Online novosti (591)
- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka
<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 [
23]
24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >> 13-02-2019
“Geotermalni izvori” traže istražni prostor za bušenje
Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala strateški je projekt Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije i smjernica razvoja toga kraja. Uvršten je i u Projekt "Slavonija" koji bi trebao pridonijeti razvoju pet slavonskih županija i oživiti istok Hrvatske.
Iako se o geotermalnom izvoru u Babinoj Gredi govori već godinama, pa se i mještani već znaju našaliti na vlastiti račun i reći “o‘ladit će nam se voda dok pokrenemo geotermalni izvor”, priča ide u dobrom smjeru i konačno su uklonjene zakonodavne barijere. Usvajanjem nekoliko bitnih zakona stekao se okvir na temelju kojega će "Geotermalni izvori" d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi zatražiti pravo na istražni prostor za početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode u tome selu. Tvrtku su 2013. zajednički osnovale Općina i Županija radi razvoja geotermalnog potencijala. Izvor je otkrila INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Provedena istraživanja ukazala su na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode, no taj je potencijal dugo vremena bio zapostavljen.
Studija konkretan dokaz
"Geotermalni izvori" poduzeli su niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu kako bi se utvrdilo stvarno stanje i što sve nedostaje za početak realizacije projekta. U suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima iz INA-e, utvrđeno je da postojeći podaci čine dobru osnovu, ali da nisu dostatni za početak eksploatacije te je nužno provođenje dodatnih istraživanja.
- U sljedećih tjedan ili dva podnijet ćemo zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i energetike za raspisivanjem natječaja za istražni prostor. Kada prikupi sva potrebna mišljenja od ostalih resornih tijela, Ministarstvo će ga raspisati – pojašnjava mr. sc. Saša Dević, direktor "Geotermalnih izvora".
Izrađena je i studija koja obuhvaća sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i bit će sastavni dio spomenutoga zahtjeva.
- Studija nam je konkretan dokaz postojanja geotermalnog potencijala na ovom prostoru. Prvi pokazatelj su bila prije više od 30 godina obavljena istraživanja INA-e, koja su donekle bila dokumentirana. Ova je studija sada sve to puno preciznije obradila, interpretirala i pokazala postojanje potencijala – ističe Dević.
Napravljena je kako bi se minimizirao rizik kod bušenja jer trošak je ogroman, riječ je o desetcima milijuna kuna.
Moguće razne namjene
- Kada se ide bušiti na dva, tri ili četiri kilometra, nikada ne možete znati što dolje ima dok ne probušite, ali prema svim dostupnim podatcima za sada to su temperature i količine koje omogućavaju upotrebu vode za razne namjene, od proizvodnje električne energije pa naniže. S hlađenjem vode mijenja se i vrsta upotrebe. Kada su to temperature od 170 do 80 stupnjeva, voda se koristi u elektrani, od 80 stupnjeva naniže može ići za bilo kakve procesne industrije, za sušare, grijanje staklenika... – pojašnjava.
Dević očekuje da će sve procedure biti završene do jeseni. Ako tvrtka prođe na natječaju, na koji se mogu javiti i drugi zainteresirani prijavitelji, i dobije pravo na istražni prostor, kreće se u izradu daljnje dokumentacije. Istraživanja se trebaju provesti u zakonskom roku od pet godina. Za taj se zahtjevan posao treba osigurati i specijalizirana oprema jer za bušenja na nekoliko kilometara dubine ne postoje gotove cijevi. One se moraju naručiti izravno od proizvođača. Cilj je da se paralelno s bušenjem i ispitivanjem odmah radi i gospodarsko iskorištavanje geotermalne vode. Ako se pokaže da ima velikog potencijala za proizvodnju električne energije, odmah će se graditi i geotermalna elektrana. Ako nema dovoljno topline za energanu, bit će, primjerice, za grijanje staklenika pa će se odmah krenuti u njihovu izgradnju jer važno je da se voda čim krene van odmah pusti u nekakvu fazu eksploatacije. Što se tiče osiguranja sredstava za financiranje bušenja, uz nacionalna, postoji i mogućnost povlačenja dijela europskih
IZVOR
04-02-2019
Vozilo sletio u Beravu i smrtno stradao
Tijekom proteklog vikenda na području PU vukovarsko-srijemske dogodilo se devet prometnih nesreća, od čega šest prometnih nesreća s materijalnom štetom (Vukovar, Vinkovci, Bršadin, Gradište, Ilok, Bošnjaci); dvije prometne nesreće u kojima su ukupno dvije osobe lakše ozlijeđene(Bošnjaci, Županja) i jedna prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, o čemu više slijedi:
U subotu, 2. veljače, oko 7,50 sati, 67-godišnjak iz Slavonskog Broda upravljao je osobnim automobilom „Renault Clio“, slavonsko-brodskih registarskih oznaka, krećući se kolnikom ulice V. Nazora u Babinoj Gredi, iz smjera Cerne u smjeru centra Babine Grede.
U trenutku ulaska u zavoj, 67-godišnjak je izgubio nadzor nad vozilom te sletio u kanal „Berava“. Na mjestu događaja, 67-godišnjak je preminuo.
IZVOR
29-01-2019
Pavo u 'Ljubav je na selu' traži djevojku s kojom će živjeti na imanju: 'Mora poštovati mene i moje roditelje'
Pavo Štivić (36) iz Babine Grede odlučio je pronaći djevojku koja bi s njim živjela na njegovu imanju na kojem brine za životinje, voćnjake i usjeve. Zbog toga se javio u emisiju koja spaja srca – 'Ljubav je na selu'.
„U emisiju me prijavila susjeda, iz zafrkancije. Nešto smo pričali, a onda je rekla da će me prijaviti. Rekao sam joj neka me prijavi. Mislio sam: ako pronađem nekoga, dobro, ako ne, ne“, kaže Slavonac.
Pavo kaže da su njegovi bližnji bili puni podrške i veseli što se upustio u avanturu života. Podržali su ga i roditelji, s kojima živi.
„Mama je rekla da je dobro što sam se prijavio, nije imala ništa protiv“, kaže Pavo.
Ovaj farmer nema mnogo iskustva u vezama, a razlog možda leži i u tužnoj priči koja mu se dogodila prije desetak godina.
„Bio sam u jednoj kratkoj vezi, ali njezini roditelji su branili našu ljubav jer je bila mlada pa smo krenuli svatko svojim putem“, ispričao je Pavo.
Sada je spreman krenuti dalje i potražiti novu ljubav.
„Tražim ženu koja je poštena, koja će poštovati mene i moje roditelje i s kojom ću se slagati“, opisao je Slavonac.
IZVOR
14-12-2018
Europska unija mogla bi zaštititi i slavonski zlatovez
U organizaciji jedine europarlamentarke iz Slavonije, Osječanke Biljane Borzan, u srijedu navečer u Europskom parlamentu u Strasbourgu predstavljena je inicijativa za uvođenje oznake podrijetla i za nepoljoprivredne proizvode na razini Europske unije. Na taj bi se način u EU-u mogli zaštititi slavonski zlatovez, brački kamen ili paška čipka.
Predstavljanje inicijative zapravo je najvećim dijelom bilo predstavljanje Slavonije, čemu su mnogo pridonijeli članovi KUD-a Šokadija iz Babine Grede, predvođeni načelnikom te općine Josipom Krnićem i Ilijom Babićem, osnivačem babogredskog Bećar festa. Zamišljeni program, u kojem je bilo planirano da članovi babogredskog KUD-a bećarcima razvesele posjetitelje tog događaja, morao je biti djelomično promijenjen zbog terorističkog napada u Strasbourgu. Repertoar pjesama koje su otpjevali prilagođen je tim okolnostima. No svi koji su u srijedu navečer bili na tom predstavljanju Slavonije mogli su biti zadovoljni, jer su uz pjesmu Babogredaca gosti mogli uživati i u slavonskim delicijama - čvarcima, krvavici, kobasici, kulenu, šunki i kolačima te vinima. Osim vina iz iločke vinarije Trs, svi su ostali proizvodi nastali u Babinoj Gredi. Među gostima su bili gotovo svi zastupnici u Europskom parlamentu iz Hrvatske, njihovi asistenti, ali i gosti iz drugih zemalja, među kojima su srdačno pozdravljeni Slovenci Ivo Vajgl i Franc Bogovič.
"Oznaku zemljopisnog podrijetla u EU-u sada mogu dobiti samo poljoprivredni proizvodi. Postojeći sustav za poljoprivredne proizvode ubire 54,3 milijarde eura svake godine. Zašto ne omogućiti istu priliku i onima koji proizvode i nepoljoprivredna tradicionalna dobra? Prema Zelenoj knjizi Europske komisije iz 2014. godine, tim sustavom bi se stvorilo više od četiri milijuna radnih mjesta, i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla imaju stopu siromaštva ili nezaposlenosti iznad 20 posto", kazala je Biljana Borzan. Objasnila je da bi uz znakove autentičnosti bilo onemogućeno krivotvorenje takvih proizvoda, ali bi i kupcima pomoglo u odabiru. Borzan je podsjetila kako autentične proizvode vrlo često izrađuju mali obrti, kojima je teško ulaziti u pravne bitke s krivotvoriteljima. "Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupnji. Nužno je stvoriti prepoznatljivu oznaku na razini EU-a. Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrte i općine poput Babine Grede", zaključila je Borzan.
Josip Krnić je, pozdravljajući sve goste, najprije izrazio iskreno žaljenje i sućut francuskom narodu zbog tragedije u terorističkom napadu u Strasbourgu. Naglasio je kako su Babogredci, odnosno Šokci, došli Uniji predstaviti ono čime se diče.
KRNIĆ: UZ BEĆARCE ŽIVIMO OD KOLIJEVKE
"Mi Šokci, Babogredci smo Slavonci, veseljaci. Imamo svoje autohtone proizvode i tradiciju i mi ih živimo. Donijeli smo vam i dašak bećarca, koji je nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a. Uz bećarac živimo od kolijevke, a dočekali smo da su ga osudili naši sudovi. Imamo četiri temelja - bećarac, koji je nematerijalna kulturna baština UNESCO-a, iako su ga naši sudovi osudili. Poznati smo još po nečemu. Naime, 1823. u dokumentu iz Babine Grede spominje se kulin, koji su poslije svi svojatali, ali mi imamo dokaz da je to naš autohtoni proizvod", naglasio je Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda. Predstavio je i udrugu Feniks, koja proizvodi različite proizvode, između ostalog, šunku od crne slavonske svinje, a imali su je priliku kušati gosti u Europskom parlamentu, ali i izvrsne kolače. "Srce mi je na mjestu kada vas, naše europarlamentarce iz Hrvatske, vidim ovdje zajedno", kazao je Josip Krnić.
IZVOR
21-11-2018
I od čistačice se traži dobro opće znanje
Općina Babina Greda je prošlog tjedna raspisala natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme čistačice/dostavljačice. Osoba koja želi taj posao mora zadovoljiti nekoliko uvjeta: mora imati nižu stručnu spremu ili osnovnu školu, a poželjno je i radno iskustvo. Kandidati koji budu ispunjavali formalne uvjete natječaja bit će pozvani na provjeru znanja i sposobnosti, odnosno morat će proći test općeg znanja.
Nova čistačica prvo će raditi na probni rok od tri mjeseca, koji je obvezan kako bi dokazala svoje sposobnosti. Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda Boris Bauković kaže da takvu proceduru propisuje Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji nalaže testiranje svih kandidata za prijam u službu u lokalnoj samoupravi, pa tako i čistačice. Pojašnjava da su u Općini dužni napraviti provjeru znanja i da ni sam još ne zna kakva će točno biti pitanja, a sastavit će ih povjerenstvo koje imenuje Općina. Napominje da pitanja zasigurno neće biti teška, primjerice tko je predsjednica Republike Hrvatske ili predsjednik Vlade RH, koliko je zastupnika u Hrvatskom saboru, kada počinje zima ili proljeće i nešto u tom stilu, uglavnom neki osnovni podaci za koje se pretpostavlja bi svaki punoljetni građanin trebao znati. Provjera znanja i sposobnosti obavlja se preko pisanog testiranja i intervjua. Prema pravilima, intervju se provodi samo s kandidatima koji su ostvarili najmanje 50 posto bodova iz pisanog testiranja. Općinski načelnik Josip Krnić kaže da je dugogodišnja čistačica ovih dana otišla u zasluženu mirovinu, a za prijam novog namještenika na neodređeno vrijeme u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine provodi se procedura propisana zakonom koju pročelnik u potpunosti poštuje i sve je, kaže, transparentno.
Prije godinu dana Općina Babina Greda objavila je natječaj za radno mjesto pomoćnog radnika (grobar). Uvjet je bila niža stručna sprema ili osnovna škola, a osoba zainteresirana za posao morala je dobro poznavati nekoliko zakona. Procedura je također nalagala da nakon uspješnog polaganja pisanog testa slijedi intervju jer Povjerenstvo kroz razgovor s kandidatima utvrđuje njihove interese, profesionalne ciljeve i motivaciju. A odabrani kandidat angažiran je na čišćenju i održavanju javnih površina, održavanju mjesnog groblja i zgrade za ispraćaj pokojnika, kopanju grobnog mjesta i zatrpavanju nakon pokopa pokojnika te praćenju evidencije grobnih mjesta.
Načelnik Krnić najavljuje skorašnje preseljenje općinske uprave u novosagrađenu zgradu koja se prostire na približno 280 četvornih metara i smještena je na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Ukupna vrijednost investicije je približno 3,7 milijuna kuna, a riječ je o takozvanoj pasivnoj kući koja troši vrlo malo energije. Gradnju nove zgrade financirala je Općina, a pomogli su Ministarstvo regionalnog razvoja sa 100.000 kuna i Fond za energetsku učinkovitost s 240.000 kuna. Sljedeći tjedan očekuje se tehnički pregled, a potom slijedi opremanje prostora namještajem i preseljenje.
IZVOR
<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 [
23]
24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>