Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (582)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>

11-02-2024

Kožušar i gajdaš Ivan od djedova je naslijedio dvije neobične ljubavi


Nekada cijenjeni kožušarski zanat u Hrvatskoj gotovo da više i ne postoji. Iznimka je učitelj Ivan Ilišević iz Slavonskog Broda, koji čuva od zaborava slavonsku šokačku baštinu. Ovaj majstor drevnih zanata bavi se upravo izradom kožuha, tradicijskih ogrtača od ovčje ili janjeće kože s runom iznutra. Uz to, Ivan je i jedan od malobrojnih preostalih svirača tradicijskih instrumenata – gajdi, dvojnice, diplice i dude.

Radi kao nastavnik povijesti i zemljopisa u Osnovnoj školi Đure Pilara, ali rođen je i odrastao u Babinoj Gredi, tipičnom slavonskom šokačkom selu nedaleko od Županje, gdje je tradicija sastavni dio života.


– Narod bez kulture i identiteta nije narod. Ako izgubimo svoju kulturu, mi automatski gubimo i svoj identitet. Kožusi i gajde moj su odmor za dušu nakon napornog posla. Najviše volim zasvirati navečer. Dok su moje tri kćeri bile male, i one su pjevale uz gajde – govori Ilišević.


Dolaskom u Slavonski Brod Ilišević je shvatio da djeca u gradu puno manje znaju o tradiciji i običajima nego na selu i tražio je način kako im prenijeti svoje znanje. Izrada kožuha kod njega je obiteljska tradicija. Njegovi su preci u Babinu Gredu došli još u 17. stoljeću, a istraživanjem u crkvenim spomenicama i mjesnoj župi otkrio je da su po djedovoj liniji manje-više svi bili obrtnici. Jedan je bio kožušar, drugi kabaničar, treći opančar, četvrti salar, peti kolar. Tim zanatima bavili su se sve do Drugog svjetskog rata, a onda su po završetku rata, budući da su bili njemačkog podrijetla, dobrim dijelom stradali u logorima. Nakon dvije generacije Ilišević je odlučio obnoviti tradiciju izrade kožuha, ali prvenstveno za sebe i svoju obitelj, jer za više nema slobodnog vremena.

– Cilj mi je bio napraviti sve pršnjake koji se nalaze na prostoru današnje Slavonije, gdje je svako selo bilo specifično po svojim ukrasima – govori Ilišević pokazujući nam pritom jedan pršnjak koji je vezan za županjsku Posavinu, točnije za selo Bošnjake. Ono po čemu se bošnjački razlikuje od svih ostalih jest što ima hrvatski grb. Zbog toga mu je upravo on jedan od najdražih, ističe, dodajući kroz smijeh kako bi ga se njegovi Babogredci odrekli kada bi čuli kako hvali narodnu nošnju susjednog sela.

Drugi pršnjak koji nam je pokazao i koji također rado nosi ima karakterističnu crveno-zelenu boju i vezan je za vinkovački kraj, dok onaj "svoj", babogredski, nije mogao izložiti s obzirom na to da je u tijeku sezona pokladnog jahanja pa ga je posudio.

Navodi kako je riječ o zahtjevnom poslu kojim se u Hrvatskoj danas više nitko ne bavi.

– Najveći problem je što više nemate materijala od kojeg se izrađuju. Za ovakve kožuhe potrebno vam je janjeće krzno, koje prvo morate dobro uštaviti, a to je dosta dugotrajan proces neugodnog mirisa. Kad se janje zakolje, onda morate tu kožu prvo staviti u slanu tekućinu da bi se odvojila masnoća. Nakon toga se skiseli pa se dodaje šišarka. Onda dolazi bojenje i dobiva se ova smeđa boja – objašnjava 42-godišnjak.


Najstariji instrument

Što se tiče sviranja, jedna od njegovih prvih ljubavi su gajde. Mnogi ne znaju da su gajde zapravo najstariji instrument na prostoru Slavonije i jedan od najstarijih instrumenata općenito. Gajdaša je danas jako malo jer mladi kada požele naučiti svirati neki instrument gledaju da to bude neki na kojemu će moći zaraditi. Na gajdama je to nemoguće. Specifične su po tome što se najčešće sviraju samo u dva tonaliteta, E i D, ali i po zahtjevnoj tehnici puhanja i ispuhivanja zraka. Iliševiću je za to trebalo godinu dana.

On ih svira za svoju dušu, svaki dan pomalo te ponekad za potrebe nekih javnih događaja u školi.

– Nijedni svatovi, nijedno okupljanje, nijedno kolo poslije mise nije se moglo održati bez gajdaša – govori Ivan.

Oduvijek je imao želju naučiti svirati gajde. S obzirom na to da u njegovu selu nije bilo gajdaša, prilika mu se ostvarila odlaskom na studij u Zagreb. Tada je otišao u nacionalni folklorni ansambl Lado gdje je uz solista Stjepana Večkovića, jednog od malobrojnih preostalih izrađivača gajdi, naučio svirati svoj omiljeni instrument.

– Ispočetka mi nije bilo lako. Stjepan bi nam dao note, a ja mu kažem da ne poznajem note jer nisam išao u glazbenu školu. No ipak me podržao jer je vidio da imam dobar sluh tako da sve što sviram, sviram po sluhu – govori Ilišević.


IZVOR

13-12-2023

Nastava i u zbornici, u hodniku, predvorju


Na području županjske Posavine još se otklanjaju posljedice nezapamćenog olujnog nevremena koje je sredinom srpnja u dva navrata poharalo Vukovarsko-srijemsku županiju, a velike je materijalne štete nanijelo i u školama. Stradala su krovišta, a zbog prodiranja vode došlo je i do oštećenja unutarnjeg prostora, školske opreme i inventara. Među njima je i Osnovna škola Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi, gdje su štete procijenjene na više od 300 tisuća eura. Sanacija školske zgrade i dalje traje, a potpuni završetak očekuje se tek u veljači ili ožujku sljedeće godine.

Radove izvodi tvrtka Planum-građenje iz Vukovara, a podijeljeni su u dvije faze. Prva je bila sanacija krova, i ona je završena. Uklonjena je kupola od pleksiglasa i napravljena je rekonstrukcija krova u tom dijelu. Proteklih je godina, napominje ravnateljica Đurđica Babić, stvarala velike probleme jer je u naletu jakog vjetra i olujnog nevremena tri puta letjela s krova i svaki je put zbog nje škola bila poplavljena.

Obnova krova bila je prioritet, a početkom studenoga počela je druga faza sanacije školske zgrade. Na red su došli unutarnji radovi - demontaža postojećih podnih obloga, uklanjanje lamperije na katu, struganje oštećenih dijelova boje sa zidova i stropova, žbukanje zidova, soboslikarsko-ličilački radovi, elektrotehnički radovi... Parketi su uklonjeni i bit će zamijenjeni vinilnim podom, koji je posebno izdržljiv jer je izrađen od više slojeva, a poznat je i po otpornosti na vlagu. Izvođenje navedenih radova onemogućuje normalno održavanje nastave, pa se nastavnici i učenici prilagođavaju situaciji i pronalaze alternativna rješenja. Škola radi u dvije smjene i sve su raspoložive učionice uvijek zauzete.

- Trenutačno smo bez pet učionica i bez četiri kabineta, nemamo kabinetsku nastavu i jako smo prostorno ograničeni. Informatiku i izborni strani jezik imamo u školskom hodniku i u uredima - potvrđuje nam ravnateljica. Neke izvannastavne aktivnosti nemaju se gdje održavati. Učionica mladih tehničara stradala je, opremu su srećom uspjeli sačuvati, ali sada nemaju gdje postaviti ni računala ni strojeve ni 3D printere. Nastava informatike je u hodniku na tabletima i laptopima jer je stradala i učionica informatike. Sada je, priznaje, postalo već pomalo i zamorno i teško, jer je u holu, koji su koristili za priredbe i za odmore, sada školski namještaj i doslovno se nemaju gdje okrenuti. Djeci su prepustili i zbornicu za nastavu, a učitelji budu u knjižnici, koja je pretvorena u improviziranu zbornicu. I ondje je podignut parket, ali to im je jedini prostor gdje trenutačno mogu biti.

Uz pročelje zgrade postavljene su skele, djeci je otežan ulazak u školu, tim više što je zgrada smještena odmah uz prometnu cestu.

MORAMO BITI STRPLJIVI I ČEKATI
- Kada smo ljetos vidjeli razmjere štete, bili smo svjesni da će radovi potrajati - to je bila viša sila. Moramo biti strpljivi i čekati da se sanacija zgrade završi. Najvažnije je da se radovi kvalitetno obave i da se vratimo u normalu, da ponovno imamo kabinetsku nastavu, da se sve izborne i izvannastavne aktivnosti mogu normalno održavati - kaže ravnateljica.

Napreduju radovi i na gradnji školske sportske dvorane, koja bi u travnju 2024., u povodu proslave Dana Općine i Dana škole, trebala biti svečano otvorena. U tijeku je opremanje.
IZVOR

17-11-2023

Dinamo pobijedio 9:0 u prijateljskoj utakmici


NOGOMETAŠI Dinama svojim su dolaskom i prijateljskom utakmicom uveličali 100. rođendan NK Šokadije iz Babine Grede i ujedno obilježili Svjetski dan prijevremeno rođene djece. Momčad Sergeja Jakirovića protiv amatera iz Međužupanijske nogometne lige Osijek-Vinkovci slavila je 9:0.

Josip Drmić postigao je hat-trick i tako potvrdio epitet Dinamovog napadača za male utakmice jer je dosad hat-trickom počastio još Rudeš u HNL-u i Oriovac u Kupu. Protiv snažnijih protivnika nema ga na terenu, trenutno je čak četvrti napadač Dinama iza Petkovića, Kulenovića i Emrelija.

Osim Drmića, Tibor Halilović zabio je dvaput, dok su po jedan gol dodali Takuro Kaneko, Antonio Marin, Deni Jurić i Sandro Kulenović. Dinamova delegacija, predvođena trenerom Jakirovićem i predsjednikom Barišićem, prije utakmice položila je vijenac na Memorijalnom groblju u Vukovaru.
IZVOR

09-09-2023

s. M. Gabrijela od Srca Isusova na Malu Gospu položila svoje privremene redovničke zavjete


Sisački biskup Vlado Košić predslavio je na blagdan Male Gospe u samostanskoj crkvi Srca Isusova u Lasinji svečano misno slavlje tijekom kojeg je svoje privremene redovničke zavjete položila s. Marija Gabrijela od Srca Isusova (Katarina Đukić).

U koncelebraciji su bili domaći župnik Silvio Eljuga, duhovnik sestara Hrvoje Špehar te više svećenika. Uz sestre iz samostana, slavlju su nazočili i rodbina i prijatelji zavjetovanice iz Osijeka i Babine Grede.

Na početku je biskup čestitao s. Mariji Gabrijeli, poručivši kako je ovo velik događaj ne samo za ovu zajednicu, već i za čitavu Crkvu koja je bogatija za jednu sestru reda koji osobito moli za duhovna zvanja i svećenike.

Progovorivši o blagdanu Rođenja Marijinog, biskup je ustvrdio kako je upravo Blažena Djevica Marija osobit uzor redovnicama.

- Kada se rodila mala Katarina te su je otac i majka primili u naručje, zasigurno su se pitali što će biti od nje. Sazrijevši, ona je odlučila otići u samostan i to u ovaj Red sestara kćeri Srca Isusova. Ta je odluka vjerojatno mnoge iznenadila, izazvala mnoga pitanja, ali najvažnije je da je donijela mir u njenom srcu. Tako smo čuli u Zbornoj molitvi da je i rođenje Marijino učvrstilo mir. To je i ime koje se Bogu daje, On je Mir naš. Tako kaže Pavao u Poslanici Rimljanima da je Krist naš Mir, onaj koji je sve nas pomirio s Bogom Ocem svojim i koji nam je donio spasenje. Marija je bila ta posrednica bez koje Krist ne bi mogao doći među nas ljude i postati čovjek. Sin Božji, vječna Božja Riječ, postao je čovjek po pristanku jedne ljudske osobe, Djevice Marije koja je rekla: "Neka mi bude." Prihvativši Božju ponudu, upisala se u povijest spasenja i postala zauvijek nezaobilazna u našem odnosu prema njenom Sinu, našem Spasitelju - kazao je biskup Košić.

U nastavku je razmatrao o malenosti i poniznosti, istaknuvši koliko je važno da se čovjek pred ljudima i Bogom ne oholi, nego da bude na sliku Isusovu, koji je sam sebe ponizio.

- Postao je jednak nama u svemu osim u grijehu, a prvo poniženje bilo je njegovo utjelovljenje. Doista, ponizio se time što je napustio božansku slavu, što se sakrio u ljudskom obličju i što je sam sebe lišio božanstva i postao nam jednak, tako da ga nisu mogli prepoznati osim oni koji su uzvjerovali. Zato je i rekao: "Blago onima koji se ne sablazne nada mnom", jer doista, moguće se o Isusa i sablazniti. On je bio običan čovjek koji se kretao po židovskim gradovima i selima i propovijedao te su se mnogi pitali kakav je to novi prorok. U zavičaju ga nisu poštovali te tamo nije učinio nijedno čudo jer oni nisu imali vjere. I vi, drage sestre, pazite da ne upoznate Isusa toliko da vam postane običan, da ne vidite u njemu tu jednu veličinu i posebnost. On jest običan i došao je kao malen čovjek među nas, ali je i Sin Božji. To se može vidjeti samo očima vjere, očima koje je imala i Blažena Djevica Marija - zaključio je biskup.

Na kraju, biskup je još jednom čestitao sestri, nakon čega je s. Marija Gabrijela od Presvetog Srca položila svoje privremene redovničke zavjete.
IZVOR

08-09-2023

Babinoj Gredi odobren europski novac za kanalizaciju


Babina Greda je konačno pred realizacijom jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata - gradnjom kanalizacije - koja će znatno podići kvalitetu življenja mještana u toj općini, unaprijediti uvjete rada industrijskih pogona i riješiti problem onečišćenja prirode. U petak je u Zagrebu, u okviru svečanosti kojom su Hrvatske vode obilježile 147. obljetnicu organiziranog upravljanja vodama u RH, općinski načelnik Josip Krnić potpisao ugovor o sufinanciranju izgradnje javne vodoopskrbe i odvodnje (kanalizacije) u ukupnoj vrijednosti 15 milijuna eura za 36 kilometara mreže i 1,85 milijuna eura za pročistač. Dodijeljena su ukupno 22 ugovora ukupne vrijednosti 227 milijuna eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.


TRUD I ČEKANJE SE ISPLATILO

Krnić ne krije zadovoljstvo i radost i ističe da ovaj vrlo vrijedan projekt, za koji su se zalagali godinama i na čiju se potrebu ukazuje svakodevno, konačno pred ostvarenjem, što će za cijelo selo mnogo značiti, a potpisivanje ugovora o sufinanciranju nazvao je povijesnim danom za Babinu Gredu. "Otkad sam došao na mjesto načelnika, prije 14 godina, intenzivno razmišljam o gradnji kanalizacije. U Općini smo poduzimali sve što je bilo u našoj moći. Više od milijun kuna uložili smo u pripremu projektne dokumentacije i tek su se sada stvorili potrebni preduvjeti za početak gradnje. Trajalo je dugo, ali se trud isplatio. Zahvaljujem svima koji su se zauzeli da dođemo do našega cilja, prije svega Vinkovačkom vodovodu i kanalizaciji (VVK), koji su i kandidirali ovaj projekt i direktoru Mariu Komšiću, Hrvatskim vodama koje su ga prihvatile, Vladi RH, Vukovarsko-srijemskoj županiji, a puno nam je pomogao i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić", kazao je Krnić. Posebne zahvale uputio je općinskim vijećnicima i predsjednicima Vijeća koji su, naglašava, godinama zdušno i predano radili, zajednički se zalagali za boljitak sela, a svi, ustvrdio je, s istim ciljem – da Babina Greda bude kulturna seoska metropola Slavonije. Vjeruje da će radovi krenuti početkom 2024. godine, a rok završetka bit će 24 mjeseca od uvođenja izvođača u posao. Konačan iznos investicije bit će poznat nakon provedenog postupka javne nabave. Projekt će sa 70 posto sredstava financirati EU, 20 posto bit će nacionalna sredstva, a 10 posto mora osigurati Općina. "Ovo je za nas veliki financijski zalogaj, ali nekako ćemo izgurati, naći ćemo načina", zaključuje.

GOLEMA ULAGANJA U BABINU GREDU
Izgradnjom kanalizacije konačno će biti kvalitetno riješen problem zbrinjavanja otpadnih voda koje se prikupljaju u septičkim jamama čiji je kapacitet premalen. Otpadne se vode, u kojima su i deterdženti iz perilica rublja, dijelom izlijevaju po površini terena i vrlo često bivaju ispuštene u melioracijske i/ili prometne kanale, što negativno utječe na okoliš i predstavlja realnu opasnost od zagađenja površinskih i podzemnih voda, kao i izvor opasnosti za zdravlje ljudi.
Na proljeće će u Babinoj Gredi biti završena školska sportska dvorana, općinski trg s parkom i šetnicom, Dom kulture, krenut će gradnja kanalizacije, očekuje se i početak gradnje nove energane kod geotermalnog izvorišta...”Sa svim tim ulaganjima i drugim privatnim investicijama do kraja 2025. godine u Babinu Gredu će biti uloženo više od 200 milijuna eura”, poručio je Krnić.
IZVOR

<< < 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>