaže u Babinoj Gredi ponudit će se zainteresiranim ulagačima na tržištu koji su spremni uložiti vlastita sredstva. Voda je, smatra Krnić, sama po sebi jeftin energent i onda je to isplativo.

Najavljuje i uvodnu konferenciju koja će ovih dana biti održana u Babinoj Gredi i na kojoj će javnosti biti prezentiran cijeli projekt istraživanja i eksploatacije geotermalnog potencijala i najavljena izrada dokumentacije.

Gejzir i Geotermalni izvori dužni su u određenom roku izraditi idejni projekt izrade istražne bušotine i dostaviti ga Ministarstvu na suglasnost, ispuniti brojne druge ugovorne obveze te Agenciji za ugljikovodike redovito podnositi izvješća o napretku radova.

KRNIĆ: NEĆE BITI PROBLEM NAĆI INVESTITORE
- Ide se na dubinu bušenja od 3700 metara gdje je očekivana temperatura vode 175 stupnjeva, što je ključno za izgradnju elektrane od 20 megavata, što nam je želja. Od nje kreću i ostali sadržaji, kao što su aquakultura, uzgoj soma, jegulje, staklenici, hladnjače, termalna rivijera, park i drugo. Investicija je u globalu vrlo vrijedna, više od 100 milijuna eura. Kad se bušotine izbuše, duboko sam uvjeren da neće uopće biti problem naći investitore jer i osobno, kao načelnik, već imam kontakte s dosta velikim investicijskim fondovima - kaže Krnić.
IZVOR

---

23-11-2019

Radovi su na 30 dana zatvorili Bačićevu ulicu

Zahuktala se izgradnja poslovno-proizvodne zgrade tvrtke Intermetal d.o.o. Babina Greda, koja je nositelj investicije teške približno deset milijuna eura, a riječ je o tvornici za proizvodnju autodijelova koja će biti otvorena na proljeće. Privremeno je za promet zatvorena Ulica Matije Bačića, od 20. studenoga pa do isteka ugovora (30 radnih dana), zbog izvođenja radova na uređenju slabo nosivog temeljnog sloja na dijelu ulice koja vodi do gradilišta. Na snazi je nova privremena regulacija prometa. Tvornica će proizvoditi autodijelove za TMD iz Gradačca, poznatu grupaciju koja radi s najvećim svjetskim kompanijama u automobilskoj industriji, a otvorit će oko sto radnih mjesta. Pozitivno će se odraziti i na percepciju Babine Grede kao mjesta poželjnog za ulaganje i ugodnog za život.
IZVOR

---

12-11-2019

Babina Greda okreće se vikend-turizmu i tranzitnom turizmu

Početkom lipnja ove godine rad je počela Turistička zajednica Babine Grede s ciljem promocije toga sela kao turističke destinacije, a plan je u suradnji s okolnim općinama cijeli taj kraj turistički što više otvoriti i dokazati da je Slavonija itekako poželjna za posjet, da se ondje ima što vidjeti, doživjeti i okusiti. Zajedničkim nastupom i umrežavanjem, uvjeren je načelnik Josip Krnić, na tom bi se području mogla razviti dobra i prepoznatljiva turistička priča.Jedna od zadaća TZ-a je i stavljanje u funkciju Interpretacijskog centra konjogojstva. Babina Greda je oduvijek bila poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine, a tradiciju i ljubav prema tim plemenitim životinjama Općina je odlučila dići na višu razinu i pretvoriti ih u prepoznatljiv turistički proizvod. Posjetiteljima žele prezentirati bogatu tradiciju i život toga sela. U planu je i osnivanje muzeja, tu je i bogata gastroponuda, prije svega starinskih jela, a sve su to aduti za privlačenje turista, no svakako se, napominje direktorica TZ-a Matea Lukić, trebaju osmisliti i dodatni zanimljivi sadržaji.

Brojne manifestacije
U selu je tijekom godine puno događaja, nadaleko poznatih manifestacija tradicijske kulture, od Konja bijelaca, Dana kulina i sira, Bećarfesta do Stanarskih susreta... te projekata i planova vezanih uz turizam, kojemu se pridaje sve veće značenje.

- Turist bi trebao osjetiti i doživjeti Slavoniju kakva je nekada bila, uživati u gastronomskoj ponudi, uz gostoljubive domaćine koji će im prikazati tradicionalni način života i posebnosti ovog kraja, a Babina Greda oduvijek je bila poznata i po šokačkim stanovima. Trebamo se orijentirati na izletnički vikend-turizam i tranzitni turizam – ističe Lukić.

Najveći je problem nedostatak smještajnih kapaciteta pa se posjetiteljima u Babinoj Gredi trenutačno mogu ponuditi jednodnevni izleti. Svjesni toga da bez kvalitetne turističke infrasturkture, prije svega smještajnih kapaciteta, nema ni ozbiljne turističke priče, organiziran je sastanak sa zaninteresiranim mještanima o pokretanju turističkih djelatnosti. Predstavljene su mogućnosti i fondovi koje mogu koristiti budući pružatelji usluga u turizmu. Glavni je cilj fokusirati se na primarne odrednice toga područja i bazirati se na turizmu ruralnog prostora, gdje posjetitelji mogu doživjeti nešto jedinstveno i autentično, a područje Babine Grede bogato je očuvanom prirodom, što je velika prednost.

Privatni investitori
Općina će poticati i OPG-ove da urede sobe za prihvat gostiju, koje moraju biti registrirane, iznosom od oko 25 tisuća kuna po smještajnoj jedinici. Određeni broj ležajeva, doznajemo od Krnića, bit će osiguran i u sklopu uređenja Mihićevih dvora u centru Babine Grede. Riječ je o privatnom projektu rekonstrukcije starog skladišta za mlin, gdje će investitor urediti devet soba, kušaonicu sira, vina, rakija, restoran, dvoranu i druge sadržaje, a svoj interes prepoznala je i tvrtka ROX, koja će u Babinoj Gredi graditi apartmane i bungalove.

- Babina Greda može biti jedan od primjera da nije uvijek važno more, jer i kontinent ima što ponuditi. Takav oblik turizma doživljava ekspanziju u Europi u posljednjih dvadeset godina zahvaljujući mjerama EU-a namijenjenima oživljavanju ruralnih područja. Putovanja su motivirana boravkom u ruralnom području, a njegove najvažnije karakteristike su mirna sredina, očuvani okoliš, komunikacija s domaćinom, autohtona kuhinja te upoznavanje smirenijeg načina života, a Babina Greda sve to ima - zaključuje Lukić.

Potrebno je, kaže, promovirati turističke manifestacije i privući što više posjetitelja tijekom godine koji će u komunikaciji s ključnim gospodarskim dionicima tog područja steći uvid u mogućnosti destinacije.


TURISTIČKI OTVORITI NASELJE KLADAVAC
Planira se urediti vrijedan prirodni resurs u naselju Kladavac, koje se prostire uz šumu, u svrhu kreiranja infrastrukture za izletište i aktivni odmor u prirodi. “U planu je postavljanje platoa za roštilj, klupa i stolova, sadržaja za djecu te uređenje sportsko-rekreativne infrastrukture za sve stanovnike i posjetitelje koja se može kontinuirano obogaćivati i nadograđivati. Namjera je i uređenje off road i triatlon staze od Kladavca do Babine Grede za rekreativce i za trening u prirodi. Bit će postavljena i turistička signalizacija i interaktivne informativne ploče”, ističe direktorica TZ-a Lukić.

POTICAJ LJUDIMA
Općina će snažno poticati ljude da se otvore i naslone na velike industrije koje će se kumulirati na tom području. “Cilj nam je u OPG-ovima osigurati 50 smještajnih jedinica. Trebamo iskoristiti svoj položaj, od izlaza s autoceste tri su minute do smještaja”, kaže Krnić.
IZVOR

---

10-10-2019

Ministarstvo očekuje još pet milijuna kuna od Općine i Županije

Slučaj dvorana u Babinoj Gredi dobiva novi zaplet. Računica koju su napravili u Ministarstvu znanosti i obrazovanja pokazala je da nema dovoljno novca i dok se ne osiguraju dodatna sredstva, neće krenuti realizacija toga projekta. Smatraju da treba ići s jedinstvenom javnom nabavom i za gradnju i za opremanje dvorane, da se izabere izvođač koji će posao odraditi do kraja, a ne cjepkati ga u dvije faze, što bi opet moglo stvoriti probleme koje nitko ne želi. Da bi se raspisala objedinjena javna nabava za kompletan projekt, moraju biti osigurana sva sredstva, a procijenjena vrijednost gradnje dvorane zajedno s opremom iznosi 30 milijuna kuna s PDV-om. Ministarstvo je osiguralo 19 milijuna kuna, Vukovarsko-srijemska županija (VSŽ) i Općina Babina Greda već su ranije osigurale po tri milijuna kuna i pojavila se potreba za dodatnim sredstvima. Iz Ministarstva su od Županije i Općine zatražili još dodatnih približno pet milijuna kuna kako bi se zatvorila financijska konstrukcija. Informaciju nam je potvrdila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje VSŽ-a, Jadranka Mustapić-Karlić, koja je sa županom Božom Galićem nedavno bila na radnom sastanku u resornome ministarstvu.
Šturo iz Ministarstva
Na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva su nam poslali samo šturi odgovor. "U Ministarstvu je održan sastanak na kojem nas je Županija, koja je voditelj ovog projekta, upoznala s problematikom preprojektiranog projekta. U tijeku su razgovori oko zatvaranja procijenjene financijske konstrukcije takvog projekta. Podsjetimo, sukladno potpisanom sporazumu, nositelj projekta i svih potrebnih aktivnosti je Vukovarsko-srijemska županija, a isti će se sufinancirati sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Općine Babina Greda te Vukovarsko-srijemske županije", stoji u odgovoru.

Županijska pročelnica uvjerava nas da neće biti problem namaknuti dodatna sredstva i tvrdi da će sve potrebno biti i odrađeno.

- Čim se dogovorimo i potpišemo tripartritni sporazum, odmah će biti raspisana javna nabava i za izgradnju i za opremanje dvorane - pojasnila je.

No čini se da ipak neće sve ići tako glatko. Mještani Babine Grede zatečeni su takvim razvojem događaja i pitaju se jesu li to demografske mjere Vlade RH kojima se nastoji mlade zadržati u selu i njihovoj djeci omogućiti jednake uvjete odrastanja kao i u drugim dijelovima Hrvatske.

Krnić: Presedan
Načelnik Josip Krnić ne krije razočarenje i revoltiranost. Kaže da Općina jednostavno nije u mogućnosti osigurati još približno 2,3 milijuna kuna, koliko se od njih traži. Pojašnjava da se općinski vijećnici s tim ne slažu, puno je drugih obveza, izdataka, osniva se i dječji vrtić koji će Općina sufinancirati, a mora osigurati i svoj udio u sufinanciranju gradnje toga objekta.

- Imamo masu stvari koje smo počeli i jednostavno se ne usudimo ići u novi kredit, to je za nas velik izdatak, Općina financijski to nije u mogućnosti podnijeti. Sami bismo sebe ugušili. I nikada se još u Hrvatskoj nije dogodilo takav slučaj, da jedna općina, koja je pri samom dnu ljestvice razvijenosti u Hrvatskoj, s tolikim iznosom sufinancira gradnju školske dvorane - negoduje Krnić.

Prije tri godine Općina je kod HBOR-a digla namjenski kredit od tri milijuna kuna kako bi osigurala svoj udjel u sufinanciranju, platila je troškove obrade kredita i cijelo vrijeme plaća i kamatu na rezervirana sredstava.

Krnić napominje da je Općina već ranije, tijekom priprema za gradnju dvorane, potrošila i vlastitih tri milijuna kuna, platila je za izradu projektne dokumentacije, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, premještanje DVD-a. Sve su to bili poprilični troškovi, i to za dvoranu čija gradnja nije ni počela, a ne zna se ni kada će početi.

“KAO DA NEMA VOLJE DA SE GRADI”
- Kada nam je dolazio župan Božo Galić i kazao da ćemo za dvoranu trebati namaknuti još 1,4 milijuna kuna, prvotno smo bili i pristali. A onda nam je naknadno rečeno da je taj iznos podignut za još 800.000 kuna i da trebamo osigurati dodatnih 2,2 m
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 [19] 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 > >>