Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (452)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 > >>

15-01-2020

Dvorana je "zapela" na 2,3 milijuna kuna


Sporazum o gradnji školske sportske dvorane u Babinoj Gredi je pripremljen. Čim ga potpišu Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda, ide objava natječaja za izbor izvođača radova.

Kako bi se raspisala objedinjena javna nabava za kompletan projekt gradnje i opremanja dvorane, moraju biti osigurana sva sredstva, a procijenjena vrijednost je 30 milijuna kuna s PDV-om. Sporazumom se sve tri strane obvezuju osigurati svoj udjel sufinanciranja - Ministarstvo približno 19 milijuna kuna, a ostatak u jednakim iznosima Županija i Općina.

Građevinska dozvola
Kako doznajemo od pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, Jadranke Mustapić-Karlić, Županija je svoj dio riješila.
- Mi smo uredno odradili sav papirnati dio, konačno je dobivena i građevinska dozvola. Županija je osigurala traženi iznos, 5.294.118 kuna, župan Božo Galić je potpisao očitovanje i poslali smo ga Ministarstvu. Sada se treba očitovati i Babina Greda i potpisujemo sporazum. Mi smo već krenuli u proceduru savjetovanja prije objave natječaja za izbor izvođača radova – pojašnjava pročelnica.

Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda još su 2017. godine osigurale po tri milijuna kuna, no pojavila se potreba za dodatnim sredstvima zbog, kako nam je pojasnila Mustapić-Karlić, proteka vremena i poskupljenja i materijala i usluga. Iz Ministarstva su od Županije i Općine zatražili dodatnih po 2,3 milijuna kuna kako bi se zatvorila financijska konstrukcija.

Babogreci ogorčeni
Načelnik Josip Krnić nam je kazao da je u ponedjeljak dobio prijedlog sporazuma, ali da ne može ništa potpisati jer za to nema odluku Općinskog vijeća. Poručuje da Općina nije u mogućnosti namaknuti još 2,3 milijuna kuna, koliko se od njih traži. Prije tri godine kod HBOR-a uredno je digla namjenski kredit od tri milijuna kuna kako bi osigurala svoj udjel u sufinanciranju i od tada plaća kamatu na rezervirana sredstava, za što su do sada utrošili oko 300 tisuća kuna. Napominje da traženi iznos od dodatnih 2,3 milijuna kuna nije ni uvršten u općinski proračun za 2020. i da se općinski vijećnici ne slažu s novim zaduženjem Općine.


- Dobiveni prijedlog sporazuma stavit ću na dnevni red sljedeće sjednice Općinskog vijeća i neka vijećnici donesu konačnu odluku, ja se ni sa kim neću svađati. Ali još nikada nije zabilježeno da je jedna općina morala dati toliki novac za dvoranu, za kapitalni objekt. Pa 5,3 milijuna kuna je 60 posto našeg godišnjeg proračuna! - uistvrdio je Krnić. Dodaje da imaju puno drugih obaveza, izdataka i potreba, gradi se i dječji vrtić koji i Općina sufinancira, tu su i udruge, život u selu...
Negoduju i mještani i poručuju da je sramotno što se od Općine ponovno traži novac, prebacuje im se loptica i dovodi u situaciju da će oni biti krivi ako gradnja dvorane ne krene, što je, smatraju, poražavajuće i nekorektno prema mještanima, a posebice djeci.

JEDVA SE RIJEŠILI DUGA ZA PLIN I VODU
Načelnik Josip Krnić upozorava da Općina nema odakle namaknuti novac. "Jedva smo se riješili duga za plin i vodu, godinama smo ga otplaćivali. Proračun je u to vrijeme bio 1,6 milijuna kuna, a dug veći od 2,5 milijuna kuna", ističe. Ako bi Općina zbog dvorane išla u novo kreditno zaduženje, mora se ponovno obratiti Ministarstvu financija i tražiti suglasnost Vlade RH. "Neka oni raspišu natječaj, a javna nabava će pokazati cijenu, 30 milijuna kuna je procijenjena vrijednost dvorane, a na natječaju taj iznos može biti i veći i manji", zaključuje.
IZVOR

09-01-2020

U pogonu Družbe meso crne slavonske svinje


Proizvodnja polutvrdih i tvrdih sireva prema provjerenoj, tradicionalnoj recepturi toga kraja trebala se vratiti u Babinu Gredu, a osim domaćega opskrbljivati i tržište Austrije, Njemačke, Švicarske… Tamošnja Mini mljekara Družba d.o.o., trebala je oživiti proizvodnju, a kao jedinoj iz Slavonije, u travnju 2019. odobrena joj je i potpora iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 7.412.500 kuna za opremanje objekta u svrhu prerade mlijeka. No ta će sredstva ipak ostati neiskorištena.



Neiskrišten potencijal

Vlasnik Družbe, poznati babogredski poduzetnik Pavo Barić, kazao nam je da je odustao od projekta zbog nemogućnosti dogovora s poslovnim partnerima iz Zagreba s kojima je trebao zajednički realizirati investiciju. Planirana vrijednost ulaganja bila je 42 milijuna kuna koje su, uz dobivenu potporu, trebali osigurati dijelom iz vlastitih i dijelom iz kreditnih sredstava. Od investicije u mljekarstvu Barić je odustao, ali pogon Družbe u Babinoj Gredi koji je sagradio još prije 25 godina, kada se iz Njemačke odlučio vratiti u svoje rodno selo i ušteđevinu uložiti u obiteljski posao, ipak neće zjapiti prazan. Preradu mlijeka i proizvodnju sira ondje će uskoro zamijeniti prerada mesa od crne slavonske svinje iz domaćeg uzgoja. Naime, prije nekoliko godina Barić se uz mljekarstvo upustio u novi biznis, za koji vjeruje da ima velikog potencijala i da nije dovoljno iskorišten, a mogao bi oživiti Slavoniju. Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje u naselju Kladavcu, udaljenom sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu, i ondje je trenutačno oko 500 jedinki.

Oživiti šljivike

Svinje kolje u klaonici u Cerni i svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Pogon mini mljekare u Babinoj Gredi uz određene preinake prilagodit će potrebama prerade mesa, čiju kvalitetu kupci sve više prepoznaju i koje, uvjeren je Barić, ima budućnost. Ondje će u početku zaposliti četvero - petero ljudi.


- Tehnološki projekt je izrađen, HACCP je završen, papirnato je sve riješeno i sada sve to šaljem u ministarstvo - kaže Barić. Uz vlastiti uzgoj, organizirat će i kooperantsku proizvodnju.


- Radit ćemo s ljudima koji žele iskoristiti svoje šljivike i ondje držati 50 do 100 komada crnih slavonskih svinja, uzgajati ih na otvorenom bez koncentrata, znači isključivo domaći uzgoj. Mi ćemo ih otkupljivati po poštenoj cijeni, prerađivati i plasirati na tržište - ističe. Plan je godišnje preraditi bar 1500 svinja. Radit će tradicionalne suhomesnate slavonske proizvode, butove će odvoziti i sušiti u Dalmaciji, a prema kupcima će ići i s programom svježeg mesa.
Na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu Barić se 2018. okitio zlatom u kategoriji dimljenog pršuta i dokazao kvalitetu svojih proizvoda.

DOGOVORIO OD UZGOJA DO KUPACA
Barić je zaokružio cijelu priču, sve je dogovoreno i riješeno, od uzgoja, prerade, distribucije do kupaca. "Dosta nam je tražen pršut i domaća slanina, kobasica, kulenjača. Planiram oživiti i kulin, tu računamo na veće količine. A imamo ekskluzivne restorane u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu koji žele kupovati i određene dijelove svježeg mesa", kaže. Ističe da je na tržištu Dalmacije prisutan više od 20 godina. Za distribuciju robe zadužena je tvrtka u Splitu i ima nekoliko stotina trgovina u koje može plasirati svoje domaće suhomesnate proizvode.
IZVOR

23-12-2019

Traženim, ranim urodom šparoga do kupaca u EU


Gospodarska zona Tečine, koja se proteže uz autocestu A3 Zagreb - Lipovac, zamašnjak je gospodarskog razvoja Babine Grede i ogledni primjer kako nekoliko različitih projekata u sinergiji jako dobro funkcioniraju. Investicijski ciklus pokrenut je 2015. puštanjem u rad termoelektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura.Riječ je o investiciji nizozemsko-turskog konzorcija Unit Investment i hrvatske tvrtke Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić, koji su odaslali poruku i drugim investitorima kako je Babina Greda poželjno mjesto za ulaganja. U Tečinama je, odmah uz kogeneracijsko postrojenje, sagrađen i najsuvremeniji i najveći regionalni centar za sušenje drvne građe, vrijedan 7 milijuna eura. Sastoji se od 32 komore za sušenje drvne građe, 2500 četvornih metara zatvorene hale i sortirnice za prosušenu drvnu građu, 1500 "kvadrata" otvorenog natkrivenog skladišta za sirovu građu i upravne zgrade. Cijeli je kompleks ustupljen na korištenje i upravljanje kroz dugogodišnji najam drvnoj industriji Florian radi stvaranja dodatne vrijednosti i višeg stupnja finalizacije drvnog asortimana. Talijanska Florian Grup jedan je od najvećih inozemnih ulagača u hrvatski drvni sektor i proizvodne kapacitete za preradu drvne građe u najvišim stupnjevima finalizacije, a prisutna je u Hrvatskoj više od 20 godina.



- Projektom je postignut željeni sinergijski učinak između kogeneracije i drvne industrije s obzirom da na ovaj način kogeneracijsko postrojenje kroz potrošnju toplinske energije, koja se između ostalog koristi u centru za sušenje drvne građe, zadovoljava uvjet učinkovitosti od minimalno 50 posto. A drvna industrija Florian ovim je projektom dobila nužno potrebnu kariku u lancu stvaranja dodatne vrijednosti koja im je nedostajala između pilana iz kojih dobivaju sirovu građu te njihovih tvornica za obradu finalnih proizvoda u kojima koriste isključivo prosušenu građu – pojašnjava Sunčica Lalić.



Tim je projektom broj osoba zaposlenih u gospodarskoj zoni Tečine zaokružen na 50. Nakon dužeg planiranja i pripreme, ove je jeseni Uni viridas započeo novu investiciju, na zemljištu iza sušarskog centra, gdje će se na 9,5 hektara proizvoditi šparoge. Riječ je o inovativnom projektu, prvom takve vrste u RH.

Preliminarna obrada tla već je napravljena i prva sadnja kreće odmah početkom godine.

- Šparoge smo prepoznali kao proizvod visoke dodatne vrijednosti. Na EU tržištu velika je potražnja za ranim urodom kakav ćemo ovdje imati - zaključuje Lalić.

SURADNJA S BRANITELJSKOM ZADRUGOM
“Upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda grijat će se nasadi šparoga. Takav pristup proizvođačima će omogućiti rani i povećani urod šparoga i prisutnost na stranom tržištu koje potražuje rani urod koji se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti”, ističe Sunčica Lalić. Suradnja za korištenje polovine grijanih površina ugovorena je s braniteljskom zadrugom Babogredski feniks, čime Uni Viridas potvrđuje stalan trud i zalaganje za doprinos zapošljavanju i razvoju lokalne zajednice. Vrijednost investicije je 1,3 milijuna eura. Ugovor s korisnikom za drugu polovinu površina za uzgoj šparoga je pred potisivanjem. U planu su i drugi vrijedni projekti.
IZVOR

11-12-2019

Za istraživanje geotermalnih voda odabrani su Gejzir i Geotermalni izvori


Geotermalne vode na području Babine Grede, prema odluci Ministarstva zaštite okoliša i energetike, istraživat će dvije tvrtke - Gejzir d.o.o. Slavonski Brod i Geotermalni izvori d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi.
Dvije ponude
Geotermalno izvorište u tome selu otkrila je INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Nakon što su istraživanja ukazala na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode na području općine, taj je potencijal dugo vremena bio zapostavljen i izvan funkcije. S razvojem modernih tehnologija, ali prije svega svijesti o nužnosti održivog razvoja, spomenuti je potencijal ponovo postao aktualan i uvršten je u sve strateške razvojne dokumente Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije. Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala uvršteni su i u Projekt Slavonija.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije u Ministarstvu navode da su od 23. kolovoza do 9. listopada proveli nadmetanje za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje geotermalnih voda u istražnim prostorima "Babina Greda 1" i "Babina Greda 2" za izdavanje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda u energetske svrhe. Za svaki je zaprimljena po jedna ponuda, koje su, na prijedlog povjerenstva, 24. listopada i prihvaćene. Za istražni prostor "Babina Greda 1", površine 2,6 četvornih kilometara, dozvolu je dobio Gejzir d.o.o. u vlasništvu poduzetnika Dragana Jurilja. Istražni prostor "Babina Greda 2" površine 7,7 kilometara četvornih Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dodijelilo je Geotermalnim izvorima, tvrtki koju su 2013. zajednički osnovale Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda. Posljednjih je godina ta tvrtka poduzela niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu. Izrađena je i studija koja obuhvaća sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i ona je konkretan dokaz postojanja geotermalnog potencijala na ovom prostoru.

Dozvola za istraživanje geotermalnih voda izdaje se na rok potreban za provođenje radova, a najviše na pet godina, uz mogućnost produljenja do dva puta, uz trajanje od najviše 6 mjeseci.

Bušenje u 2021.
Dobivanjem istražnoga prostora Geotermalni izvori kreću u izradu daljnje dokumentacije koja će omogućiti početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode. Istraživanje se provodi izvođenjem naftno-rudarskih istražnih radova i aktivnosti kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta geotermalne vode radi utvrđivanja količine i kakvoće rezervi geotermalne vode te uvjeta eksploatacije.

Općinski načelnik Josip Krnić ističe da je riječ je o golemom prirodnom bogatstvu velike izdašnosti i visoke energetske kvalitete. To je, smatra, neprocjenjiv potencijal za privlačenje investitora i za otvaranje novih radnih mjesta. Bit će u funkciji društveno-ekonomskog razvoja Babine Greda, županije, ali i šire regije.

- U sljedećoj će godini biti izrađena projektna dokumentacija, za koju su znatna početna sredstva osigurana iz EU fondova, a u 2021. trebalo bi krenuti bušenje - pojašnjava. Vjeruje da će bušenje ići relativno brzo, ići će se na veće dubine, a dobiveno saznanje o geotermalnom potencijalu kojim se raspolaže u Babinoj Gredi ponudit će se zainteresiranim ulagačima na tržištu koji su spremni uložiti vlastita sredstva. Voda je, smatra Krnić, sama po sebi jeftin energent i onda je to isplativo.

Najavljuje i uvodnu konferenciju koja će ovih dana biti održana u Babinoj Gredi i na kojoj će javnosti biti prezentiran cijeli projekt istraživanja i eksploatacije geotermalnog potencijala i najavljena izrada dokumentacije.

Gejzir i Geotermalni izvori dužni su u određenom roku izraditi idejni projekt izrade istražne bušotine i dostaviti ga Ministarstvu na suglasnost, ispuniti brojne druge ugovorne obveze te Agenciji za ugljikovodike redovito podnositi izvješća o napretku radova.

KRNIĆ: NEĆE BITI PROBLEM NAĆI INVESTITORE
- Ide se na dubinu bušenja od 3700 metara gdje je očekivana temperatura vode 175 stupnjeva, što je ključno za izgradnju elektrane od 20 megavata, što nam je želja. Od nje kreću i ostali sadržaji, kao što su aquakultura, uzgoj soma, jegulje, staklenici, hladnjače, termalna rivijera, park i drugo. Investicija je u globalu vrlo vrijedna, više od 100 milijuna eura. Kad se bušotine izbuše, duboko sam uvjeren da neće uopće biti problem naći investitore jer i osobno, kao načelnik, već imam kontakte s dosta velikim investicijskim fondovima - kaže Krnić.
IZVOR

23-11-2019

Radovi su na 30 dana zatvorili Bačićevu ulicu


Zahuktala se izgradnja poslovno-proizvodne zgrade tvrtke Intermetal d.o.o. Babina Greda, koja je nositelj investicije teške približno deset milijuna eura, a riječ je o tvornici za proizvodnju autodijelova koja će biti otvorena na proljeće. Privremeno je za promet zatvorena Ulica Matije Bačića, od 20. studenoga pa do isteka ugovora (30 radnih dana), zbog izvođenja radova na uređenju slabo nosivog temeljnog sloja na dijelu ulice koja vodi do gradilišta. Na snazi je nova privremena regulacija prometa. Tvornica će proizvoditi autodijelove za TMD iz Gradačca, poznatu grupaciju koja radi s najvećim svjetskim kompanijama u automobilskoj industriji, a otvorit će oko sto radnih mjesta. Pozitivno će se odraziti i na percepciju Babine Grede kao mjesta poželjnog za ulaganje i ugodnog za život.
IZVOR

<< < 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 > >>