Online novosti (583)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 [22] 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>

19-02-2019

Posavska večera čuva veze raseljenih Hrvata

U Babinoj Gredi održana je tradicionalna Posavska večera, pokrenuta na inicijativu mještana koji svoje korijene vuku iz bosanske Posavine, a uz potporu načelnika Općine Josipa Krnića i zamjenika župana Vukovarsko-srijemske županije Josipa Dabre.

U svome pozdravnom govoru, zamjenik župana Dabro poželio je dobrodošlicu gostima te ih pozvao da se u Vukovarsko-srijemskoj županiji osjećaju ugodno i dobrodošlo, "kao svoji na svome". "Na dvije obale rijeke Save zajednički život stoljećima povezuje naše dvije zemlje i narod u njima, i stoga je potrebno da se držimo zajedno", kazao je Dabro te dodao: "Ovakve večere i zabave idealna su prilika da pjesmom i plesom srušimo granice i premostimo daljine, osnažimo suradnju, potvrdimo zajedništvo te i na ovaj način damo svoj doprinos povezivanju hrvatskog naroda, raseljenog bilo gdje po svijetu. U ovom ubrzanom vremenu pokazali ste kako je moguće odvojiti vrijeme i posvetiti ga važnim stvarima i dragim ljudima, u konačnici posvetiti ga jedni drugima."

Kao svijetli primjer onih koji i danas njeguju i čuvaju veze iseljene i matične zemlje istaknuti su franjevci, među kojima se osobito ističe plehanski gvardijan fra Anto Tomas, koji je došao s KUD-om ‘‘Napredak‘‘ iz Odžaka. Uz goste i domaćine, zaljubljenike u narodni ples i pjesmu, na Posavskoj večeri okupili su se brojni sudionici, a tradicija se iduće godine zasigurno nastavlja.
IZVOR

---

13-02-2019

“Geotermalni izvori” traže istražni prostor za bušenje

Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala strateški je projekt Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije i smjernica razvoja toga kraja. Uvršten je i u Projekt "Slavonija" koji bi trebao pridonijeti razvoju pet slavonskih županija i oživiti istok Hrvatske.

Iako se o geotermalnom izvoru u Babinoj Gredi govori već godinama, pa se i mještani već znaju našaliti na vlastiti račun i reći “o‘ladit će nam se voda dok pokrenemo geotermalni izvor”, priča ide u dobrom smjeru i konačno su uklonjene zakonodavne barijere. Usvajanjem nekoliko bitnih zakona stekao se okvir na temelju kojega će "Geotermalni izvori" d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi zatražiti pravo na istražni prostor za početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode u tome selu. Tvrtku su 2013. zajednički osnovale Općina i Županija radi razvoja geotermalnog potencijala. Izvor je otkrila INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Provedena istraživanja ukazala su na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode, no taj je potencijal dugo vremena bio zapostavljen.

Studija konkretan dokaz
"Geotermalni izvori" poduzeli su niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu kako bi se utvrdilo stvarno stanje i što sve nedostaje za početak realizacije projekta. U suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima iz INA-e, utvrđeno je da postojeći podaci čine dobru osnovu, ali da nisu dostatni za početak eksploatacije te je nužno provođenje dodatnih istraživanja.

- U sljedećih tjedan ili dva podnijet ćemo zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i energetike za raspisivanjem natječaja za istražni prostor. Kada prikupi sva potrebna mišljenja od ostalih resornih tijela, Ministarstvo će ga raspisati – pojašnjava mr. sc. Saša Dević, direktor "Geotermalnih izvora".

Izrađena je i studija koja obuhvaća sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i bit će sastavni dio spomenutoga zahtjeva.

- Studija nam je konkretan dokaz postojanja geotermalnog potencijala na ovom prostoru. Prvi pokazatelj su bila prije više od 30 godina obavljena istraživanja INA-e, koja su donekle bila dokumentirana. Ova je studija sada sve to puno preciznije obradila, interpretirala i pokazala postojanje potencijala – ističe Dević.

Napravljena je kako bi se minimizirao rizik kod bušenja jer trošak je ogroman, riječ je o desetcima milijuna kuna.

Moguće razne namjene
- Kada se ide bušiti na dva, tri ili četiri kilometra, nikada ne možete znati što dolje ima dok ne probušite, ali prema svim dostupnim podatcima za sada to su temperature i količine koje omogućavaju upotrebu vode za razne namjene, od proizvodnje električne energije pa naniže. S hlađenjem vode mijenja se i vrsta upotrebe. Kada su to temperature od 170 do 80 stupnjeva, voda se koristi u elektrani, od 80 stupnjeva naniže može ići za bilo kakve procesne industrije, za sušare, grijanje staklenika... – pojašnjava.

Dević očekuje da će sve procedure biti završene do jeseni. Ako tvrtka prođe na natječaju, na koji se mogu javiti i drugi zainteresirani prijavitelji, i dobije pravo na istražni prostor, kreće se u izradu daljnje dokumentacije. Istraživanja se trebaju provesti u zakonskom roku od pet godina. Za taj se zahtjevan posao treba osigurati i specijalizirana oprema jer za bušenja na nekoliko kilometara dubine ne postoje gotove cijevi. One se moraju naručiti izravno od proizvođača. Cilj je da se paralelno s bušenjem i ispitivanjem odmah radi i gospodarsko iskorištavanje geotermalne vode. Ako se pokaže da ima velikog potencijala za proizvodnju električne energije, odmah će se graditi i geotermalna elektrana. Ako nema dovoljno topline za energanu, bit će, primjerice, za grijanje staklenika pa će se odmah krenuti u njihovu izgradnju jer važno je da se voda čim krene van odmah pusti u nekakvu fazu eksploatacije. Što se tiče osiguranja sredstava za financiranje bušenja, uz nacionalna, postoji i mogućnost povlačenja dijela europskih
IZVOR

---

04-02-2019

Vozilo sletio u Beravu i smrtno stradao

Tijekom proteklog vikenda na području PU vukovarsko-srijemske dogodilo se devet prometnih nesreća, od čega šest prometnih nesreća s materijalnom štetom (Vukovar, Vinkovci, Bršadin, Gradište, Ilok, Bošnjaci); dvije prometne nesreće u kojima su ukupno dvije osobe lakše ozlijeđene(Bošnjaci, Županja) i jedna prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, o čemu više slijedi:

U subotu, 2. veljače, oko 7,50 sati, 67-godišnjak iz Slavonskog Broda upravljao je osobnim automobilom „Renault Clio“, slavonsko-brodskih registarskih oznaka, krećući se kolnikom ulice V. Nazora u Babinoj Gredi, iz smjera Cerne u smjeru centra Babine Grede.

U trenutku ulaska u zavoj, 67-godišnjak je izgubio nadzor nad vozilom te sletio u kanal „Berava“. Na mjestu događaja, 67-godišnjak je preminuo.
IZVOR

---

29-01-2019

Pavo u 'Ljubav je na selu' traži djevojku s kojom će živjeti na imanju: 'Mora poštovati mene i moje roditelje'

Pavo Štivić (36) iz Babine Grede odlučio je pronaći djevojku koja bi s njim živjela na njegovu imanju na kojem brine za životinje, voćnjake i usjeve. Zbog toga se javio u emisiju koja spaja srca – 'Ljubav je na selu'.

„U emisiju me prijavila susjeda, iz zafrkancije. Nešto smo pričali, a onda je rekla da će me prijaviti. Rekao sam joj neka me prijavi. Mislio sam: ako pronađem nekoga, dobro, ako ne, ne“, kaže Slavonac.

Pavo kaže da su njegovi bližnji bili puni podrške i veseli što se upustio u avanturu života. Podržali su ga i roditelji, s kojima živi.

„Mama je rekla da je dobro što sam se prijavio, nije imala ništa protiv“, kaže Pavo.

Ovaj farmer nema mnogo iskustva u vezama, a razlog možda leži i u tužnoj priči koja mu se dogodila prije desetak godina.

„Bio sam u jednoj kratkoj vezi, ali njezini roditelji su branili našu ljubav jer je bila mlada pa smo krenuli svatko svojim putem“, ispričao je Pavo.

Sada je spreman krenuti dalje i potražiti novu ljubav.

„Tražim ženu koja je poštena, koja će poštovati mene i moje roditelje i s kojom ću se slagati“, opisao je Slavonac.
IZVOR

---

14-12-2018

Europska unija mogla bi zaštititi i slavonski zlatovez

U organizaciji jedine europarlamentarke iz Slavonije, Osječanke Biljane Borzan, u srijedu navečer u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavljena je inicijativa za uvođenje oznake podrijetla i za nepoljoprivredne proizvode na razini Europske unije. Na taj bi se način u EU-u mogli zaštititi slavonski zlatovez, brački kamen ili paška čipka.


Predstavljanje inicijative zapravo je najvećim dijelom bilo predstavljanje Slavonije, čemu su mnogo pridonijeli članovi KUD-a Šokadija iz Babine Grede, predvođeni načelnikom te općine Josipom Krnićem i Ilijom Babićem, osnivačem babogredskog Bećar festa. Zamišljeni program, u kojem je bilo planirano da članovi babogredskog KUD-a bećarcima razvesele posjetitelje tog događaja, morao je biti djelomično promijenjen zbog terorističkog napada u Strasbourgu. Repertoar pjesama koje su otpjevali prilagođen je tim okolnostima. No svi koji su u srijedu navečer bili na tom predstavljanju Slavonije mogli su biti zadovoljni, jer su uz pjesmu Babogredaca gosti mogli uživati i u slavonskim delicijama - čvarcima, krvavici, kobasici, kulenu, šunki i kolačima te vinima. Osim vina iz iločke vinarije Trs, svi su ostali proizvodi nastali u Babinoj Gredi. Među gostima su bili gotovo svi zastupnici u Europskom parlamentu iz Hrvatske, njihovi asistenti, ali i gosti iz drugih zemalja, među kojima su srdačno pozdravljeni Slovenci Ivo Vajgl i Franc Bogovič.


"Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU-u sada mogu dobiti samo poljoprivredni proizvodi. Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Prema Zelenoj knjizi Europske komisije iz 2014. godine, tim sustavom bi se stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta, i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20 posto", kazala je Biljana Borzan. Objasnila je da bi uz znakove autentičnosti bilo onemogućeno krivotvorenje takvih proizvoda, ali bi i kupcima pomoglo u odabiru. Borzan je podsjetila kako autentične proizvode vrlo često izrađuju mali obrti, kojima je teško ulaziti u pravne bitke s krivotvoriteljima. "Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupnji. Nužno je stvoriti prepoznatljivu oznaku na razini EU-a. Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrte i općine poput Babine Grede", zaključila je Borzan.
Josip Krnić je, pozdravljajući sve goste, najprije izrazio iskreno žaljenje i sućut francuskom narodu zbog tragedije u terorističkom napadu u Strasbourgu. Naglasio je kako su Babogredci, odnosno Šokci, došli Uniji predstaviti ono čime se diče.

KRNIĆ: UZ BEĆARCE ŽIVIMO OD KOLIJEVKE
"Mi Šokci, Babogredci smo Slavonci, veseljaci. Imamo svoje autohtone proizvode i tradiciju i mi ih živimo. Donijeli smo vam i dašak bećarca, koji je nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a. Uz bećarac živimo od kolijevke, a dočekali smo da su ga osudili naši sudovi. Imamo četiri temelja - bećarac, koji je nematerijalna kulturna baština UNESCO-a, iako su ga naši sudovi osudili. Poznati smo još po nečemu. Naime, 1823. u dokumentu iz Babine Grede spominje se kulin, koji su poslije svi svojatali, ali mi imamo dokaz da je to naš autohtoni proizvod", naglasio je Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda. Predstavio je i udrugu Feniks, koja proizvodi različite proizvode, između ostalog, šunku od crne slavonske svinje, a imali su je priliku kušati gosti u Europskom parlamentu, ali i izvrsne kolače. "Srce mi je na mjestu kada vas, naše europarlamentarce iz Hrvatske, vidim ovdje zajedno", kazao je Josip Krnić.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 [22] 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>